DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 79 <-- 79 --> PDF |
COST Action E-52 Genetic resources of beech in Europe – current state Genetski izvori obične bukve u Europi – sadašnje stanje Predgovor – Preface Povod za izdavanje ove zajedničke informacije o genetskim izvorima obične bukve u europskim državama bio je predložen tijekom uvodnog sastanka COST Action E 52 Menagement Komiteta (WMCM) u Zvolenu, Slovačka (listopad 2006), a taj sastanak su u dogovorili sudionici sastanka. Međutim, prijedlog je prihvaćen na sastanku COST Action E 52 WMCM u Firenci (travanj 2008) kada su predstavnici Republike Češke preuzeli koordinaciju rada i izradili zajedničku publikaciju. Financijska pomoć COST Action E 52 potvrđena je tijekom zasjedanja u Rzesow-u, Poljska (listopad 2008). Tijekom COST Action E 52 WMCM u Sopronu, Mađarska (listopad 2009) dogovoreni su detalji oko tiskanja. Urednici su izrazili posebnu zahvalnost Prof. dr. Ladislavu Paule (Slovačka), koji je predložio da kontakt treba uspostaviti s ostalim Europskim državama u kojima je obična bukva rasprostranjena prirodno, uključujući i pojedine države koje imaju orijentalnu bukvu i zamoliti ih za suradnju na projektu. Na kraju ovog četverogodišnjeg rada, izražavamo našu zahvalnost i uvažavanje osoblju Šumarskog instituta Bohemije, posebno magr. Evi Kupčikovoj, Klari Šimerovoj, Šarki Holbachovoj, DiS, Marti Čižkovoj, DiS, za njihovu strpljivost u pripremi ovog izdanja. Urednici su odali priznanje svim autorima COST Action E52 radnih grupa i ostalim autorima i njihovim institucijama za njihov rad i napor koji je omogućio dovršetak publikacije na zavidnoj razini. Osobito priznanje od prva dva urednika pripada John-u Fennessy (Irska) za njegovu potporu različitim prilozima. Konačno, urednici također izražavaju COST Uredu zahvalnost za financijsku potporu. Josef Frydl, Petr Novotny, John Fennessy and Georg von Wuehlisch Editors – Urednici Uvodne napomene – Introductory Note Obična bukva (Fagus sylvatica L.) je glavna i široko rasprostranjena vrsta šumskog drveća, koja prirodno dolazi od Skandinavskih do Mediteranskih država pod utjecajem atlanske klime u Zapadnoj Europi, prema kontinentalnim područjima u Srednjoj i južnoj Europi u površini od oko 14 milijuna ha šumskog zemljišta. Bukove šume nisu važne samo zbog ekonomskih razloga, već i ekoloških i uzgojnih vrijednosti, odnosno očuvanja stabilnosti šumskih ekosustava. Bukove šume jugoistočne Europe na prostoru od Grčke na jugu, Poljske na sjeveru, Slovenije na zapadu i Rumunjske na istoku, većinom su uspjele sačuvati prirodnu strukturu. Na spomenutom prostoru rasprostiru se na površini većoj od 9 milijuna ha. U Zapadnoj i Južnoj Europi prostiru se na površini od 14 milijuna ha. Bukva nije važna samo ekonomski. Također, ima veliku ekološku i uzgojnu važnost za stabilnost šumskih ekosustava. Bukove šume su važne za čuvanje vode i regeneraciju oštećenih tala. Obična bukva je dominantna vrsta u mnogim šumskim ekosustavima. Ostale vrste tih ekosustava ovise o bukvi. Bukva je zbog toga vodeća vrsta u mnogim ekosustavima, jer ostale vrste ne bi mogle uspijevati bez bukve. Kao široko raširena šumska vrsta, obična bukva i njezini ekosustavi bit će pod velikim utjecajem klimatskih promjena u različitim područjima. Klimatski uvjeti u sjevennom i sjeveroistočnom dijelu sadašnjeg areala povoljniji su za bukvu i mogli bi pomoći njezinom širenju u tom području. Kako bukva uspijeva pretežito u nizinama gdje će taloženje biti smanjeno, dok će se istovremeno evaporacija (isparavanje) povećati uslijed visokih temperatura, sastojine obične bukve posebice u južnome i jugoistočnome dijelu mogle bi biti jako oštećene. Migracije populacija obične bukve u Mediteransko područje na više predjele već su poznate. Ipak, kada se bukva prilagodi na planinsko područje više nema mogućnosti za prirodnu migraciju, pa i takve populacije mogu propasti ako se ne njeguju, posebice ako se pojave ekstremno visoke temperature, kao što je to bio slučaj 2003. godine. Prema COST Action E 52 "Procjena genetskih resursa obične bukve za održivo šumarstvo" i "Biološka raznolikost" sudjelovale su 22 europske države, Rim (EUFORGEN). Glavni cilj bio je u ponajprije procjena uspijevanja 60 međunarodnih terenskih pokusa obične bukve osnovanih u 19 europskih država od 1995. do 1998. g., od ukupno 200 različitih provenijencija koje predstavljaju ukupni areal obične bukve u Europi. Ovaj zajednički projekt određenog scenarija omogućit će procjenu budućeg areala ekosustava obične bukve, pod pretpostavkom određenih scenarija klimatskih promjena, baziran na analizi reakcija europskih populacija obične bukve poznatog porijekla (provenijencije ili potomstva od prirodnih sastojina bukve) uslijed promjene klimatskih situacija u setu općih Europskih terenskih pokusa. Radne grupe za šumarsku genetiku osnovala je COST Action E 52, čije su članice sve glavne države u kojima pridolazi obična bukva, osiguravaju platformu i odlučuju o djelokrugu i sadržavaju publikaciju "Saopćenje Šumarskog instituta Bohemije vol.25." Publikacija sadrži članke iz 29 država (uključujući tri članka o uspijevanju orijentalne bukve na površini od 3 milijuna ha) pokušava dati pregled o sadašnjem stanju šuma obične bukve s obzirom na njezin areal, biljno-sociološku kompoziciju, način gospodarenja, |