DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 80     <-- 80 -->        PDF

uporabe tehničkoga drva i čvrstih biogoriva. Detaljno opisuje sustave i metode pridobivanja drva u Republici Hrvatskoj te njihov povijesni razvoj. Uspoređuje domaće trendove razvoja tehnnika i tehnologija pridobivanja drva s is­kus­tvima zemalja u kojima prevladavaju potpuno mehani­zi­rani sustavi pridobivanja drva.
Osnovni cilj istraživanja u doktorskom je radu bilo je utvr­diti utjecaj raspoložive sirovine i različitih sustava pridobi­vanja drva na vrstu i kakvoću proizvoda, te na proizvodnost i troškove sječe i izrade, primarnog transporta i iveranja tijekom pridobivanja nadzemne drvne biomase. Kao preduvjet za pouzdanu interpretaciju rezultata istraživanja proizvodnosti pojedinih sredstava rada i njihovu sintezu na razini sustava, provodena su i istraživanja ukupne količine, stukture i značajki nadzemne biomase smrekovih stabala.
Terenski dio istraživanja proveden je na pokusnoj plohi na području gospodarske jedinice "Žitnik", kojom gospodari Šumarija Perušić, Uprave šuma Podružnice Gospić trgo­vačkoga društva "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb. Istraživana smrekova šumska kultura starosti 42 godine osnovana je sadnjom sadnica u redove s razmakom sadnje 2 × 2 m. Stablima nisu orezivane grane, a prva je proreda provedena tijekom ovoga istraživanja.
Sveobuhvatno istraživanje sustava pridobivanja drvne biomase, od značajki raspoložive sirovine preko proizvodnosti i troškova sredstava rada do kakvoće konačnoga proizvoda, omogućilo je interpretaciju razultata na razini pogodnosti cjelokupnoga sustava pridobivanja, za razliku od većine sličnih istraživanja kojima se uspoređuje pogodnost raz­ličitih sredstava i metoda rada na razini podsustava. Rezultatima istraživanja sustava pridobivanja drvne biomase potvrđen je utjecaj zakonitosti obujma komada i zakonitosti vrste proizvoda na proizvodnost i troškove pridobivanja te utvrđen utjecaj odabira sustava pridobivanja drvne biomase na kakvoću proizvedene drvne sječke. Prema rezulta­tima istraživanja, jedinični trošak sječe, izrade i primarno­ga transporta po stablu, najmanji je primjenom sorti­mentne metode potpuno mehaniziranim sustavom. Slijedi primjena metode utovarnih duljina potpuno mehaniziranim sustavom i primjena stablovne metode djelomično mehani­zi­ranim sustavom, a trošak primjene sortimentne metode djelomično mehaniziranim sustavom dvostruko je veći. Kada se troškovima stablovne i metode utovarnih duljina pridodaju i odnosni troškovi iveranja (nužni za proizvodnju konačnoga šumskog proizvoda – drvne sječke), njihova je primjena još uvijek troškovno pogodnija od primjene sortimentne metode djelomično mehaniziranim sustavom. Na temelju navedenog, autor zaključuje da potpuno mehanizirani sustav pridobivanja drvne biomase, zbog neuspo­re­divo veće proizvodnosti, u troškovnom pogledu nema al­ternative pri provođenju prorede u istraživanoj šumskoj kulturi.
Poseban znanstveni doprinos ovog doktorskog rada predstavljaju modeli za planiranje iskoristivih količina smrekove biomase debla i biomase krošnje u ovisnosti o duljini, odnosno metodi izrade. Osim toga, utvrđene zakonitosti promjene tehničkog udjela vode u pojedinim sastavnicama nadzemne biomase smrekovih stabla u ovisnosti o relativnoj visini uzorkovanja, znatno će olakšati uzorkovanje nadzemne drvne biomase, s ciljem utvrđivanja udjela vode u budućim istraživanjima potencijala i strukture nadzemne biomase stabala. Sa stručne strane posebice je značajno što su po prvi puta u Republici Hrvatskoj provedena laboratorijska znanstvena istraživanja svih glavnih parametara kakvoće drvne sječke.
