DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 93     <-- 93 -->        PDF

koja već danas ima 100 % energije iz OIE! Očekuje suradnju Austrije i Hrvatske kao nove 28. članice EU na mnogim područjima, posebno na području OIE. I na kraju zaželio je plodonosan rad današnjoj međunarodnoj konferenciji u Našicama.
Gđa. Aida Kopljar, načelnica Sektora za drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede RH, uputila je pozdrav gostima i domaćinima organizatorima ponajprije u ime Ministarstva poljoprivrede i ministra Tihomira Jakovine te svoje osobno ime. Iskazala je zadovoljstvo nazočiti na ovom već tradicionalnom, znanstveno-stručnom skupu. Činjenica je da naša zemlja ima potencijal u šumskoj biomasi i da je drvna industrija primjer optimalnog korištenja te energije. To su naši drvnoprerađivači prepoznali i krenuli u brojne projekte korištenja biomase, od proizvodnje topline, energije, peleta, briketa. Država putem Ministarstva poljoprivrede kroz operativni program proizvodnje drva i proizvodnje namještaja i programe Europske unije, sufinancira i potiče te projekte. Na kraju ona još jednom pozdravlja ovaj znanstveno-stručni skup i proglašava ga otvorenim.
Nakon pozdravnih riječi, prešlo se na radni dio znanstveno-stručnog skupa, koji je podijeljen u četiri dijela:
Politika poticanja i modeli financiranja u RH / Förderpolitik und Finanzierungsmodelle in der R. Kroatien
Razvoj projekata biomase i bioplina poticanja u RH (gđa. Sanja Malnar Neralić, Ministarstvo gospodarstva),
Održivo i učinkovito korištenje šumske biomase u kogeneracijskoj proizvodnji električne i toplinske energije, (gosp. Dražen Lončar, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb).
Projekti u RH na poljoprivrednu biomasu i sunčevu energiju / Projekte in der R. Kroatien betreffend landwirtschaftliche Biomasse und Solarenergie
Bioplinska postrojenja u RH (gosp. Davor Kralik, Poljoprivredni fakultet Osijek),
Stanje i perspektive fotonaponskih sustava u RH ulaskom u EU (gosp. Ljubomir Majdandžić, Elektrotehnički fakultet Osijek),
Energetske efikasnosti u zgradarstvu (gđa. Mia Dragović, UNDP-a Osijek).
Projekti u RH na šumsku biomasu/Projekte in der R. Kroatien betreffend Biomasse aus dem Wald
Realizacija projekata i investicija u energetska postrojenja na drvnu biomasu, gosp. Ivan Pavelić i gosp. Danko Kuric, Hrvatske šume d.o.o.Zagreb,
Uloga energetskog korištenja šumske biomase kroz povećanje novostvorene vrijednosti drva na primjeru Ciprijanović d.o.o.Orahovica, gosp. Andrija Gotovac, Ciprijanović d.o.o. i gosp. Josip Dundović, Hrvatsko šumarsko društvo sekcija HŠD-a,
Zeleni program tvrtke Centrometal, gosp. Mladen Renato Martinac, Centrometal d.o.o.
Suradnja Austrije i Hrvatske / Zusammenarbeit Österreichs und Kroatiens
Die Position des Weltbiomasseverbandes zu den aktuellen Fragen der europaeischen Bioenergiepolitik / Pozicija Svjetske udruge za biomasu u aktualnim pitanjima europske bioenergetske politike, gosp.Heinz Kopetz, predsjednik Svjetske udruge za biomasu
Sieben Massnahmen zur Energiewende im Waermebereich, gosp. Horst Jauschnegg / Sedam mjera za energetski zaokret u području toplinske energije, predsjednik Austrijske udruge za biomasu
Holzgibt Gas in Biowärme Güttenbach! Geht das? / Drvo daje plin u Biotoplani Güttenbach/Pinkovac! Ide li to?, gosp. Franz Jandrisits, Biowärme Güttenbach
Mein Leben in einer Energie-Gemeinde / Moj život u energstskoj općini, gosp. Karl Totter, SEBA MureckGmbH &CoKG
Sve prezentacije austrijskih i hrvatskih izlagača nalaze se na web stranici Hrvatske udruge za biomasu sekcija HŠD: www.sumari.hr/biomasa.
Rasprava i zaključak skupa / Diskussion und Abschlussveranstaltung
U raspravi gosp. prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić upozorio je, da NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE za razdoblje do 2020. godine, Fotonaponski sustavi u planu ostaju na razini od 52 MW, iako su potencijali za FN sustave 520 MW. Hrvatska je već sada na začelju, na 28. mjestu u EU po korištenju sunčeve energije, i to samo 0,8 W po stanovniku u ovim se akcijskim planom vraćamo sto godina unazad. Udio fotonapona po stanovniku u Njemačkoj iznosi 398 W, Sloveniji 97 W, Češkoj 196 W, Bugarskoj 123 W ili u Švedskoj 2 W. Dokle god Republika Hrvatska uvozi električnu energiju nema smisla ograničavati kvotom proizvodnju energije iz fotonaponskih sustava. Stoga male sustave do 10 kW do 30 kW treba žurno izdvojiti iz kvote i svima koji će takve sustave postavljati na svojim građevinama treba omogućiti priključak na elektroenergetsku mrežu i Ugovor o otkupu električne energije.
O austrijsko-hrvatskoj suradnji na području obnovljivih izvora energije, smjernicama i dosadašnjim iskustvima u Austriji govorili su Heinz Kopetz, Horst Jauschnegg (slika 5.),