DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Pojmovnik
Pojmovnik je važan sastavni dio ovoga djela. Napisan je na 29 stranica. U njemu se nalaze objašnjenja za poznate, naoko poznate, ali i vrlo neobične pojmove. Zasigurno je autor uložio veliki trud i vrijeme da ga složi, kako bi svima olakšao lakše i bolje shvaćanje struke. Svi navedeni pojmovi se susreću u tekstu, a pri objašnjenju autor je posebno označio stranice na kojima se dotični pojmovi susreću. Ukupno je obrađeno 327 pojmova, što također govori o autorovom angažmanu.
Biografije suvremenika Milana Marinovića
Ovo je izuzetno poglavlje, jer se u njemu prikazuju vrlo kratke biografije suvremenika Milana Marinovića. Zna­čaj­no je da je autor knjige A. Krpan na ovom mjestu obradio suvremenike čija se imena većinom susreću vezano za Marinovićevo životno djelo. Kao u prethodnom poglavlju i ovdje su označene stranice na kojima se pojedini autor spominje u tekstu. Ukupno je obrađeno 35 biografija.
Prijevod njemačkog teksta
Marinović je, razumno za ono vrijeme, u nekim dijelovima svoga teksta citirao pojedine autore izravno na njemačkom jeziku, što je Ana Jurčić Musa, prof., prevela na hrvatski jezik. Kod toga je označena stranica na kojoj se tekst nalazi, original njemački i prijevod na hrvatski jezik, što obuhvaća 3 stranice.
Kratice
Na dvije stranice autor je naveo puno značenje svih kratica na koje se nailazi u tekstu.
Literatura
Dat je popis 45 izvora literature, od toga 19 pripada Anonu, a 10 Marinoviću.
Autobiografija
Autor je na kraju knjige priložio svoju autobiografiju i popis značajnijih radova.
Zaključak
Pročitavši uvod ove knjige shvatio sam da se radi o važnoj materiji koja je samo djelomično vezana za moju specijalnost, ali da bi je svakako bilo korisno proučiti. Uvod je napisan tako da svakoga potiče na daljnje čitanje, jer već u njemu nalazimo korisnih činjenica. Drugi dio ove knjige je zanimljiv, jer na jednom mjestu daje dosta važnih podataka o povijesti našega šumarstva. Glavni dio knjige odnosi se na iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. Autor toga dijela zorno opisuje šumarstvo, njegovo značenje za sve ljude, ali i kao resurs za laku zaradu pojedinaca, bez obzira na sve okolnosti. Upravo duh kojim je prožet cijeli taj tekst i Ma­rinovićevo poznavanje i shvaćanje šumarstva svijetli su pri­mjer struke. Gotovo kroz cijeli tekst protežu su negativni pojmovi dugotrajnog zakupa, izgradnja ne­kva­li­tetnih i krat­koodrživih prometnica, necjelovitog is­ko­rištenja po­sječenog drva i neuzimanja u obzir svih poslova, od uzgoja na dalje, koji se tiču svega što treba na­praviti u šumi za njen trajni opstanak. Uz to se naveliko govori o administrativnim i političkim zaprekama koje sprječavaju stručnjake-šumare da obavljaju svoje poslove na dobrobit ljudi i bu­dućnost šuma. Autor stalno ističe opravdanost iskorištavanja šuma u vlastitoj režiji kojom trebaju rukovoditi stručnjaci. Iz njegovih tumačenja može se doći do neoborivih ispravnih postavki. Vrlo je značajno da se upravo u današnje vrijeme susrećemo s gotovo istim ili još pogubnijim problemima na koje je Marinović ukazivao prije 90 godina. Ono što je on napisao da treba gospodariti tako da se "nećemo stidjeti pred svojim potomstvom", vrijedi zauvijek. Ostaje pitanje hoćemo li se mi stidjeti pred našim potomstvom ako se ne izborimo da nam šumarstvo ide pravim putem? Podstrijek svima može biti misao navedena na vanjskoj strani zadnje korice koja je uklesna u kameno postolje brončane biste Josepha Wesselya u Beču 1908. godine ispred Visoke škole za kulturu tla, a glasi "nema šume bez kulture, nema kulture bez šume".
Svima savjetujem da knjigu pročitaju, prouče i spoznaje iskoriste na pravom mjestu.
Prof. dr. sc. Anti P. B. Krpanu, kolegi i prijatelju odajem veliko priznanje na trudu i uvjeravam ga da je ova knjiga korisna za sve – šumare i nešumare.