DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 80     <-- 80 -->        PDF

uporabe tehničkoga drva i čvrstih biogoriva. Detaljno opisuje sustave i metode pridobivanja drva u Republici Hrvatskoj te njihov povijesni razvoj. Uspoređuje domaće trendove razvoja tehnnika i tehnologija pridobivanja drva s is­kus­tvima zemalja u kojima prevladavaju potpuno mehani­zi­rani sustavi pridobivanja drva.
Osnovni cilj istraživanja u doktorskom je radu bilo je utvr­diti utjecaj raspoložive sirovine i različitih sustava pridobi­vanja drva na vrstu i kakvoću proizvoda, te na proizvodnost i troškove sječe i izrade, primarnog transporta i iveranja tijekom pridobivanja nadzemne drvne biomase. Kao preduvjet za pouzdanu interpretaciju rezultata istraživanja proizvodnosti pojedinih sredstava rada i njihovu sintezu na razini sustava, provodena su i istraživanja ukupne količine, stukture i značajki nadzemne biomase smrekovih stabala.
Terenski dio istraživanja proveden je na pokusnoj plohi na području gospodarske jedinice "Žitnik", kojom gospodari Šumarija Perušić, Uprave šuma Podružnice Gospić trgo­vačkoga društva "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb. Istraživana smrekova šumska kultura starosti 42 godine osnovana je sadnjom sadnica u redove s razmakom sadnje 2 × 2 m. Stablima nisu orezivane grane, a prva je proreda provedena tijekom ovoga istraživanja.
Sveobuhvatno istraživanje sustava pridobivanja drvne biomase, od značajki raspoložive sirovine preko proizvodnosti i troškova sredstava rada do kakvoće konačnoga proizvoda, omogućilo je interpretaciju razultata na razini pogodnosti cjelokupnoga sustava pridobivanja, za razliku od većine sličnih istraživanja kojima se uspoređuje pogodnost raz­ličitih sredstava i metoda rada na razini podsustava. Rezultatima istraživanja sustava pridobivanja drvne biomase potvrđen je utjecaj zakonitosti obujma komada i zakonitosti vrste proizvoda na proizvodnost i troškove pridobivanja te utvrđen utjecaj odabira sustava pridobivanja drvne biomase na kakvoću proizvedene drvne sječke. Prema rezulta­tima istraživanja, jedinični trošak sječe, izrade i primarno­ga transporta po stablu, najmanji je primjenom sorti­mentne metode potpuno mehaniziranim sustavom. Slijedi primjena metode utovarnih duljina potpuno mehaniziranim sustavom i primjena stablovne metode djelomično mehani­zi­ranim sustavom, a trošak primjene sortimentne metode djelomično mehaniziranim sustavom dvostruko je veći. Kada se troškovima stablovne i metode utovarnih duljina pridodaju i odnosni troškovi iveranja (nužni za proizvodnju konačnoga šumskog proizvoda – drvne sječke), njihova je primjena još uvijek troškovno pogodnija od primjene sortimentne metode djelomično mehaniziranim sustavom. Na temelju navedenog, autor zaključuje da potpuno mehanizirani sustav pridobivanja drvne biomase, zbog neuspo­re­divo veće proizvodnosti, u troškovnom pogledu nema al­ternative pri provođenju prorede u istraživanoj šumskoj kulturi.
Poseban znanstveni doprinos ovog doktorskog rada predstavljaju modeli za planiranje iskoristivih količina smrekove biomase debla i biomase krošnje u ovisnosti o duljini, odnosno metodi izrade. Osim toga, utvrđene zakonitosti promjene tehničkog udjela vode u pojedinim sastavnicama nadzemne biomase smrekovih stabla u ovisnosti o relativnoj visini uzorkovanja, znatno će olakšati uzorkovanje nadzemne drvne biomase, s ciljem utvrđivanja udjela vode u budućim istraživanjima potencijala i strukture nadzemne biomase stabala. Sa stručne strane posebice je značajno što su po prvi puta u Republici Hrvatskoj provedena laboratorijska znanstvena istraživanja svih glavnih parametara kakvoće drvne sječke.
Dr. sc. Matija Landekić
Ivan Martinić
Iako ne postoje velike i male znanosti, u nekima, a takva je i šumarska znanost, formiranje i pristupanje svakog novog doktora znanosti izniman je događaj koji posebno veseli. S velikim zadovoljstvom ovdje se osvrćemo na dr. sc. Matiju Landekića koji je u studenom prošle 2013. godine obranio disertaciju "Unapređenje poslovanja razvojem organizacijske kulture šumarske tvrtke", čime je stekao akademski