DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 78 <-- 78 --> PDF |
naše postupke u prirodi… za njezina veličanstvena stvorenja, za čitav životinjski svijet". Tko je bio sv. Hubert i zašto ga slave ne samo lovci nego i šumari, planinari, kinolozi, ribiči… dobro je poznato nama članovima "zelene bratovštine". Tijekom svojih 120 godina izlaženja Lovačko ribarski vjesnik objavio je najmanje tridesetak tekstova o tom "mučeniku i apostolu", koji, uz brojne druge izvore, poslužiše autoru da nam predstavi "lik i djelo" sveca, koji od veselog i razuzdanog mladića i bezvjernika nakon čuda s jelenom s plamtećim križem među rogovima stubokom mijenja svoj način dotadašnjeg života. Odrekavši se svih počasti, odlazi u samoću i stane živjeti sveto i pokornički. Na glasu kao otac sirotinje, jedan od rijetkih svetaca iscjelitelja bjesnoće i ugriza, uzdigao se sve do biskupske stolice "uvukavši se u svijest hrvatskih lovaca". Što se misnih slavlja posvećenih sv. Hubertu tiče autor nas vodi od prvog takvog slavlja održanog u dvorcu grofova Drašković u Trakošćanu (1990.) pa preko Dicma (1993.), mise i blagoslova u Varaždinu (2010.) i Klani, do onih u kapelama u Strmcu, Lovreću i dr. A što tek reći o čudu u Vodnjanu (Istra) u čijoj se crkvi sv. Blaža nalaze, uz ostale svece, relikvije sv. Huberta! Jedno cijelo poglavlje posvećeno je srednjevjekovnom štovanju sveca, detaljno prikazujući kult čudotvornog jelena kao snažne i cijenjene divljači s impozantnim rogovima "kojem su lovci od uvijek pridavali mističnu snagu i moć". Vizija jelena s gorućim križem među rogovima postala je inspiracija mnogih svjetskih umjetnika, slikara, drvo i kameno-rezaca, čije se umjetnine, uključujući i zlatni križ sv. Hubera te skupocjeni drvorez iz 1507. g.čuvaju u posebnom prostoru sadašnje crkve "Saint Hubertus". Čitajući s užitkom ovo biranim riječima sačinjeno štivo saznat ćemo da su se u ardenskim samostanima tog vremena (VIII. st.) uzgajali posebni psi brakirci imenom sveca. "Pas sv. Huberta, po naravi odan i pravi prijatelj, posjeduje vrhunski njuh i svrstava se u krvosljednike". Jedno od posljednjih poglavlja knjige posvećeno je Viteško hrvatsko-austrijskom redu sv. Huberta u koji su na prigodnoj svečanosti održanoj u Ogulinu 2013. učlanjena i četvorica hrvatskih lovaca. Posljednje poglavlje Martić posvećuje obredu lovačkog krštenja i to onom gotovo zaboravljenom još iz doba Savske banovine (1928,), pisanom na latinskom i hrvatskom jeziku. Ono što se tim ceremonijalom željelo postići je da časni lovački sud ne samo da potvrđuje da je "krštenik" stekao svog prvog jelena, srnjaka, zeca ili fazana po lovačkim propisima, već nadasve da je tu svoju prvu lovinu odstrijelio po pravilima lovačke etike i lovačkim običajima. Prikaz zbornika: Evaluation of Beech Genetic Resources for Sustainable Forestry Joso Gračan U kontekstu 4-godišnjeg trajanja COST akcije pod nazivom "Procjena genetskih izvora obične bukve za potrajno šumarstvo" (Evaluation of Beech Genetic Resources for Sustainable Forestry), u razdoblju 2006–2010 održan je niz susreta znanstvenika na međunarodnoj razini a sa svrhom proučavanja adaptivnh svojstava ove vrste u smislu recentnih klimatskih promjena. Aktivnosti su se odvijale kroz 3 radne grupe: Ekofiziologija populacija obične bukve i njena osjetljivost na klimatske promjene Šumarska genetika i oplemenjivanje u cilju shvaćanja ukupne varijabilnosti obične bukve Definiranje preporuka u korištenju prikladnog reprodukcijskog materijala obične bukve u potrajnom gospodarenju šumom. Završetak ove europske znanstvene inicijative obilježen je knjigom, opsežnim zbornikom radova iz navedene tematike koji čitatelja informira o statusu obične bukve u zemljama članicama ove COST inicijative. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 79 <-- 79 --> PDF |
