DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan: IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
Milan Glavaš
Krajem prošle 2013. godine, iz tiska je izišla knjiga Iz povijesti šumarstva, Milan Marinović Iskorištavanje državnih šuma u vlastitoj režiji, Zagreb 1923. Knjigu je priredio prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan. Izdavači su Akademija šumarskih znanosti i Hrvatsko šumarsko društvo, a suizdavači Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Knjigu su recenzirali akademik Slavko Matić, prof. dr. sc. Šime Meštrović, izv. prof. dr. sc. Željko Zečić i prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky, a tiskala tvrtka Denona d.o.o. Zagreb.
Knjiga Iz povijesti šumarstva obuhvaća 174 stranice, u koje je uklopljeno 9 slika s motivima radova i stanovanja u šumi, čiji je autor Danhelovsky davne 1873. godine. Isti motiv krasi i korice ove knjige. Gradivo u knjizi podijeljeno je na poglavlja, među kojima većinu prostora zauzimaju Marinovićevi radovi iz 1923. godine. Slijedi prikaz sadržaja gradiva po poglavljima.
Uvod
Na početku uvoda navedena je životna dob Milana Marinovića i djelatnosti kojima se bavio u šumarstvu. Autor knjige imao je namjeru osvijetliti Marinovićev životni put da bi buduće generacije imale jasniju sliku vremena stvaranja našega šumarstva. Glavni razlog pisanja knjige je Marinovićev veliki doprinos znanstveno utemeljenom šumarstvu prije gotovo 100 godina. Autor ističe važnost Marinovićeva uratka pod naslovom Iskorištavanje državnih šuma u vlastitoj režiji za ondašnje ali i današnje vrijeme i zbog toga što je taj rad, brošura kako je naziva Krpan, trebao pomoći ondašnjim šumarima. Upravo je ta brošura glavni dio ove knjige. Nadalje komentira kakve su loše posljedice zakupa šuma i tendencija istoga u današnjici. Posebno ističe značenje vlastite režije cjelovitog upravljanja šumama.
U uvodnom dijelu ponovno se vraća na Marinovićev rad i funkcije s posebnom analizom Rezolucije o načinu eksploatacije šuma iz 1923. godine. Tu se osvrće na štetnost dugotrajnih ugovora, nužnost stvaranja mreže prometnica, a posebno na uvođenje vlastite režije koja je kod nas procvat doživjela od 1960. do 1990. godine. Poslije toga primjena vlastite režije opada i smanjuje se opseg operativnog djelovanja šumarskih stručnjaka na svim razinama. Zatim ukazuje da je pridobivanje drva jedan segment gospodarenja šumama. Na kraju uvoda autor se ponovno vraća na Marinovićevu brošuru u nadi da će nas spoznaje napisane u njoj prije 90 godina potaknuti da opet izaberemo pravi put. Uvod završava zahvalama onima koji su pomogli u pripremi i objavi ovoga djela.
Uz uvod, autor opisuje kako je pristupio obradi Marinovićevog teksta iz 1923. godine, što je još i na koji način obradio u knjizi.
U uvodu je napisan jedan pregled događanja i suvremenih sagledavanja šumarstva da čitatelja potiče na daljnje čitanje ili još točnije proučavanje cjelokupnog gradiva u ovoj knjizi.
Iz povijesti šumarstva
Autor je ovo poglavlje napisao na 20 stranica i korisno je dati kratak pregled toga teksta. U početku se općenito ukazuje na povijest šumarstva na našim prostorima, što je prikazano u više edicija te koja je radove koristio za svoj prikaz. Navodi četiri povijesna razdoblja. Prvo je trajalo do 12. st., drugo do 17. st., a treće do polovice 20. stoljeća kada započinje četvrto razdoblje koje se zasniva na znanstvenim pristupima gospodarenju ekosustavima. Navodi niz zakona i propisa od početka 12. stoljeća do dans i komentira njihovo značenje za šumrstvo.
U potpoglavlju Razvoj pridobivanja drva autor vrlo slikovito opisuje povijesni razvoj pridobivanja, obrade i transporta drva od ljudskih prazajednica do suvremene civilizacije. U tom kontekstu govori se o kamenoj sjekiri i pili,