DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 47 <-- 47 --> PDF |
najvrijednijih vrsta poplavnih šuma (hrast lužnjak, poljski jasen) one ne mogu visinskim prirastom konkurirati, budu potisnute u sjenu te ostajući bez dovoljno svijetla za opstanak ugibaju. Unazad nekoliko desetljeća te su se sastojine vrlo teško obnavljale zbog grešaka koje su se tada radile, a posebno zbog izvođenja nepotrebnog pripremnog sijeka, čak nekoliko naplodnih sijekova te zbog izostanka radova na pripremi staništa, njezi i zaštiti ponika i pomlatka (Matić 2009). Isti autor iznosi mišljenje da je uklanjanje amorfe skup i dugotrajan proces, posebno ako unosimo vrste koje sporije rastu od nje i nemaju u prvim godinama razvoja startnu prednost u visinskom rastu i prirastu. Matić (2009) navodi da se o amorfi, za šumarstvo štetnoj stranoj vrsti koja je na našim prostorima nazočna preko 120 godina, relativno malo pisalo u našim šumarskim stručnim i znanstvenim glasilima. Sa šumarskog motrišta, kako navodi isti autor, amorfom su se u svojim objavama detaljnije bavili Ettinger (1889), Petračić (1938), Anić (1943), Spaić (1957), Glavaš (1990) i Anić (2001). Tom popisu dodajemo autore koji su s različitih gledišta istraživali amorfu: Liović i Halambek (1988), Puljak (2005), Oršanić et al. (2006), Belčić i Sučić (2009), Gagić (2009), Glavaš (2009), Gradečki et al. (2009), Jovanović i Halilović (2009), Jurišić et al. (2009), Kajba (2009), Krpan i Tomašić (2009), Krpan i Tijardović (2009), Liović (2009), Lovrić et al. (2009), Novak et al. (2009), Nuspahić i Božić (2009), Poršinsky i Raguž (2009), Posarić i Bašić (2009), Vrbek i Pilaš (2009), Zečić et al. (2009). Krpan et al. (2011a), Krpan et al. (2011b). Sušenje hrasta lužnjaka kao rezultat poremećene prirodne ravnoteže uz nestanak nizinskog brijesta iz naših poplavnih šuma, širom je otvorio vrata ovoj agresivnoj vrsti. Amorfa je indikator stanja sastojina, jer što je više ima u lužnjakovim sastojinama, to je njihovo zdravstveno stanje lošije. Zbog nedostupnog terena uslijed ratnih djelovanja i nepravovremeno izvedenih šumskouzgojnih radova, danas predstavlja veliki problem pri obnovi sastojina i hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Prvi počeci suzbijanja zabilježeni su 80-tih godina prošloga stoljeća, pri čemu su ponajprije korištene mehaničke metode. Svrhovitost istraživanja biopotencijala amorfe ogleda se u ideji korištenja biomase za energiju. Navedena vrsta je u šumi nepoželjna u biljno-sociološkom i gospodarskom smislu, a zbog izraženog biopotencijala i morfoloških značajki u kratkom vremenu stvara značajnu količinu biomase po jedinici površine. U šumama i na napuštenim obradivim površinama širi se od prirode i stvara biomasu bez agrotehničkih mjera. Ne koristi se za ljudsku ili stočnu hranu te se njena uporaba kao bioenergenta ne sukobljava s drugim interesima. Mogućnost uporabe biomase amorfe za dobivanje energije ograničava veći broj čimbenika. Među najznačajnijima su količina biomase po jedinici površine i ekonomičnost njene žetve, usitnjavanja, transporta do potrošača te skladištenja i sušenja do zadovoljavajuće mokrine. Što se energetske vrijednosti drva amorfe tiče, u literaturi nalazimo nedvosmislenu potvrdu iste. U Mađarskoj su izvedena opsežna istraživanja bioenergetskih potencijala različitih biljnih vrsta, među ostalim i amorfe. Marosvölgyi et al. (2009) navode da su ispitivanjem amorfe iz prirode i iz energetskih nasada utvrdili da je amorfa materijal izuzetno povoljan za pridobivanje energije. Inicijalna je mokrina jednogodišnjih izdanaka tijekom jednomjesečnog skladištenja pala s 47,0 % na 34,2 %. Izmjerena ogrjevna vrijednost pri W = 34,2 % iznosila je 12,7 MJ/kg. U suhom je stanju energetska vrijednost amorfe 20,2 MJ/kg. Za usporedbu, suha borova piljevina ima nešto manju vrijednost – 19,7 MJ/kg. Nadalje, kod amorfe nalaze sadržaj pepela od 1,5 %, te relativno viši sadržaj isparljivih materijala. Puljak (2005) spaljivanjem amorfe u energani na biomasu u Ogulinu potvrđuje njenu energetsku vrijednost kao goriva mjerenjima temperatura ložišta, dimnih plinova i vode, koja su zadovoljila postavljene kriterije. Područje istraživanja, materijal i metode Research area, Material and Methods Početkom 2008. u okviru projekta "Šumski proizvodi i tehnologije pridobivanja" ugovorenog s Hrvatskim šumama d. o. o., Zagreb, postavljena su višegodišnja istraživanje biopotencijala, energetskih značajki i tehnologija pridobivanja |