COST Action E-52 Genetic resources of beech in Europe – current state Genetski izvori obične bukve u Europi – sadašnje stanje Predgovor – Preface Povod za izdavanje ove zajedničke informacije o genetskim izvorima obične bukve u europskim državama bio je predložen tijekom uvodnog sastanka COST Action E 52 Menagement Komiteta (WMCM) u Zvolenu, Slovačka (listopad 2006), a taj sastanak su u dogovorili sudionici sastanka. Međutim, prijedlog je prihvaćen na sastanku COST Action E 52 WMCM u Firenci (travanj 2008) kada su predstavnici Republike Češke preuzeli koordinaciju rada i izradili zajedničku publikaciju. Financijska pomoć COST Action E 52 potvrđena je tijekom zasjedanja u Rzesow-u, Poljska (listopad 2008). Tijekom COST Action E 52 WMCM u Sopronu, Mađarska (listopad 2009) dogovoreni su detalji oko tiskanja. Urednici su izrazili posebnu zahvalnost Prof. dr. Ladislavu Paule (Slovačka), koji je predložio da kontakt treba uspostaviti s ostalim Europskim državama u kojima je obična bukva rasprostranjena prirodno, uključujući i pojedine države koje imaju orijentalnu bukvu i zamoliti ih za suradnju na projektu. Na kraju ovog četverogodišnjeg rada, izražavamo našu zahvalnost i uvažavanje osoblju Šumarskog instituta Bohemije, posebno magr. Evi Kupčikovoj, Klari Šimerovoj, Šarki Holbachovoj, DiS, Marti Čižkovoj, DiS, za njihovu strpljivost u pripremi ovog izdanja. Urednici su odali priznanje svim autorima COST Action E52 radnih grupa i ostalim autorima i njihovim institucijama za njihov rad i napor koji je omogućio dovršetak publikacije na zavidnoj razini. Osobito priznanje od prva dva urednika pripada John-u Fennessy (Irska) za njegovu potporu različitim prilozima. Konačno, urednici također izražavaju COST Uredu zahvalnost za financijsku potporu. Josef Frydl, Petr Novotny, John Fennessy and Georg von Wuehlisch Editors – Urednici Uvodne napomene – Introductory Note Obična bukva (Fagus sylvatica L.) je glavna i široko rasprostranjena vrsta šumskog drveća, koja prirodno dolazi od Skandinavskih do Mediteranskih država pod utjecajem atlanske klime u Zapadnoj Europi, prema kontinentalnim područjima u Srednjoj i južnoj Europi u površini od oko 14 milijuna ha šumskog zemljišta. Bukove šume nisu važne samo zbog ekonomskih razloga, već i ekoloških i uzgojnih vrijednosti, odnosno očuvanja stabilnosti šumskih ekosustava. Bukove šume jugoistočne Europe na prostoru od Grčke na jugu, Poljske na sjeveru, Slovenije na zapadu i Rumunjske na istoku, većinom su uspjele sačuvati prirodnu strukturu. Na spomenutom prostoru rasprostiru se na površini većoj od 9 milijuna ha. U Zapadnoj i Južnoj Europi prostiru se na površini od 14 milijuna ha. Bukva nije važna samo ekonomski. Također, ima veliku ekološku i uzgojnu važnost za stabilnost šumskih ekosustava. Bukove šume su važne za čuvanje vode i regeneraciju oštećenih tala. Obična bukva je dominantna vrsta u mnogim šumskim ekosustavima. Ostale vrste tih ekosustava ovise o bukvi. Bukva je zbog toga vodeća vrsta u mnogim ekosustavima, jer ostale vrste ne bi mogle uspijevati bez bukve. Kao široko raširena šumska vrsta, obična bukva i njezini ekosustavi bit će pod velikim utjecajem klimatskih promjena u različitim područjima. Klimatski uvjeti u sjevennom i sjeveroistočnom dijelu sadašnjeg areala povoljniji su za bukvu i mogli bi pomoći njezinom širenju u tom području. Kako bukva uspijeva pretežito u nizinama gdje će taloženje biti smanjeno, dok će se istovremeno evaporacija (isparavanje) povećati uslijed visokih temperatura, sastojine obične bukve posebice u južnome i jugoistočnome dijelu mogle bi biti jako oštećene. Migracije populacija obične bukve