DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 78     <-- 78 -->        PDF

vezana uz utjecaje pojedinih čimbenika na unutargodišnji i na višegodišnji (godišnji) prirast stabala. U potpoglavlju Cilj istraživanja, autor napominje da je temeljni cilj istraživanja utvrditi dinamiku debljinskog prirasta stabala hrasta lužnjaka na unutargodišnjoj i na višegodišnjoj razini, u odnosu na pojedine klimatske čimbenike. Usporedbom debljinskog prirasta stabala iz starih i srednjedobnih sastojina istražit će postoji li razlika u prirastu nekada i danas, uz istu kambijsku starost stabala. Autor napominje da će se konstrukcijom lokalnih dendrokronoloških nizova, što je jedan od ciljeva rada, stvoriti baza i za dendroklimatološka i dendroekološka istraživanja, a ista će se provesti u ovome radu.
U Materijalima i metodama autor detaljno opisuje odabir sastojina i stabala u njima, koja su poslužila za praćenje unutargodišnjeg i višegodišnjeg prirasta. Za praćenje unutargodišnjeg prirasta autor je na stabla postavio ukupno 50 dendrometarskih traka (46 mehaničkih traka te četiri automatska dendrometra). Na stabla na koje je postavio automatske dendrometre postavio je i sustave za praćenje protoka vode kroz deblo, a uz njih, odnosno u njihovoj blizini, sustave za praćenje vlage tla tj. klimatske stanice za praćenje klimatskih čimbenika, što detaljno opisuje. Nadalje autor pojašnjava razloge te opisuje uzorak na temelju kojega je pratio tijek formiranja ranog i kasnog drva te tijek zarašćivanja ozljeda na uzorkovanim stablima. Za praćenje višegodišnjeg prirasta autor pojašnjava način prikupljanja uzoraka (kolut odnosno izvrtak) i postupke njihove pripreme, izmjere, provjere kvalitete provedenih izmjera te same procedure dendrokronoloških, dendroklimatoloških i dendroekoloških analiza, kao i programske pakete koji se pritom koriste.
Rezultati istraživanja pokazuju da početak formiranja ranog drva u pravilu započinje u prvoj polovici travnja u trenutku otvaranja pupova, pri čemu aktivacija kambija između pojedinih stabala varira i do desetak dana. Uz otvaranje pupova vezan je i početak transpiracije stabala. Primjenom metoda detaljnog praćenja unutargodišnjih promjena opsega stabla i protoka vode kroz deblo u ovisnosti o nekim klimatskim varijablama, autor utvrđuje zakonitosti i neke specifične pojave koje nije moguće uočiti proučavanjem goda u cjelini. Na taj način utvrđena je gotovo istovjetna unutarsezonska dinamika prirasta stabala srednjodobnih i starih sastojina i veći debljinski prirast stabala u srednjodobnim sastojinama. Autor također utvrđuje da ne postoji razlika u debljinskom prirastu između stabala iz sekundarne prašume i sastojine u kojoj je normalno gospodareno. Kod dijela stabala kojima je prirast praćen kroz dvije godine, zamjećeno je da je prirast kod većeg broja stabala veći 2012. u odnosu na 2011. godinu. Također, usporedbom višegodišnjeg prirasta stabala stare i srednjodobne sastojine uz istu kambijsku starost na području lipovljanskih nizinskih šuma utvrđena je statistički značajna razlika u prirastu u korist stabala srednjodobne sastojine. Rezultati pokazuju da je razlika značajna za ukupnu širinu goda te širinu kasnog drva, dok kod širine ranog drva nije statistički značajna. Nadalje, primjenom dendrokronoloških metoda autor je konstruirao referentne dendrokronološke nizove za osam lokacija u sklopu najvećih šumskih kompleksa na području Republike Hrvatske. Međusobnom dendrokronološkom usporedbom autor utvrđuje da sastojine koje nisu međusobno jako udaljene i pripadaju istom slivu imaju dobre indekse unakrsnog datiranja. Kod sastojina koje su međusobno udaljene i pripadaju različitim slivovima datacija je otežana, te autor napominje da je zaključke o uspješnosti unakrsnog datiranja potrebno donijeti uspoređivanjem većeg broja statističkih varijabli te vizualnom provjerom. Dendroklimatološkim analizama utvrđen je utjecaj temperature, oborina i vodostaja rijeka Save i Drave na debljinski prirast proučavanih sastojina. Generalni je zaključak da oborine tijekom vegetacijskog razdoblja imaju pozitivan utjecaj na debljinski prirast dok temperature, posebice u ljetnim mjesecima, limitiraju prirast lužnjakovih stabala. Dendroekološkom analizom utvrđen je prosječan pad širine goda od 28 % u godini defolijacije u odnosu na širinu goda prethodne godine. Dobiveni rezultati su raspravljeni te uspoređeni s rezultatima drugih istraživanja.
Sažetak rada
U radu je prikazana dinamika debljinskog prirasta lužnjakovih stabala na unutargodišnjoj i višegodišnjoj razini u posavskoj šumi na području lipovljanskih nizinskih šuma. Primjenom metoda detaljnog praćenja unutargodišnjih promjena opsega stabla i protoka vode kroz deblo u ovisnosti o nekim klimatskim varijablama, utvrđene su zakonitosti i neke specifične pojave koje nije moguće uočiti proučavanjem goda u cjelini. Na taj način utvrđena je gotovo istovjetna unutarsezonska dinamika prirasta stabala srednjodobnih i starih sastojina i veći debljinski prirast stabala u srednjodobnim sastojinama. Također, usporedbom višegodišnjeg prirasta stabala stare i srednjodobne sastojine istog boniteta i EGTa uz istu kambijsku starost na području lipovljanskih nizinskih šuma, utvrđena je razlika u prirastu u korist srednjodobne sastojine.
Nadalje, primjenom dendrokronoloških metoda konstruirani su referentni dendrokronološki nizovi za osam lokacija u sklopu najvećih šumskih kompleksa na području Republike Hrvatske. Međusobnom dendrokronološkom usporedbom utvrđeno je da su sastojine koje nisu međusobno jako udaljene i pripadaju istom slivu imaju dobre indekse unakrsnog datiranja. Kod sastojina koje su međusobno udaljene i pripadaju različitim slivovima datacija je otežana, te je zaključke o uspješnosti unakrsnog datiranja potrebno donijeti uspoređivanjem većeg broja statističkih varijabli te vizualnom provjerom.