DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 117 <-- 117 --> PDF |
drvene egipatske sarkofage te likovna i druga oblikovanja na njima; na vikinške upravo nevjerojatno elegantne vitke brodove s ponekad zastrašujućom glavom na izduženom pramcu. Kad govorimo o brodovima, ne možemo a da se ne podsjetimo i na danas još ploveće, uske, s osjećajem za spoj funkcionalnog i lijepog, iz tikovih debala izdubene čamce u deltama Iravadi, Mekonga i drugdje. Pogledajmo i iz drva maštovito izrađenu raznu opremu za lov i ribolov, za hodanje po snijegu koju koriste Laponci; neki se od tih predmeta doimlju kao da služe samo za ukras. Koga može ostaviti hladnim pogled na konstrukciju asketske arhitekture, na stotine godina stare crkve izgrađene u Norveškoj iz debala i dasaka bora i smreke, čiji se zvonici (kao u kamenoj gotici) simbolički izvijaju prema nebu. Podsjetimo se i na naše – po dimenzijama skromnije – ali u svojoj jednostavnoj rustikalnosti lijepe hrastove crkvice u Turopolju i drugdje, sa svojim nepretencioznim ali skladnim niskim piramidalnim zvonicima. Zadivljuju nas prastare, još i danas prkoseći vremenu, skladne, znalački iz hrastovih tesanih planki izgrađene kuće u Pokuplju, Slavoniji, Hrvatskom Zagorju. Ostajemo upravo zapanjeni pred nevjerojatnom istočnjačkom maštom i vještinom prebogato ukrašenih i izrezbarenih, danas već zapuštenih palača usred Katmandua, izrađenih iz tikovine ili drugih na vremenske utjecaje otpornih vrsta drva... I tako bismo mogli nastaviti s nabrajanjem primjera diljem svijeta o korištenju drva u ljudskoj povijesti, ne samo kao izvanrednog materijala za zadovoljavanje najrazličitijih životnih potreba, nego i za duboko u čovjeku usađenu potrebu za duhovnim izražavanjem, za stremljenju prema lijepome… (...). Tako je važno pitanje u vezi s drvom o kojem raspravljamo, pitanje njegova korištenja u njegovoj finalnoj formi. Polazimo od toga da je drvo predragocjeni materijal da bismo ga koristili tamo gdje njegove komparativne prednosti pred drugim materijalima ne dolaze do punog izražaja. Pod komparativnim prednostima drva mislimo na estetska svojstva drva (boja, tekstura, čak i određene "greške" drva), njegovu toplinu u kontaktu s čovjekom, mogućnost lakog oblikovanja i obrade uopće, relativno malu volumnu težinu i druga iznimna svojstva. U tom smislu smatramo da će se masivno drvo u budućnosti koristiti prije svega tamo gdje ono dolazi u izravan ili neizravni doticaj s čovjekom (...). Nemojmo stoga previše misliti o drvu kao o obnovljivoj sirovini! Mislimo da treba prihvatiti filozofiju o drvu kao vrlo dragocjenom i skupom materijalu, iz nekih aspekata praktički i neobnovljivom, kojeg kod prerade treba što bolje iskoristiti u proizvodnji razumno odabranih finalnih proizvoda. Tako kaže autor u zaključku svog saživljenog razmišljanja o drvu. |