DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Dendroklimatološkim analizama utvrđen je utjecaj temperature, oborina i vodostaja rijeka Save i Drave na debljinski prirast proučavanih sastojina. Generalni je zaključak da oborine tijekom vegetacijskog razdoblja imaju pozitivan utjecaj na debljinski prirast, dok temperature, posebice u ljetnim mjesecima limitiraju prirast lužnjakovih stabala. Dendroekološke analize korištene su za utvrđivanje štetnosti biološke komponente, kao što su štetni kukci i gljive na prirast lužnjakovih stabala. Utvrđen je prosječan pad širine goda od 28 % u godini defolijacije u odnosu na širinu goda prethodne godine. Doktoru znanosti Ernestu Goršiću upućujem iskrene čestitke. Dr. sc. DINKO VUSIĆ Željko Zečić Dr. sc. Dinko Vusić, dipl. ing. šum., obranio je dana 4. listopada 2013. godine doktorski rad pod naslovom "Pogodnost sustava pridobivanja drvne biomase u smrekovoj šumskoj kulturi". Doktorski je rad izrađen pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Željka Zečića, a obranjen je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky – predsjednik povjerenstva, izv. prof. dr. sc. Marijan Šušnjar – član i dr. sc. Marinko Prka, viši znanstveni suradnik ("Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb) – član. Dinko Vusić rođen je 7. veljače 1982. godine u Bjelovaru. Nakon završene Opće gimnazije u Bjelovaru 2000. godine upisuje Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 2005. godine. Po povratku iz Hrvatske vojske zapošljava se 2006. godine na mjestu pripravnika, a potom revirnika u Upravi šuma Podružnici Bjelovar. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlen je od 1. prosinca 2007. godine na radnom mjestu asistenta na Zavodu za šumarske tehnike i tehnologije. Tijekom doktorskoga studija boravio je na znanstvenim usavršavanjima u inozemstvu, u Austriji (Universität für Bodenkultur) i Norveškoj (Norsk institutt for skog og landskap), iz problematike pridobivanja i kontrole kakvoće čvrstih biogoriva. Do sada je samostalno i u koautorstvu objavio 16 znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je na 7 međunarodnih znanstvenih skupova na kojima je prezentirao 4 znanstvena rada i 3 postera. Član je Hrvatskog šumarskog društva i Hrvatskog lovačkog saveza. Oženjen je i otac jednog djeteta. Doktorski rad Dinka Vusića sadrži 174 stranice (107 tablica, 135 slika i 161 navod citirane literature). Podijeljen je u osam glavnih poglavlja: Uvod, Problematika i cilj istraživanja, Mjesto i materijal istraživanja, Metode istraživanja, Rezultati istraživanja, Rasprava, Zaključci i Literatura. U skladu s odabranom temom doktorskoga rada, autor je istražio pogodnost primjene različitih sustava pridobivanja drvne biomase pri proredi smrekove šumske kulture. Istraživani sustavi pridobivanja drva razlikovali su se s obzirom na razinu mehaniziranosti (djelomično i potpuno) te metode izrade drva (sortimentna, stablovna, utovarnih duljina) kojima je u konačnici pridobiven različit asortiman drvnih proizvoda (tehnička oblovina i drvna sječka). Djelomično mehanizirani sustavi pridobivanja drva obuhvatili su ručno-strojnu sječu motornom pilom i privlačenje drva skiderom u sortimentnoj i stablovnoj metodi izrade drva, a potpuno mehanizirani sustavi strojnu sječu harvesterom uz izvoženje forvarderom u sortimentnoj i metodi utovarnih duljina. Svi su istraživani sustavi upotpunjeni iveračem za izradu drvne sječke na pomoćnom stovarištu. U Uvodu i Problematici autor prikazuje povijesni pregled i trenutno stanje korištenja šumske biomase za energiju s osvrtom na predviđene trendove povećanja sukladno preuzetim obvezama Republike Hrvatske. Naglašava izazove koje pred šumarsku struku postavlja gospodarenje smrekovim šumskim kulturama u pogledu pridobivanja i |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 80 <-- 80 --> PDF |
