DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Prikaz knjige "DENDROLOGIJA – CVIJET, ČEŠER, PLOD, SJEME" - Prof. dr. sc. MARILENA IDŽOJTIĆ Igor Poljak Krajem prošle godine tiskana je nova knjiga "Dendrologija – cvijet, češer, plod, sjeme" autorice prof. dr. sc. Marilene Idžojtić. Knjiga sadrži 672 stranice u boji A4 formata, a tiskana je u 1000 primjeraka u nakladi Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz Hrvatske šume d.o.o., Zagreb kao sunakladnika. Recenzenti su prof. dr. sc. Robert Brus (Sveučilište u Ljubljani, Biotehnički fakultet), doc. dr. sc. Marko Zebec (Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet) i prof. dr. sc. Božena Mitić (Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet). Odlukom Povjerenstva za sveučilišno-nastavnu literaturu Sveučilišta u Zagrebu knjiga je odobrena za korištenje u svojstvu sveučilišnog udžbenika. Ovaj udžbenik treći je u nizu dendroloških udžbenika iste autorice u kojima su opisana te fotografijama detaljno prikazana morfološka obilježja drvenastih svojti (vrsta, podvrsta, varijeteta, formi, križanaca i kultivara). Prvi udžbenik "Listopadno drveće i grmlje u zimskom razdoblju", izdan 2005. godine, prikazuje najvažnija obilježja po kojima se u zimskom razdoblju listopadne vrste mogu razlikovati i prepoznati. U drugom udžbeniku "Dendrologija – List", iz 2009. godine, prikazana su morfološka obilježja listova, vegetativnih organa koji imaju veliku važnost za prepoznavanje listopadnih, vazdazelenih i zimzelenih drvenastih svojti. Ovim, trećim udžbenikom, obuhvaćeni su generativni organi, iznimno značajni za sigurno određivanje pojedinih svojti te je time zaokružena cjelina prikaza morfologije drvenastih biljaka važnih za naše šumarstvo i urbano šumarstvo. Udžbenik je podijeljen u šest poglavlja. U uvodnom poglavlju autorica daje pregled morfologije cvjetova, češera, plodova i sjemenki golosjemenjača i kritosjemenjača što čitateljima omogućuje razumljivo praćenje teksta u daljnjem dijelu knjige, kojim su obuhvaćeni opisi pojedinih svojti. Drugo poglavlje obuhvaća sistematski pregled opisanih drvenastih sjemenjača do razine roda. Navedeni pregled uvršten je prije trećeg poglavlja, u kojem su vrste i ostale svojte navedene prema abecednom redoslijedu znanstvenih naziva, uz navođenje pripadnosti porodici. Tako čitatelji mogu dobiti jasan uvid u sistematiku svih svojti obuhvaćenih ovim udžbenikom. Treće poglavlje, Opis cvjetova, češera, plodova i sjemena drvenastih sjemenjača, zauzima najveći dio knjige, a u njemu su opisane te fotografijama prikazane 852 svojte (560 vrsta, 13 podvrsta, 10 varijeteta, 2 forme, 18 križanaca i 249 kultivara). Izbor svojti sukladan je nastavi na Šumarskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, za više predmeta na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima. Svojte su poredane prema abecednom slijedu znanstvenih naziva, od roda Abelia do roda Ziziphus. Osim znanstvenih naziva svojti navedeni su i znanstveni sinonimi i hrvatski nazivi te pripadnost porodici. Za svojte koje do sada nisu imale hrvatske nazive ti su nazivi predloženi kao moguće rješenje za dosadašnju prazninu. Slijedi podatak o spolnosti, rasporedu cvjetova i načinu oprašivanja. Nakon tih uvodnih podataka dolazi opis cvjetova te opis plodova i sjemena, odnosno za golosjemenjače češera i sjemena, bobuljastih češera i sjemena ili samo sjemena (za vrste čije sjemenke nisu u češerima). Za cvjetove kritosjemenjača navedeno je jesu li uresni ili mirisni, a naglašeno je i ako su zigomorfni. Detaljni opis građe cvjetova uvijek počinje opisom ocvijeća, nakon čega za dvospolne cvjetove slijedi opis muških pa ženskih dijelova cvijeta, a za jednospolne cvjetove opis muških pa ženskih cvjetova. Ako