Dr. sc. Matija Landekić
Ivan Martinić
Iako ne postoje velike i male znanosti, u nekima, a takva je i šumarska znanost, formiranje i pristupanje svakog novog doktora znanosti izniman je događaj koji posebno veseli. S velikim zadovoljstvom ovdje se osvrćemo na dr. sc. Matiju Landekića koji je u studenom prošle 2013. godine obranio disertaciju "Unapređenje poslovanja razvojem organizacijske kulture šumarske tvrtke", čime je stekao akademski

ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 81     <-- 81 -->        PDF

stupanj doktora znanosti u znanstvenom polju Šumarstvo, u znanstvenoj grani Šumarske tehnologije i menadžment.
Javna obrana disertacije održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 8. studenog 2013. godine, pred povjerenstvom u sastavu: Prof. dr. sc. Ivan Martinić, Šumarski fakultet, Zagreb, predsjednik; Izv. prof. dr. sc. Stjepan Posavec, Šumarski fakultet, Zagreb, član; Dr. sc. Dijana Vuletić, Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, član.
Disertacija je opsega 204 stranice, s 36 slikovnih, 30 grafičkih i 32 tablična prikaza te 144 navoda literature. Rad je podijeljen u 7 poglavlja: Uvod, Ciljevi i predmet istraživanja, Metode istraživanja, Rezultati istraživanja, Rasprava i zaključci, Literatura te Prilozi. Uz navedena poglavlja, radu su priloženi temeljna dokumentacijska kartica na hrvatskom i engleskom jeziku, popis kratica korištenih u radu, popis slika, grafikona i tablica te predgovor i životopis.
Životopis
Matija Landekić rođen je u Sisku 1983. godine. Osnovnu školu pohađao je u Popovači, a gimnaziju općeg smjera Ivan Švear završio je u Ivanić Gradu (područna škola Križ). Nakon mature 2002. godine upisao je studij šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je u svibnju 2007. godine.
U srpnju 2007. godine kao pripravnik se zaposlio u poduzeću Hrvatske šume d.o.o. Zagreb u Odjelu za uređivanje šuma u Upravi šuma Podružnici Zagreb. Od travnja 2008. zaposlen je na Šumarskom fakultetu Zagrebačkog Sveučilišta u suradničkom zvanju asistenta. Iste godine upisuje poslijediplomski doktorski studij na Šumarskom fakultetu, smjer: Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu. Na radnom mjestu asistenta i pripadajućim poslovima radi i danas u Zavodu za šumarske tehnike i tehnologije. Glavna područja znanstveno-istraživačkog rada su mu: modeli i sustavi organizacije rada, unapređenje poslovanja kroz razvoj organizacijske kulture i inovacijske procese te sigurnost i zdravlje izvoditelja radova u šumarstvu.
Kao autor ili koautor objavio je dvadeset tri znanstvena i stručna rada, sudjelovao je na 6 međunarodnih i 3 nacionalna znanstvena skupa. Suradnik je na sedam nacionalnih znanstvenih projekta. Član je tehničkog uredništva znanstvenog časopisa "Nova mehanizacija šumarstva" i aktivno se služi engleskim jezikom.
Sažetak rada
U uvodnom djelu autor pojašnjava ključne pojmove iz naslova disertacije "poslovanje" i "organizacijska kultura", pri čemu ističe važnost njihove međusobne kohezije za unapređenje proizvodno-poslovnih rezultata šumarske tvrtke. U nastavku pojašnjava strukturu, ulogu i značenje organizacijske kulture te iznosi razloge istraživanja organizacijske kulture. Pritom, u kontekstu teme, opisuje šumarski sektor R. Hrvatske i glavne značajke državnog šumskog poduzeća, navodeći interne karakteristike i eksterne okolnosti koje ključno utječu na poslovanje i razvoj tvrtke.
