DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Osvrt na 10. simpozij o zaštiti bilja u Bosni i Hercegovini
Milan Glavaš
U organizaciji Društva za zaštitu bilja, u Bosni i Hercegovini, točnije u Sarajevu, od 5. do 7. studenog 2013. godine održan je jubilarni 10. simpozij o zaštiti bilja. Uz prigodne pozdrave organizatora i uzvanika, na svečanom otvaranju simpozija Društvo za zaštitu bilja u BiH je za sveukupnu dosadašnju suradnju Hrvatskom društvu biljne zaštite dodijelilo zlatnu plaketu, koju je primila dopredsjednica Tatjana Masten Milek. Isto tako priznanje u obliku zlatnih plaketa i ručnih satova primili su četvero stalnih suradnika bosansko-hercegovačkog društva, među kojima su prof. dr. sc. Bogdan Cvjetković i prof. dr. sc. Milan Glavaš.
Na 10. simpoziju izlaganja je priredilo oko 160 autora i koautora, od toga iz Hrvatske 48 autora (18 šumara, 14 agronoma iz Zagreba, 14 iz Osijeka i 2 iz Splita). Naši su šumari imali 8 izlaganja, a isto toliko agronomi. Cjelokupna materija simpozija bila je podijeljena na sekcije, što ćemo u daljnjem tekstu ukratko prikazati.
Sekcija Integralna zaštita šuma
Kroz 13 referata govorilo se o potkornjacima, štetama od požara i divljači, suzbijanju glodavaca i nekih kukaca, te pojavi vrlo patogene gljive na jasenu. Od novoutvrđenih organizama ukazano je na jednu gljivu na platani, entomopatogenu gljivu na gubaru te na lipinog krasnika.
S obzirom da se radi o zaštiti šuma, ukratko se prikazuju glavne činjenice iznesene u pojedinim referatima, a za ostale sekcije daje se samo najnužniji prikaz.
Milan Glavaš: Oboljenje platanova lišća uzrokovano gljivom Microsphaera platani
Microsphaera platani je sredinom ljeta intenzivno napala lišće platana diljem Hrvatske. To je relativno novi patogen

ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 88     <-- 88 -->        PDF

u Hrvatskoj. Najžešći napadi su u donjim dijelovima krošanja na lišću mladih izbojaka. Ova bi gljiva u budućnosti mogla ozbiljno ugroziti platane, radi čega bi je trebalo detaljno istraživati.
Milan Pernek: Rezultati desetogodišnje primjene feromonskih klopki za monitoring jelovih potkornjaka
U Gorskom kotaru u Litoriću prati se ulov jelovih potkornjaka10 godina. Utvrđena je povezanost potkornjaka s brojem sušaca, a i maksimalni mortalitet potkornjaka. Potkornjacima naseljeno devedesetgodišnje jelovo stablo izravno ugrožava 50 – 60 stabala iduće godine. Korisno je uspostaviti monitoring sustav feromonskim klopkama i provoditi preventivne mjere zaštite.
Luka Kasumović: Problematika uspostave šumskog reda u smrekovim šumama Like
Ukazuje se na uspostavu šumskog reda s ciljem smanjenja ubušivanja smrekovih potkornjaka. Utvrđeno je da je na nižim nadmorskim visinama potrebno primijeniti jednu metodu, a na višim drugu metodu uspostave šumskog reda (hrpanje posječenih grana). Također je potrebno otkoravanje panjeva, što se posljednjih godina ne radi.
Josip Margaletić, Marko Vucelja: Preventivne metode zaštite šuma od sitnih glodavaca
Svrha preventivnih metoda zaštite od sitnih glodavaca je stvaranje nepovoljnih uvjeta za njihovu pojavu, naseljavanje i opstanak na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Izneseni su rezultati testiranja audio-taktilnih, okusnih i mirisnih repelenata u šumama hrasta lužnjaka i u zatvorenom prostoru.