u Mediteransko područje na više predjele već su poznate. Ipak, kada se bukva prilagodi na planinsko područje više nema mogućnosti za prirodnu migraciju, pa i takve populacije mogu propasti ako se ne njeguju, posebice ako se pojave ekstremno visoke temperature, kao što je to bio slučaj 2003. godine. Prema COST Action E 52 "Procjena genetskih resursa obične bukve za održivo šumarstvo" i "Biološka raznolikost" sudjelovale su 22 europske države, Rim (EUFORGEN). Glavni cilj bio je u ponajprije procjena uspijevanja 60 međunarodnih terenskih pokusa obične bukve osnovanih u 19 europskih država od 1995. do 1998. g., od ukupno 200 različitih provenijencija koje predstavljaju ukupni areal obične bukve u Europi. Ovaj zajednički projekt određenog scenarija omogućit će procjenu budućeg areala ekosustava obične bukve, pod pretpostavkom određenih scenarija klimatskih promjena, baziran na analizi reakcija europskih populacija obične bukve poznatog porijekla (provenijencije ili potomstva od prirodnih sastojina bukve) uslijed promjene klimatskih situacija u setu općih Europskih terenskih pokusa. Radne grupe za šumarsku genetiku osnovala je COST Action E 52, čije su članice sve glavne države u kojima pridolazi obična bukva, osiguravaju platformu i odlučuju o djelokrugu i sadržavaju publikaciju "Saopćenje Šumarskog instituta Bohemije vol.25." Publikacija sadrži članke iz 29 država (uključujući tri članka o uspijevanju orijentalne bukve na površini od 3 milijuna ha) pokušava dati pregled o sadašnjem stanju šuma obične bukve s obzirom na njezin areal, biljno-sociološku kompoziciju, način gospodarenja, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 80 <-- 80 --> PDF |
istraživanja u tijeku, zdravstveno stanje, genetski sastav populacija, strategiju očuvanja vrijednih genetskih resursa bukve. Ranija publikacija iz 1993. g.: "Znanstvena baza za procjenu genetskih resursa – Postupak Europske Komisije(EC)" uredio je H-J. Muhs i prilagodio članake iz.mnogih država u kojima su opisani progres i promjene koje su postignute. Npr. polucija (onečišćenje) zraka nije oštetila bukove ekosustave u velikoj mjeri kao inače, dok je konkurentna promjena klime porasla. Iznos promjene se različitim postupcima prilagodio. Ta velika ekološka vrijednost bukve poznata je i uzrokovala je novi način obnove, odnosno uzgoj mješovitih sastojina bukve na velikim površinama. Nove sjemenske sastojine izabrane su i testirane, a umjetna obnova obične bukve počela je u mnogim državama sadnjom mladih biljaka obične bukve pod zastorom krošanja, sve više i više.Uzgajanje šuma (silvikultura) značajno se se promijenilo. Šume obične bukve obnavljaju se kao mješovite, jer se mlade biljke sade ispod krošanja druge vrste (obična jela). Ekonomska vrijednost drva bukve veća je, jer je potražnja veća i drvo bukve može zamijeniti mnoge tropske vrste glede svojih tehnoloških postupka. Konačno, u većini država in situ, kozervacija gena u sastojinama je provedena i primijenjeno je specijalno gospodarenje kako bi se očuvala potrebna genetska raznolikost. Preostaje mi da se zahvalim svim autorima koji su objavili detaljne rezultate svojih istraživanja o stanju šuma obične bukve u svojoj državi. Tiskanje ove knjige osigurala je Europska znanstvena Fundacija, kojoj se posebno zahvaljujem. Posebno se zahvaljujem: Josefu Frydlu, Petri Novotny i Johnu Fennessy, urednicima ove publikacije Grosshansdorf, November, 2010 Georg von Wuehlisch Chairman of COST Action E52 Napomena: Njemačka nacionalna biblioteka uvrstila je ovu publikaciju u Njemačku nacionalnu Bibliografiju; detaljni bibliografski podaci dostupni su na internetu http://www.d-nb.de/ U publikaciji je objavljeno 29 članaka o rasprostranjenosti obične bukve u