uporabe tehničkoga drva i čvrstih biogoriva. Detaljno opisuje sustave i metode pridobivanja drva u Republici Hrvatskoj te njihov povijesni razvoj. Uspoređuje domaće trendove razvoja tehnnika i tehnologija pridobivanja drva s iskustvima zemalja u kojima prevladavaju potpuno mehanizirani sustavi pridobivanja drva. Osnovni cilj istraživanja u doktorskom je radu bilo je utvrditi utjecaj raspoložive sirovine i različitih sustava pridobivanja drva na vrstu i kakvoću proizvoda, te na proizvodnost i troškove sječe i izrade, primarnog transporta i iveranja tijekom pridobivanja nadzemne drvne biomase. Kao preduvjet za pouzdanu interpretaciju rezultata istraživanja proizvodnosti pojedinih sredstava rada i njihovu sintezu na razini sustava, provodena su i istraživanja ukupne količine, stukture i značajki nadzemne biomase smrekovih stabala. Terenski dio istraživanja proveden je na pokusnoj plohi na području gospodarske jedinice "Žitnik", kojom gospodari Šumarija Perušić, Uprave šuma Podružnice Gospić trgovačkoga društva "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb. Istraživana smrekova šumska kultura starosti 42 godine osnovana je sadnjom sadnica u redove s razmakom sadnje 2 × 2 m. Stablima nisu orezivane grane, a prva je proreda provedena tijekom ovoga istraživanja. Sveobuhvatno istraživanje sustava pridobivanja drvne biomase, od značajki raspoložive sirovine preko proizvodnosti i troškova sredstava rada do kakvoće konačnoga proizvoda, omogućilo je interpretaciju razultata na razini pogodnosti cjelokupnoga sustava pridobivanja, za razliku od većine sličnih istraživanja kojima se uspoređuje pogodnost različitih sredstava i metoda rada na razini podsustava. Rezultatima istraživanja sustava pridobivanja drvne biomase potvrđen je utjecaj zakonitosti obujma komada i zakonitosti vrste proizvoda na proizvodnost i troškove pridobivanja te utvrđen utjecaj odabira sustava pridobivanja drvne biomase na kakvoću proizvedene drvne sječke. Prema rezultatima istraživanja, jedinični trošak sječe, izrade i primarnoga transporta po stablu, najmanji je primjenom sortimentne metode potpuno mehaniziranim sustavom. Slijedi primjena metode utovarnih duljina potpuno mehaniziranim sustavom i primjena stablovne metode djelomično mehaniziranim sustavom, a trošak primjene sortimentne metode djelomično mehaniziranim sustavom dvostruko je veći. Kada se troškovima stablovne i metode utovarnih duljina pridodaju i odnosni troškovi iveranja (nužni za proizvodnju konačnoga šumskog proizvoda – drvne sječke), njihova je primjena još uvijek troškovno pogodnija od primjene sortimentne metode djelomično mehaniziranim sustavom. Na temelju navedenog, autor zaključuje da potpuno mehanizirani sustav pridobivanja drvne biomase, zbog neusporedivo veće proizvodnosti, u troškovnom pogledu nema alternative pri provođenju prorede u istraživanoj šumskoj kulturi. Poseban znanstveni doprinos ovog doktorskog rada predstavljaju modeli za planiranje iskoristivih količina smrekove biomase debla i biomase krošnje u ovisnosti o duljini, odnosno metodi izrade. Osim toga, utvrđene zakonitosti promjene tehničkog udjela vode u pojedinim sastavnicama nadzemne biomase smrekovih stabla u ovisnosti o relativnoj visini uzorkovanja, znatno će olakšati uzorkovanje nadzemne drvne biomase, s ciljem utvrđivanja udjela vode u budućim istraživanjima potencijala i strukture nadzemne biomase stabala. Sa stručne strane posebice je značajno što su po prvi puta u Republici Hrvatskoj provedena laboratorijska znanstvena istraživanja svih glavnih parametara kakvoće drvne sječke. Dr. sc. Matija Landekić Ivan Martinić Iako ne postoje velike i male znanosti, u nekima, a takva je i šumarska znanost, formiranje i pristupanje svakog novog doktora znanosti izniman je događaj koji posebno veseli. S velikim zadovoljstvom ovdje se osvrćemo na dr. sc. Matiju Landekića koji je u studenom prošle 2013. godine obranio disertaciju "Unapređenje poslovanja razvojem organizacijske kulture šumarske tvrtke", čime je stekao akademski |