U poglavlju Ciljevi i predmet istraživanja autor u pregledu daje kritički osvrt na dosadašnja istraživanja organizacijske kulture poduzeća i modele njenog vrednovanja, te ističe povezanost razine organizacijske kulture s pokazateljima učinkovitosti proizvodnje i ukupnoga poslovanja tvrtke. Definira sljedeće ciljeve istraživanja: ispitivati kulturnu komponentu tj. korporativnu kulturu šumarske tvrtke, analizirati utjecaj opisnih i modelnih varijabli kod vrednovanih kulturnih tipova, utvrditi značajke veza između poslovne kulture, stila rukovođenja, opterećenosti i zadovoljstva zaposlenika kao funkciju poslovne učinkovitosti organizacijskih jedinica šumarske tvrtke za konkretizirano poduzeće – Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. Sukladno ciljevima, autor razrađuje i postavlja hipoteze istraživanja.
U Metodama i materijalima autor pojašnjava metodološku osnovu modela suparničkih vrijednosti i pratećih modela korištenih u radu – postavke X i Y teorije upotrijebljene za ocjenu stila rukovođenja te značajke ERI pristupa u ispitivanju mentalnog opterećenja ispitanika. Pobliže su objašnjene prednosti i nedostaci metode anketiranja uz pojašnjenje svih predradnji u procesu izrade i analize metrijskih karakteristika mjernog instrumenta te faza provođenja anketnog upitnika. Autor pojašnjava model uzorkovanja zaposlenika šumarske tvrtke radi prikupljanja potrebitih informacija. Prikupljanje čini na dva paralelna uzorka: 1 – reprezentativni uzorak na razini čitavog poduzeća; 2 – ciljani uzorak na razini tri Uprave šuma Podružnice i njima pripadajuće 31 šumarije. U ovom je poglavlju također raspravljena primjena softverskih programa STATISTICA 8 i SPSS 17.0 u obradi podataka, pri čemu je primijenjena deskriptivna i inferencijalna statistička analiza s popratnim parametarskim i/ili neparametarskim modelima.
U poglavlju Rezultati istraživanja prikazan je profil ispitanika s općim nalazima ispitivanja reprezentativnog uzorka u obliku deskriptivne statistike odgovora ispitanika na pitanja o kulturnim tipovima, temeljnim vrednotama, stilu rukovođenja i ERI pokazatelju. Provedenim analizama hijerarhijski tip kulture potvrđen je kao dominantna poslovna kultura šumarskog poduzeća, a temeljna vrednota u poduzeću iskazana je u obliku "Pravila", što proizlazi iz visokog udjela propisa kojima se regulira poslovanje i izražene normiranosti procedura. Promatrano kroz osi i kvadrante modela, dobivene bodovne vrijednosti hijerarhijskog i racionalnog kulturnog tipa sugeriraju snažnu orijentaciju šumarskog poduzeća na "stabilnost i kontrolu"

ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 82     <-- 82 -->        PDF

s izraženim unutarnjim reguliranjem oslonjenim na pisane procedure, formalne propise, visoku specijalizaciju poslova, prevladavajuću vertikalnu "top-down" komunikaciju i sl. Također, autor je ustvrdio da dominantan oblik poslovne hijerarhijske kulture prati izražen autokratski stil rukovođenja koji pozitivno korelira s pokazateljem mentalnog opterećenja zaposlenika (ERI pokazateljem). Istovremeno snažnije isticanje demokratskog stila rukovođenja u poduzeću pozitivno je povezano s izraženom grupnom poslovnom kulturom. Razina naobrazbe ispitanika u velikoj je mjeri usklađena s radnom funkcijom u poduzeću te značajno utječe na oblikovanje poslovne kulture poduzeća. Visokoobrazovani zaposlenici, osobito oni na radnim mjestima revirnika, koji se drže osnovnim nositeljima unapređenja i generatori su inovativnih rješenja, ističu naglašenu hijerarhijsku poslovnu kulturu, pri čemu pridržavanje propisa u radu postaje važnije od samog sadržaja, dodatno pojačano izostankom motivacijskog mehanizma i visokom normiranošću sustava. Nalazi istraživanja na uzorku sa središnje razine organizacije poduzeća (razina podružnice), s postojećom funkcijskom podjelom poslova i referentskim pristupom, unutar kulturološke i rukovodeće sastavnice ukazuju na zapostavljanje poduzetničke klime i naglašavanje hijerarhijske radne klime. To ukazuje na poslovnu inertnost koja ne stvara dodanu vrijednost, već generira uska grla i barijere i/ili slične probleme unutar iste strukturne razine. Rezultati istraživanja na razini šumarija, povezani s pokazateljima poslovanja na istoj razini, pokazuju značajnu korelaciju racionalnog i grupnog tipa kulture sa subjektivnim pokazateljima učinkovitosti iskazanima kroz stil rukovođenja, ERI pokazatelj, ostvarenje plana i dr. S druge strane, utjecaj dominantne poslovne kulture proizvodnih jedinica poduzeća na objektivne pokazatelje učinkovitosti kao što su ekonomičnost, operativna dobit, dobit prije oporezivanja i dr., nije u cijelosti dokazan.
