DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Dendroklimatološkim analizama utvrđen je utjecaj temperature, oborina i vodostaja rijeka Save i Drave na debljinski prirast proučavanih sastojina. Generalni je zaključak da oborine tijekom vegetacijskog razdoblja imaju pozitivan utjecaj na debljinski prirast, dok temperature, posebice u ljetnim mjesecima limitiraju prirast lužnjakovih stabala.
Dendroekološke analize korištene su za utvrđivanje štetnosti biološke komponente, kao što su štetni kukci i gljive na prirast lužnjakovih stabala. Utvrđen je prosječan pad širine goda od 28 % u godini defolijacije u odnosu na širinu goda prethodne godine.
Doktoru znanosti Ernestu Goršiću upućujem is­kre­ne čestitke.
Dr. sc. DINKO VUSIĆ
Željko Zečić
Dr. sc. Dinko Vusić, dipl. ing. šum., obranio je dana 4. listopada 2013. godine doktorski rad pod naslovom "Pogodnost sustava pridobivanja drvne biomase u smrekovoj šumskoj kulturi". Doktorski je rad izrađen pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Željka Zečića, a obranjen je na Šum­arskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky – predsjednik povjerenstva, izv. prof. dr. sc. Marijan Šušnjar – član i dr. sc. Marinko Prka, viši znanstveni suradnik ("Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb) – član.
Dinko Vusić rođen je 7. veljače 1982. godine u Bjelovaru. Nakon završene Opće gimnazije u Bjelovaru 2000. godine upisuje Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 2005. godine. Po povratku iz Hrvatske vojske zapošljava se 2006. godine na mjestu pripravnika, a potom revirnika u Upravi šuma Podružnici Bjelovar.
Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlen je od 1. prosinca 2007. godine na radnom mjestu asistenta na Zavodu za šumarske tehnike i tehnologije. Tijekom doktorskoga studija boravio je na znanstvenim usavršavanjima u inozemstvu, u Austriji (Universität für Bodenkultur) i Nor­veškoj (Norsk institutt for skog og landskap), iz problematike pridobivanja i kontrole kakvoće čvrstih biogoriva. Do sada je samostalno i u koautorstvu objavio 16 znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je na 7 međunarodnih znanstvenih skupova na kojima je prezentirao 4 znanstvena rada i 3 postera. Član je Hrvatskog šumarskog društva i Hrvatskog lovačkog saveza. Oženjen je i otac jednog djeteta.
Doktorski rad Dinka Vusića sadrži 174 stranice (107 tablica, 135 slika i 161 navod citirane literature). Podijeljen je u osam glavnih poglavlja: Uvod, Problematika i cilj istraživanja, Mjesto i materijal istraživanja, Metode istraživanja, Rezultati istraživanja, Rasprava, Zaključci i Literatura.
U skladu s odabranom temom doktorskoga rada, autor je istražio pogodnost primjene različitih sustava pridobivanja drvne biomase pri proredi smrekove šumske kulture. Istraživani sustavi pridobivanja drva razlikovali su se s obzirom na razinu mehaniziranosti (djelomično i potpuno) te metode izrade drva (sortimentna, stablovna, utovarnih duljina) kojima je u konačnici pridobiven različit asortiman drvnih proizvoda (tehnička oblovina i drvna sječka). Djelomično mehanizirani sustavi pridobivanja drva obuhvatili su ručno-strojnu sječu motornom pilom i privlačenje drva skiderom u sortimentnoj i stablovnoj metodi izrade drva, a potpuno mehanizirani sustavi strojnu sječu harvesterom uz izvoženje forvarderom u sortimentnoj i metodi utovarnih duljina. Svi su istraživani sustavi upotpunjeni iveračem za izradu drvne sječke na pomoćnom stovarištu.
U Uvodu i Problematici autor prikazuje povijesni pregled i trenutno stanje korištenja šumske biomase za energiju s osvrtom na predviđene trendove povećanja sukladno pre­uzetim obvezama Republike Hrvatske. Naglašava izazove koje pred šumarsku struku postavlja gospodarenje smrekovim šumskim kulturama u pogledu pridobivanja i

ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 80     <-- 80 -->        PDF

uporabe tehničkoga drva i čvrstih biogoriva. Detaljno opisuje sustave i metode pridobivanja drva u Republici Hrvatskoj te njihov povijesni razvoj. Uspoređuje domaće trendove razvoja tehnnika i tehnologija pridobivanja drva s is­kus­tvima zemalja u kojima prevladavaju potpuno mehani­zi­rani sustavi pridobivanja drva.
