DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 86 <-- 86 --> PDF |
briga o biološkoj raznolikosti, rekreaciji i vitalnosti krošanja stabala i kiselosti tla (pH). Oplemenjivanje bukve vrlo je opsežno. Buduće klimatske promjene povećat će rast i omogućiti proširenje areala bukve. Navedeno je 15 navoda literature. Ključne riječi: obična bukva, ophodnja, sjeme, prirodno gospodarenje, biološka raznolikost Pascale Weber; Andrea R., Plues; Urs Muhletheler Resources of Beech in SWITZERLAND Resursi bukve u Švicarskoj SAŽETAK: Bukva je druga najvažnija vrsta drveća u Švicarskoj, zauzimajući veliko šumsko područje različitih uvjeta. U mnogim šumskim zajednicama u submontanim i nižim područjima, bukva je dominantna vrsta, gdje od nižih do srednjih montanih zona, bukva postaje manje važna u komparaciji sa smrekom i jelom. Bukve ima oko 17 % ukupne drvne mase, što objašnjava njezinu važnost za proizvodnju drva. Ophodnja radi kvalitete drva iznosi 99 do 140 godina. Kako se bukva prirodno obnavlja dugo vremena, provenijencije bukve za umjetnu obnovu imaju malu važnost. Usprkos tomu, u studijama s početka 20. stojeća Švicarske nizinske provenijencije bile su komparirane s provenijencijama s viših područja. Nadalje, u pokusu danskih provenijencija testirane su i dvije švicarske Adliswel i Sihlwald, koje su bile superiorne u ekonomskom pogledu. Međutim, Švicarske provenijencije nisu testirane u pokusima COST E52, iako su provenijencije iz Švicarske bile testirane u drugim europskim državama. Nedavno je nekoliko projekata bilo osnovano radi istraživanja djelovanja okolišnih čimbenika na bukvu u Švicarskoj. Daljnja istraživanja su potrebna radi razumijevanja djelovanja klimatskih promjena na porast CO2 na distribuciju rasta bukve u Švicarskoj. Model simulacije sugerira porast u visinu u arealu bukve, što utječe na povećanje suše ako bukva ne bi bila plastična ili razvojni potencijal kombiniran s potrebnim vremenom za adaptaciju na buduće okoline. Navedeno je 22 citata literature. Ključne riječi: Fagus sylvatica L., areal, provenijencije, Švicarska Gaye Eren Kandemir Current state of Oriental Beech (Fagus orientalis LIPSKY) genetic Resources Conservation in Turkey Sadašnje stanje orijentalne bukve (Fagus orientalis LIPSKY SAŽETAK: Cilj ovoga rada je opisati sadašnje stanje orijentalne bukve (Fagus sylvatica LIPSKY) u Turskoj. Rad sadrži informaciju o distribuciji ove vrste, zajedno s detaljima aktivnosti oplemenjivanja i transfera sjemena. Sadrži informaciju o uvjetima u kojima se šumske sastojine s pratećim biljnim zajednicama razvijaju. Prirodni areal orijentalne bukve u Turskoj iznosi 1,7 milijuna ha i glavna je bjelogorična vrsta. Oko 7000 ha in situ iznosi konzervirana površina orijentalne bukve u Turskoj. Navedeno je 9 citata literature. Ključne riječi: orijentalna bukva (Fagus orientalis LIPSKY), distribucija, genofond, sadašnje stanje, Turska, istraživanja u šumarstvu Hryhoriy Krynytskyy, Vasil Parpan, Roman Kuziv European Beech (Fagus sylvatica L.) Forest in the Ukraine Šume obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Ukrajini SAŽETAK: Dana je informacija o arealu obične bukve kao šumskog resursa u Ukrajini. Razmotrena je važnost ove vrste, kao i postojeće prašume. Kritiziran je načelni stav o bukovim šumama. Podaci o urodu i prirodnoj obnovi obične bukve su prikazani. U Ukrajini bukva prirodno dolazi samo u Karpatima (do nadmorske visine do 1400 m). Površina bukovih šuma u Ukrajini iznosi 503000 ha, na prašume otpada 39000 ha. U Ukrajini su sastojine bukve visoko produktivne i raznodobne. Bukovim sastojinama gospodari se prebornom sječom na površini (od 90 do 94 %), dok se čistom sječom sječe manje od 5 %. Navedeno je 22 navoda literature. Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvtica L.), istraživanja u šumarstvu, Ukrajina, areal, preborna (selektivna) sječa, šumski resursi, prirodna obnova |