Milivoj Franjević, Ivan Lukić, Davor Glaser, Boris Hrašovec: Testiranje Storanet sustava u integralnoj zaštiti hrastove oblovine tijekom perioda zimske sječe
Istraživana je učinkovitost sustava BASF Storanet u uvjetima zimske sječe i zaštite od potkornjaka drvaša na hrastovim trupcima i prostornom drvu. Rezultati su pokazali visoku učinkovitost sustava, ali i mogućnost oštećenja hrastove oblovine potkornjacima drvašima dok su u dubećem stanju, što daje krivu sliku o učinkovitosti navedenog sustava.
Dimitrios N. Avtiz, Ferenz Lakatos, Massimo Facolli, Diego Gallego, Milan Pernek, Christian Stauffer: A first insight into the mitochondrial DNA phylogeography of Ips sexdentatus in Europe
Prvim istraživanjem filogeografije velikog borovog potkornjaka Ips sexdentatus u području Sredozemlja potvrđene su jasne razlike u haplotipovima koje upućuju na određenu heterogenost njegove populacije.
Boris Hrašovec, Marno Milotić, Ivan Lukić, Milovoj Franjević, Milan Pernek: Prvi nalaz entomopatogene gljive Entomophaga maimaiga Humber, Shimazu et Soper (Entomophthorales: Entomophthoraceae) u Hrvatskoj.
Na lokacijama visokog mortaliteta gusjenica gubara u istočnoj Hrvatskoj, uzorkovane su ugibajuće i uginule gusjenice gubara koje su visile naglavačke, sušile se i bile utanjene. Na gusjenicama je prvi puta u Hrvatskoj utvrđena entomopatogena gljiva Entomophaga maimaiga koja biološki reducira populaciju gubara i zahtijeva opsežna istraživanja.
Marijan Grubešić, Kristijan Tomljanović, Darko Beuk, Ivan Nikić: Štete uslijed guljenja kore od jelenske divljači u jasenovim sastojimama
U zimskom razdoblju jelenska divljač guli koru različitim vrstama drveće, ponajprije jasenovim stablima. Štetnost je ovisna o dubini oštećenja kore (zagrizu). Kod jačeg oštećenja kambija stvaraju se otvori za ulaz patogenih gljiva i ksilofagnih kukaca. Kod vrlo jakog oštećenja može doći do znatnog zaostajanja u rastu i do sušenja stabala.
Tarik Treštić, Osman Mujezinović, Alen Hasković: Umiranje jasena – status bolesti u Bosni i Hercegovini
Chalara fraxinea je uzročnik vrlo opasne bolesti jasena. U 2013. godini gljiva je prvi puta utvrđena u Bosni i Hercegovini na sadnicama bijelog jasena u 5 rasadnika i u 4 sjemenska objekta u kojima se proizvode sadnice ili se sakuplja sjeme poljskog jasena.

ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Mirza Dautbašić, Bajram Pešković, Osman Mujezinović: Degradacija šuma i šumskih zemljišta uzrokovana šumskim požarima na području Bosne i Hercegovine
U europskim okvirima područje Bosne i Hercegovine nije u kategoriji visokog rizika ugroženosti od šumskih požara. Unatoč tomu, oni su česti u šumama Bosne i Hercegovine. Požari najveće štete nanose tek podignutim i mladim sastojinama. Dugogodišnje posljedice šumskih požara odražavaju se na degradaciju šumskih ekosustava, umanjenju biološkog diverziteta, oštećenju zaštićenih područja, degradaciju zemljišta, promjenu mikroklimatskih uvjeta i vodnog režima te niz drugih. Šumski požari predstavljaju globalni problem i zahtijevaju zajedničko djelovanje svih institucija i čitave društvene zajednice.
Marno Milotić, Davorin Kajba, Danko Diminić: Nova bolest jasena (Fraxinus spp.) i fenloška motrenja u klonskim sjemenskim plantažama u Hrvatskoj
U dvije sjemenske plantaže poljskog jasena, u Novoj Gradiški i Čazmi, praćena je prisutnost gljive Chalara fraxinea. Tijekom istraživanja, gljiva nije utvrđena u plantažama poljskog jasena.