U poglavlju Rasprava autor je nalaze svojih istraživanja raspravio u svjetlu tematski povezanih rezultata istraživanja znanstvenika u Hrvatskoj i Europi, pri čemu raspravlja moguće mjere unapređenja postojećeg stanja. U okviru predloženog holističkog pristupa razvoja poduzeća, autor je u znanstvenom pogledu došao do novih spoznaja vezanih za otkrivanje, oblikovanje i razvoj poslovne kulture šumarskog poduzeća kroz primjenu motivacijskih mehanizama, napretka upravljanja ljudskim resursima i strukturne reorganizacije tvrtke.
U poglavlju Zaključci, rezultati dobiveni istraživanjima poslovne kulture u svjetlu unapređenja poslovanja šumarske tvrtke upućuju na sljedeće dvije ključne značajke:
Postojeća funkcionalna i visoko specijalizirana organizacijska struktura poduzeća s hijerarhijskom poslovnom kulturom koči strategiju i zacrtane ciljeve poduzeća koji također nisu usuglašeni s ciljevima zaposlenika. Neuravnoteženi fokus postojeće kulture uz formalno-direktivan stil rukovođenja i izostanak sustava nagrađivanja rezultira izraženim otporom prema neophodnim promjenama i nužnom unapređenju poslovanja šumarskog poduzeća.
Ključ uspješnog poslovanja poduzeća ne temelji se isključivo na samoj formalnoj strukturi poduzeća, korištenoj tehnologiji i/ili kvaliteti proizvoda, već leži u ljudskim resursima koji čine kompetitativnu prednost svakog poduzeća. Ljudski resursi tj. zaposlenici poduzeća, čine ograničavajuću i/ili generirajuću komponentu razvoja i modeliranja poslovne kulture šumarskog poduzeća, čime se neizravno utječe na proces racionalizacije i unapređenja poslovanja.
Doktorski rad kolege Matije Landekića ilustrira nove spoznaje vezane za oblikovanje i razvoj poslovne kulture šumarskog poduzeća kroz primjenu motivacijskih mehanizama, napretka upravljanja ljudskim resursima i strukturne reorganizacije tvrtke. Tako je i stručno povjerenstvo u ocjeni rada posebno istaknulo kako su dobiveni rezultati originalan i vrijedan doprinos odveć oskudnim domaćim spoznajama u području poslovne kulture poduzeća i upravljanja ljudskim resursima, ali i šumarskoj znanosti uopće.
Mnogo je toga što u pristupu temi i rezultatima čini ovu disertaciju posebnom, a njezinog nam autora novog doktora znanosti Matiji Landekiću predstavlja kao istaknutog člana moderne generacije šumarskih znanstvenika. Treba nam svaki njihov uspjeh i dostignuće u budućnosti. Svakako vjerujemo u blistavu karijeru kolege Landekića. Čestitamo!