DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Mirjana Sijačić-Nikolić, Saša Orlović, Andrej Pilipović Current of Balkan Beech (Fagus sylvatica. ssp sylvatica) gene pool in Republic of Serbia Sadašnje stanje balkanske bukve (Fagus sylvatica ssp sylvatica) i genofond u Republici Srbiji SAŽETAK: Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2,412,940 ha. Glavna vrsta je bukva (50,4 % po volumenu) sa širokim vertikalnim rasporedom, a dolazi u velikom broju šumskih sastojina, u različitim strukturnim oblicima, u čistim ili mješovitim sastojinama na različitim tlima. Glavna karakteristika genofonda je pojedinačna ili grupna varijabilnost u mnogim morfološkim i genetsko-fiziološkim svojstvima, što rezultira mnogim intraspecifičnim podvrstama opisanim na ovome području. Naveden je 31 citat literature. Ključne riječi: balkanska bukva, taksonomija, morfologija, varijabilnost, areal, šumske zajednice, okolišni uvjeti, stanje, gospodarenje šumama, gljive, insekti, genofond Dušan Gomory, Ladislav Paule, Roman Longauer European Beech (Fagus sylvatica L.) Genetic Resouces in Slovakia Obična bukva (Fagus sylvatica L.) genetski resursi u Slovačkoj SAŽETAK: Ova studija daje pregled sadašnjeg stanja obične bukve (Fagus sylvatica L.) i njezine genetske resurse u Slovačkoj. Dana je temeljna informacija o horizontalnoj i vertikalnoj distribuciji, sudjelovanje u šumskim sastojinama, biljnim zajednicama i gospodarenje bukovim sastojinama s pregledom izvora reprodukcijskog materijala i mjera konzervacije gena. Prošle i sadašnje aktivnosti iz genetike bukve su spomenute. Navedeno je 9 citata literature. Napomena: Ova tri poznata i priznata autora veliki su prijatelji Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko, Hrvatske i pisca ovih redaka. Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvatica L.), areal, konzervacija banke gena, reprodukcijski materijal, Slovačka Gregor Božič, Lado Kutnar, Mihej Urbančič, Dušan Jurc, Andrej Kobler, Tine Grebenc, Hojka Kraigher Current state of European Beech L (Fagus sylvatica L.) in Slovenia Sadašnje stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Sloveniji SAŽETAK: U Sloveniji obična bukva je autohtona ekonomski i ekološki vrlo važna vrsta. U članku su prikazane karakteristike bukovih šuma u Sloveniji s obzirom na prirodni areal, različite stanišne uvjete, održivo prirodni slično gospodarenje i očuvanje genofonda Nove informacije o utvrđenim ozljedama i buduće perspektive bukovih šuma u Sloveniji u skladu s predviđenim klimatskim promjenama su predviđene. Mezična (vlažna) bukova vegetacija može biti jako pod utjecajem promjene ekoloških uvjeta uslijed postojećeg scenarija klime i površina bukovih šuma se može smanjiti. Navedena su 44 citata literature. Ključne riječi: Fagus syxlvatica L., prirodni areal, tipovi šuma, Slovenija Diana Barba; Guillermo, Jose A.; Reque, Ricardo Alia Current state of European Beech L (Fagus sylvatica L.) Forest and Genetic Resources in Spain Sadašnje stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) i genetskih resursa bukve u Španjolskoj SAŽETAK: Zbrojeno je sadašnje stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) i genetskih resursa bukve u Španjolskoj, uključivši informaciju o distribuciji, glavnoj tipologiji bukovih šuma, biljnim zajednicama, uvjetima staništa i gospodarenje šumama koje se obično primjenjuje u Španjolskoj.Također je uključena informacija o genetskim svojstvima bukve; područja provenijencija, nacionalni registar. i postupak za konzervaciju genetskih resursa.. Navedeno je 16 citata literature. Ključne riječi: obična bukva, Fagus sylvatica L., distribucija, Španjolska, genetski resursi Rolf Overgaard, Lars-Goran Stener Current state of Europeah Beech (Fagus sylvtica L.) in Sweden Sadašnje stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Švedskoj Preko pola Švedske pokriveno je šumama. Bukva je migrirala prema jugu Europe prije 4000 godina i danas se prostire na južnom dijelu Švedske. Bukva je korištena u nekoliko industrijskih namjena u prošlim stoljećima. Velik dio bukovih šuma pretvoren je u dvadesetom stoljeću u kulture smreke iz ekonomskih razloga. Kao rezultat "Hardwood Tree Forestry Act" (Zakon o šumama) donesen je s ciljem zaštite bukve i drugih vrsta tvrdog drva. Danas se bukove šume ponajprije prirodno obnavljaju i intenzivno prorjeđuju. Ophodnja se kreće od 80 do 120 godina. Preporučeno je da se sjeme koristi iz sjemenskih plantaža ili priznatih sjemenskih sastojina nedaleko od mjesta sadnje. Uglavnom se primjenjuje učinkovito jeftino gospodarenje, vodi se |