Andrija Vukadin: Prvi nalaz karantenskog štetnog organizma azijeske strizibube – Anoplophora chinensis (Forster) (Cerambycidae, Coleoptera) i iskustva s eradikacijom u Republici Hrvatskoj
Azijska strizibuba je u Hrvatskoj prvi puta utvrđena 2007. godine na uvezenim sadnicama japanskog javora. Poduzete su sve moguće mjere praćenja i uspješnog uništavanja ovog izuzetno štetnog organizma. Važno je nastaviti istraživanja azijske strizibube u našim uvjetima.
Milka Glavendekić: Masovna pojava lipinog krasca Ovalisia rutilans (F.) (Coleoptera, Buprestidae) u drvoredima
U 2013. godini na lipama u nekoliko gradova u Srbiji nastupila je masovna pojava lipinog krasnika. Taj se krasnik smatra ugroženom vrstom i u nekim europskim državama je zakonom zaštićena vrsta. Pretpostavlja se da će ovaj štetnik napasti lipe i u Hrvatskoj.
Okrugli stol
Kroz dva izlaganja ukazano je na legislativu i održivu uporabu pesticida u BiH.
Sekcija Fitopatologija
U ovoj sekciji podneseno je 9 referata. Izneseni su podaci o novim gljivama, mikotoksinima, bakteriozama i virozama, suhoj truleži krumpira i zaštiti vinove loze od plamenjače.
Sekcija Fitofarmacija, toksikologija i ekotoksikologija.
U okviru ove sekcije podneseno je 7 referata. Najviše se govorilo o uporabi herbicida u usjevima kukuruza i soje, u voćnjacima i u uzgoju špinata. Uz to, ukazivalo se na rezidue u pšenici i hrani, a u jednom referatu su obrađeni insekticidi za uništavanje lisnih ušiju na krastavcima.
Sekcija Entomologija
U ovoj sekciji bilo je 12 izlaganja. U dva referata bilo je riječi o dva najštetnija kukca na kukuruzu, a u gotovo isto se govorilo o nematodama na krumpiru. Najveći broj referata pripada štetnicima, a u tri su navdedeni kukci koji su se u proteklih 10 godina pojavili u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Sekcija Integralna zaštita bilja
Unutar ove sekcije podneseno je 8 referata, a svaki s posebnom temom. U prvom se govori o biofungicidima, u drugom o oligogenoj otpornosti na gljivu Venturi inaequalis, zatim o GM biljkama, organizaciji izvještajno-prognozne službe, različitim metodama zaštite voćaka i vinove loze od patogenih gljiva i štetnih kukaca, a na kraju se upozorava na zaštitu pčela i okoliša od prekomjerne uporabe pesticida.
Sekcija Herbologija
U svega tri referata izneseni su podaci o utvrđenim mikopopulacijama na korovskim vrstama na površinama pod pšenicom, o dormantnosti sjemena sirka i širenju invazivnog japanskog dvornika.
Posteri
Na 11 postera izložena je problematika invazivnih korovskih vrsta, o suzbijanju korova, o virusima i štetnicima, biološkom suzbijanju bolesti i programu posebnog nadzora nad karantenskim štetnicima.
Sponzori
Sponzori iz firmi Bayer i Syngenta ukazali su na suvremenu primjenu sredstava za zaštitu bilja.
Uz navedeno, zabilježena su još dva značajna događaja. Prvi se odnosi na promociju knjige "Opšta entomologija", djelo troje autora koja je tiskana u Sarajevu u prvoj polovici ove godine. Drugi se odnosi na retrospektivu svih dosadašnjih održanih simpozija u organizaciji Društva za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini.
Sigurno je da je 10. simpozij o zaštiti bilja u Bosni i Hercegovini bio od velike koristi za sudionike i stručnjake u poljoprivredi i šumarstvu šire regije.