DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 90     <-- 90 -->        PDF

8. HRVATSKI DANI BIOMASE: Znanstveno-stručni skup "Obnovljiva toplina: ključ za energetski zaokret", Našice, 6. rujna 2013.
Josip Dundović
Hrvatska udruga za biomasu sekcija HŠD-a, Hrvatske šume d.o.o., Grupacija za biomasu, Grupacija za bioplin i Grupacija za solarnu energiju ZOIE (Zajednica za obnovljive izvore energije) HGK i Ogranak MH Našice, a u suradnji sa Svjetskom udrugom za biomasu (Dr. Heinz Kopetz, predsjednik), AEBIOM – Europskom udrugom za biomasu, Austrijskom udrugom za biomasu (Dr Horst Jauschnegg, predsjednik), C.A.R.M.E.N. eV – Bavarskim kompetencijskim centrom za obnovljivu sirovinu Straubing, EEE – Europskim centrom za obnovljivu energiju Güssing, GmbH, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije, HGK Zagreb i NEXE Grupom d.d. Našice, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, održala je 6. rujna 2013. godine u dvorani Emaus, Franjevačkog samostana, Kralja Tomislava 1, Našice., 8. hrvatske dane biomase, Znanstveno-stručni skup "Obnovljiva toplina: ključ za energetski zaokret".
Na ovom Znanstveno-stručnom skupu sudjelovalo je preko 120 sudionika izlagača iz područja politike, znanosti i gospodarstva, ali i banaka, lokalnih zajednica te predstavnika medija i udruga (slika 1. i slika 2.).
Gospodin Robert Rigo, moderator skupa, najavio je fra Iliju Vrdoljaka, koji je ugledne stručnjake i goste kao i sve nazočne iz Austrije, Slovenije i Hrvatske pozdravio u ime fratara sv. Antuna Padovanskog kao domaćina.
Pozdravivši nazočne, započeo je jednim kratkim odlomkom iz prve knjige u povijesti franjevaca u Našicama. U njoj se, pisanoj 1730. god. kaže: "Između vrlo gustih šuma koje se nalaze u blizini, smješteno je selo Našice za koje se priča da je u starini bilo vrlo prostran grad, no zbog bezbrojnih ratova sada se u mjestu vidi jedva 50 kuća" i nastavno: "Sa zapadne strane, na početku ovoga mjesta, osnovan je, još 1373. godine, naš samostan." Ovo mjesto označile su šume u kojima se smjestio ovaj grad, gdje su negdje na početku njegove povijesti došli i franjevci. Šume su ono što je postalo danas identitet Našica, po čemu su poznate. Nekada taj prostrani grad u kojemu je za vrijeme Turaka broj stanovnika opao, danas je postao ponovno prostran grad što mu je drago, posebice što je okupio ovdje na Danima hrvatske šume vrlo značajne sudionike iz Europe, ali jednako tako i svih razina hrvatskog društva, počevši od ministarstva, grada i županije. Šuma kao oznaka Našica u