DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 81     <-- 81 -->        PDF

stupanj doktora znanosti u znanstvenom polju Šumarstvo, u znanstvenoj grani Šumarske tehnologije i menadžment.
Javna obrana disertacije održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 8. studenog 2013. godine, pred povjerenstvom u sastavu: Prof. dr. sc. Ivan Martinić, Šumarski fakultet, Zagreb, predsjednik; Izv. prof. dr. sc. Stjepan Posavec, Šumarski fakultet, Zagreb, član; Dr. sc. Dijana Vuletić, Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, član.
Disertacija je opsega 204 stranice, s 36 slikovnih, 30 grafičkih i 32 tablična prikaza te 144 navoda literature. Rad je podijeljen u 7 poglavlja: Uvod, Ciljevi i predmet istraživanja, Metode istraživanja, Rezultati istraživanja, Rasprava i zaključci, Literatura te Prilozi. Uz navedena poglavlja, radu su priloženi temeljna dokumentacijska kartica na hrvatskom i engleskom jeziku, popis kratica korištenih u radu, popis slika, grafikona i tablica te predgovor i životopis.
Životopis
Matija Landekić rođen je u Sisku 1983. godine. Osnovnu školu pohađao je u Popovači, a gimnaziju općeg smjera Ivan Švear završio je u Ivanić Gradu (područna škola Križ). Nakon mature 2002. godine upisao je studij šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je u svibnju 2007. godine.
U srpnju 2007. godine kao pripravnik se zaposlio u poduzeću Hrvatske šume d.o.o. Zagreb u Odjelu za uređivanje šuma u Upravi šuma Podružnici Zagreb. Od travnja 2008. zaposlen je na Šumarskom fakultetu Zagrebačkog Sveučilišta u suradničkom zvanju asistenta. Iste godine upisuje poslijediplomski doktorski studij na Šumarskom fakultetu, smjer: Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu. Na radnom mjestu asistenta i pripadajućim poslovima radi i danas u Zavodu za šumarske tehnike i tehnologije. Glavna područja znanstveno-istraživačkog rada su mu: modeli i sustavi organizacije rada, unapređenje poslovanja kroz razvoj organizacijske kulture i inovacijske procese te sigurnost i zdravlje izvoditelja radova u šumarstvu.
Kao autor ili koautor objavio je dvadeset tri znanstvena i stručna rada, sudjelovao je na 6 međunarodnih i 3 nacionalna znanstvena skupa. Suradnik je na sedam nacionalnih znanstvenih projekta. Član je tehničkog uredništva znanstvenog časopisa "Nova mehanizacija šumarstva" i aktivno se služi engleskim jezikom.
Sažetak rada
U uvodnom djelu autor pojašnjava ključne pojmove iz naslova disertacije "poslovanje" i "organizacijska kultura", pri čemu ističe važnost njihove međusobne kohezije za unapređenje proizvodno-poslovnih rezultata šumarske tvrtke. U nastavku pojašnjava strukturu, ulogu i značenje organizacijske kulture te iznosi razloge istraživanja organizacijske kulture. Pritom, u kontekstu teme, opisuje šumarski sektor R. Hrvatske i glavne značajke državnog šumskog poduzeća, navodeći interne karakteristike i eksterne okolnosti koje ključno utječu na poslovanje i razvoj tvrtke.
U poglavlju Ciljevi i predmet istraživanja autor u pregledu daje kritički osvrt na dosadašnja istraživanja organizacijske kulture poduzeća i modele njenog vrednovanja, te ističe povezanost razine organizacijske kulture s pokazateljima učinkovitosti proizvodnje i ukupnoga poslovanja tvrtke. Definira sljedeće ciljeve istraživanja: ispitivati kulturnu komponentu tj. korporativnu kulturu šumarske tvrtke, analizirati utjecaj opisnih i modelnih varijabli kod vrednovanih kulturnih tipova, utvrditi značajke veza između poslovne kulture, stila rukovođenja, opterećenosti i zadovoljstva zaposlenika kao funkciju poslovne učinkovitosti organizacijskih jedinica šumarske tvrtke za konkretizirano poduzeće – Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. Sukladno ciljevima, autor razrađuje i postavlja hipoteze istraživanja.
U Metodama i materijalima autor pojašnjava metodološku osnovu modela suparničkih vrijednosti i pratećih modela korištenih u radu – postavke X i Y teorije upotrijebljene za ocjenu stila rukovođenja te značajke ERI pristupa u ispitivanju mentalnog opterećenja ispitanika. Pobliže su objašnjene prednosti i nedostaci metode anketiranja uz pojašnjenje svih predradnji u procesu izrade i analize metrijskih karakteristika mjernog instrumenta te faza provođenja anketnog upitnika. Autor pojašnjava model uzorkovanja zaposlenika šumarske tvrtke radi prikupljanja potrebitih informacija. Prikupljanje čini na dva paralelna uzorka: 1 – reprezentativni uzorak na razini čitavog poduzeća; 2 – ciljani uzorak na razini tri Uprave šuma Podružnice i njima pripadajuće 31 šumarije. U ovom je poglavlju također raspravljena primjena softverskih programa STATISTICA 8 i SPSS 17.0 u obradi podataka, pri čemu je primijenjena deskriptivna i inferencijalna statistička analiza s popratnim parametarskim i/ili neparametarskim modelima.
U poglavlju Rezultati istraživanja prikazan je profil ispitanika s općim nalazima ispitivanja reprezentativnog uzorka u obliku deskriptivne statistike odgovora ispitanika na pitanja o kulturnim tipovima, temeljnim vrednotama, stilu rukovođenja i ERI pokazatelju. Provedenim analizama hijerarhijski tip kulture potvrđen je kao dominantna poslovna kultura šumarskog poduzeća, a temeljna vrednota u poduzeću iskazana je u obliku "Pravila", što proizlazi iz visokog udjela propisa kojima se regulira poslovanje i izražene normiranosti procedura. Promatrano kroz osi i kvadrante modela, dobivene bodovne vrijednosti hijerarhijskog i racionalnog kulturnog tipa sugeriraju snažnu orijentaciju šumarskog poduzeća na "stabilnost i kontrolu"