su cvjetovi u cvatovima, to je također navedeno, kao i položaj cvjetova, odnosno cvatova na biljci. Zadnji podatak za cvjetove je vrijeme cvjetanja, koje se uglavnom odnosi na naše klimatske uvjete i većinom je izvorni iskustveni podatak dobiven višegodišnjim praćenjem. Za plodove i sjeme također je poštivan slijed navođenja podataka: od opisa plodova, broja i opisa sjemenki u plodu, vremena dozrijevanja u našim klimatskim uvjetima, do načina rasprostranjivanja plodova, odnosno sjemena. Naglašeno je ako su plodovi uresni. Nakon |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 84 <-- 84 --> PDF |
morfoloških opisa cvjetova i plodova naveden je areal, odnosno područje prirodne rasprostranjenosti vrste. U knjigu su uvršteni i kultivari koji se od tipične vrste i ostalih kultivara iste vrste razlikuju prema cvjetovima ili plodovima, a njihovi nazivi navedeni su prema međunarodnom standardu. Za pojedine rodove koji imaju vrlo veliki broj ukrasnih kultivara, izbor je morao biti ograničen (npr. Fuchsia, Clematis, Rhododendron, Rosa, Viburnum i dr.) iz razloga što su toliko brojni da su obično prikazani u posebnim monografijama. To znači da je u ovoj knjizi prikazan dio kultivara kako bi čitatelji stekli dojam o njihovom izgledu i bogatstvu, a za širi pregled trebali bi koristiti specijaliziranu literaturu. Opis svake svojte popraćen je visoko kvalitetnim fotografijama velike sadržajne i estetske vrijednosti koje su snimljene na prirodnim staništima ili u perivojima, parkovima, privatnim vrtovima, botaničkim vrtovima i arboretumima, uglavnom u Hrvatskoj, ali i širom Europe. U udžbeniku se nalazi ukupno 4566 fotografija. U poglavlju Literatura autorica je navela 180 referenci korištene domaće i strane literature iz područja dendrologije i srodnih znanosti. Za brže pronalaženje pojedinih svojti na kraju knjige nalazi se Kazalo znanstvenih naziva i Kazalo hrvatskih naziva opisanih biljaka. Ovaj udžbenik do sada je najopsežniji i najdetaljniji prikaz morfologije generativnih organa drvenastih biljaka na hrvatskom jeziku, a i šire, pošto knjiga ove tematike nema niti na drugim svjetskim jezicima. Posebnu vrijednost imaju fotografije koje olakšavaju i potvrđuju determinaciju pojedine svojte na osnovi cvjetova, češera, plodova i sjemenki. Iscrpno, sa znanstvenim pristupom, prikazane su autohtone i alohtone, listopadne i vazdazelene vrste i druge svojte četinjača i listača, važne za šumarstvo i urbano šumarstvo Hrvatske. Zajedno s prethodnim udžbenicima profesorice Marilene Idžojtić, ovo je vrlo vrijedna literatura kako za studente, tako i za sve stručnjake čiji su interesi vezani uz prirodu i drvenaste biljke. Ovu knjigu, koja je rezultat dugogodišnjeg rada i velike ljubavi prema dendrologiji, svakako preporučam za biblioteku svim našim šumarskim stručnjacima. Informacije o knjizi, kao i narudžbenica, nalaze se na web stranici: www.dendrologija.sumfak.unizg.hr ATLAS SELIDBE PTICA HRVATSKE (Croatian Bird Migration Atlas) - Jelena Kralj, Sanja Barišić, Vesna Tutiš, Davor Ćiković Alojzije Frković Sama činjenica da nekih ptica u jednom dijelu godine naprosto nema u njihovu zavičaju, ljude je "mučila" još od davnih vremena. Iako je u nekim starim dokumentima i spisima, manje dostupnima široj javnosti, moguće iščitati na ispravno shvaćanje ove pojave kao selidbe, u većini slučajeva nailazimo na potpuno kriva tumačenja sezonskih premiještanja. Dok su neki smatrali da i ptice, poput nekih sisavaca, tijekom hladnog zimskog razdoblja padaju u stanje hibernacije, drugi su pak išli tako daleko da neke vrste, poput primjerice lastavica, zimuju pod vodom, među trskom i šašem! Smetnula se s uma bitna činjenica da ptice imaju "krila koja ih nose" (R.Rucner), sposobnost leta koja |