Osnovni cilj istraživanja u doktorskom je radu bilo je utvr­diti utjecaj raspoložive sirovine i različitih sustava pridobi­vanja drva na vrstu i kakvoću proizvoda, te na proizvodnost i troškove sječe i izrade, primarnog transporta i iveranja tijekom pridobivanja nadzemne drvne biomase. Kao preduvjet za pouzdanu interpretaciju rezultata istraživanja proizvodnosti pojedinih sredstava rada i njihovu sintezu na razini sustava, provodena su i istraživanja ukupne količine, stukture i značajki nadzemne biomase smrekovih stabala.
Terenski dio istraživanja proveden je na pokusnoj plohi na području gospodarske jedinice "Žitnik", kojom gospodari Šumarija Perušić, Uprave šuma Podružnice Gospić trgo­vačkoga društva "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb. Istraživana smrekova šumska kultura starosti 42 godine osnovana je sadnjom sadnica u redove s razmakom sadnje 2 × 2 m. Stablima nisu orezivane grane, a prva je proreda provedena tijekom ovoga istraživanja.
Sveobuhvatno istraživanje sustava pridobivanja drvne biomase, od značajki raspoložive sirovine preko proizvodnosti i troškova sredstava rada do kakvoće konačnoga proizvoda, omogućilo je interpretaciju razultata na razini pogodnosti cjelokupnoga sustava pridobivanja, za razliku od većine sličnih istraživanja kojima se uspoređuje pogodnost raz­ličitih sredstava i metoda rada na razini podsustava. Rezultatima istraživanja sustava pridobivanja drvne biomase potvrđen je utjecaj zakonitosti obujma komada i zakonitosti vrste proizvoda na proizvodnost i troškove pridobivanja te utvrđen utjecaj odabira sustava pridobivanja drvne biomase na kakvoću proizvedene drvne sječke. Prema rezulta­tima istraživanja, jedinični trošak sječe, izrade i primarno­ga transporta po stablu, najmanji je primjenom sorti­mentne metode potpuno mehaniziranim sustavom. Slijedi primjena metode utovarnih duljina potpuno mehaniziranim sustavom i primjena stablovne metode djelomično mehani­zi­ranim sustavom, a trošak primjene sortimentne metode djelomično mehaniziranim sustavom dvostruko je veći. Kada se troškovima stablovne i metode utovarnih duljina pridodaju i odnosni troškovi iveranja (nužni za proizvodnju konačnoga šumskog proizvoda – drvne sječke), njihova je primjena još uvijek troškovno pogodnija od primjene sortimentne metode djelomično mehaniziranim sustavom. Na temelju navedenog, autor zaključuje da potpuno mehanizirani sustav pridobivanja drvne biomase, zbog neuspo­re­divo veće proizvodnosti, u troškovnom pogledu nema al­ternative pri provođenju prorede u istraživanoj šumskoj kulturi.
Poseban znanstveni doprinos ovog doktorskog rada predstavljaju modeli za planiranje iskoristivih količina smrekove biomase debla i biomase krošnje u ovisnosti o duljini, odnosno metodi izrade. Osim toga, utvrđene zakonitosti promjene tehničkog udjela vode u pojedinim sastavnicama nadzemne biomase smrekovih stabla u ovisnosti o relativnoj visini uzorkovanja, znatno će olakšati uzorkovanje nadzemne drvne biomase, s ciljem utvrđivanja udjela vode u budućim istraživanjima potencijala i strukture nadzemne biomase stabala. Sa stručne strane posebice je značajno što su po prvi puta u Republici Hrvatskoj provedena laboratorijska znanstvena istraživanja svih glavnih parametara kakvoće drvne sječke.
Dr. sc. Matija Landekić
Ivan Martinić
Iako ne postoje velike i male znanosti, u nekima, a takva je i šumarska znanost, formiranje i pristupanje svakog novog doktora znanosti izniman je događaj koji posebno veseli. S velikim zadovoljstvom ovdje se osvrćemo na dr. sc. Matiju Landekića koji je u studenom prošle 2013. godine obranio disertaciju "Unapređenje poslovanja razvojem organizacijske kulture šumarske tvrtke", čime je stekao akademski