Europi. Gosp. dr. sc. Georg von Wuehlisch, predsjednik COST Action E 52, složio se da se objavi Sažetak svakog članka u Šumarskom listu, ako to Uredništvo prihvati. Za tisak priredio Dr. sc. Joso Gračan ČLANCI – PAPERS Hajri Haska The status of European beech (Fagus sylvatica L.) in Albania and its genetic resources Stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Albaniji i njezini resursi SAŽETAK: U ovom članku prikazane su i rezerve obične bukve u Albaniji. Neke uvodne napomene za Albaniju kao državu i općeniti podaci o rasprostranjenosti šuma obične bukve (Fagus sylvatica L), kao i njezina distribucija u pojedinim područjima Albanije te pojave u prirodnim ekosustavima, čistim ili u smjesi s drugim šumskim vrstama drveća, također su dani. Starost, struktura, kao i produkcija drvne mase prema klasama starosti detaljno su i dobro opisane. Opis bukovih šuma i slične informacije spadaju u metode rada koje su vrlo važne.Najvažniji dio ovog članka je sekcija koja opisuje genetske rezerve obične bukve, kao i metode za očuvanje tih rezervi. U ovom dijelu navedene su jedinice obične bukve kao Prirodni rezervati (NRI) u Albaniji zajedno s drugim važnim podacima kao pomoć za izradu karata NRI distribucijom po općinama. Kao zaključak ovoga članka navedeno je zdravstveno stanje šuma obične bukve zaštićenih područja, izabranih kao biomonumenti. Ukupna površina šuma u Albaniji iznosi 1.042.790 ha, od čega visoke šume325.370 ha, panjače ha 457.598 ha, grmlje i ostala vegetacija 260.190 ha, a glavne vrste su: crni bor 10,4 %, obična jela 1,4 %, ostale četinjače 4,5 %, bukva 19,2 %, hrast 32,7 %, ostale listače 6,8 %, grmlje 25 %. Citirana su 24 navoda literature. Ključne riječi: Albanija, obična bukva (Fagus sylvatica L.), distribucija, genetski resursi, gospodarenje, ekosustav Hasmik Ghalachyan, Andranik Ghulijanyan Current state of Oriental beech (Fagus orientalis LIPSKY) in Armenia Stanje orijentane bukve (Fagus orientalis LIPSKY) u Armeniji SAŽETAK: U članku je predstavljeno sadašnje stanje orijentalne bukve (Fagus orientalis LIPSKY) u Armeniji. Orijentalna bukva je glavna vrsta drveća koja se rasprostire na površini od 82,2 %.Rezultati istraživanju pokazuju da u Armeniji orijentalna bukva uspijeva na sjeveru. U ekonomskom pogledu drvo orijentalne bukve je vrlo vrijedno, a koristi za namještaj, kao i u stolarstvu i izgradnji kuća. Orijentalna bukva je također vrijedno ukrasno drvo s nekoliko ornamentalnih formi. Nadalje, u članku je opisan genofond i njegova zaštita u okviru Armenijskog programa očuvanja, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 81 <-- 81 --> PDF |
koji uključuje sadašnje stanje istraživanja u šumarstvu o orijentalnoj bukvi i ostalim aktivnostima. Armenija je tipična planinska zemlja sa složenom geografskom strukturom. Ukupna površina Armenije je 29.740 km2. Najviši vrh je na planini Aragatz (4090 m nad. visina).Citirano je 9 navoda literature. Ključne riječi: orijentalna bukva, Armenija, areal orijentalne bukve, ekologija orijentalne bukve, očuvanje orijentalne bukve Raphael Klumpp, Herfied Stainer, Eduard Hochbichler Current state of European beech (Fagus sylvatica L.) gene-pool in Austria Sadašnje stanje bogatstva – gena obične bukve u Austriji SAŽETAK: U članku je prikazano sadašnje stanje bogatstva – gena obične bukve (Fagus sylvatica L.) kao i informacija o sadašnjem arealu i njezina aktualna reprezentacija šumskih sastojina i biljnih ekosustava. Povijesno kao i suvremeno stanje obične bukve u Austrijskom šumarstvu također je naglašeno. Citirano je 19 navoda literature. Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvatica L), areal, uzgajanje, banka gena, povijest, šumski genetski izvori, Austrija Patric Mertens, Elodie Bay, Bart De Cuyper Current of European beech (Fagus sylvatica L.) gene-pool in Belgium Sadašnje stanje bogatstva gena u Belgiji SAŽETAK: Šuma Walloon prostire se na oko 555.000 ha, što čini 7,6 % sastojina bukve (Fagus sylvatica L.), a ukupno to čini oko 7 % šuma. Ona je najvažnija bjelogorična vrsta iza hrasta s drvnim volumenom (masom) od 10.000.000 m3. Šume u Flandriji prostiru se na površini od 150.000 ha, s indeksom od 11 %. Najvažnija vrsta drveća je topola (45.000 ha) i hrast kitnjak (30.000 ha), dok je obična bukva treća vrsta i prostire se na površini od 21.000 ha. Citirano je 9 navoda literature. Dalibor Ballian An overview of european beech in Bosnia and Herzegovina Areal obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Bosni i Hercegovini SAŽETAK: U ovome radu prikazano je stanje obične bukve u Bosni i Hercegovini. Bukva (Fagus sylvatica L.) je najvažnija vrsta šumskog drveća u Bosni i Hercegovini, kako u ekonomskom, tako i u ekološkom pogledu. Površina bukovih šuma iznosi 665.000 ha, od čega na šume iz panja otpada 318.000 ha.(Matić i drugi 1971). U ovom članku prikazane su najvažnije informacije o arealu vrste, očuvanju genetskih resursa, metodama gospodarenja i njihova važnost za produktivno šumarstvo. Citirano je 27 navoda literature. Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvatica L.), Bosna i Hercegovina, genetski resursi, istraživanje Aleksandar Aleksandrov, Alysha Dakov Current state of European beech (Fagus syxlvatica L.) and Oriental beech (Fagus orientalis LIPSKY) gene-pool in Bulgaria Sadašnje stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) i orijentalne bukve (Fagus orientalis LIPSKY) banka gena u Bugarskoj SAŽETAK: U ovom radu je prikazan areal obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Bugarskoj uključujući kartu, opće karakteristike bukovih šuma: areal, ekologiju, ekološki sustav, kompoziciju sastojina, morfološke i fenotipske oblike bukve, zdravstveno stanje, obnovu i uzgojne mjere, sječu kao i očuvanje genofonda. Kratko su opisani podaci i za orijentalnu bukvu (Fagus orientalis LIPSKY). Citirano je 27 navoda literature. Ključne riječi: obična bukva, orientalna bukva, očuvanje genofonda, in situ kozervacija Mladen Ivanković, Saša Bogdan, Joso Gračan, Ivan Pilaš Carrent status of European beech (Fagus sylvatica L.) Resources in Croatia Sadašnje stanje resursa obične bukve (Fagus sylvaica L.) u Hrvatskoj SAŽETAK: U ovom radu su prikazani opći podaci resursa obične bukve u Hrvatskoj i naveden pregled šumskih genetskih istraživanja. U prvome dijelu opisuju se horizontalna i vertikalna područja vrste i njezine karakteristike. Temeljne informacije o načinu gospodarenja, sjemenske jedinice, kao i informacije o štetama na genetskim resursima, slijede u kasnijim istraživanjima, konačno, pregled o konzervaciji, uključujući razvoj in situ i ex situ konzervaciju, kao i istraživanja uspijevanja različitih provenijencija, čiji se rezultati testiraju. Citirana su 24 navoda literature. Ključne riječi: bukva, distribucija, areal, održivost, provenijencije, istraživanje |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Petr Novotny, Josef Frydl Current state of European beech (Fagus sylvatica L.) genetic resources conservation in the Czech Republic Sadašnje stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) očuvanje genetskih resursa u Republici Češkoj SAŽETAK: Ovaj članak opisuje sadašnje stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Republici Češkoj. Prikazuje informaciju o horizontalnoj i vertikalnoj distribuciji i njezino stanje u šumskim sastojinama i biljnim zajednicama. U prošlosti se obična bukva u republici Češkoj prostirala na površini od 3.170.000 ha ili 42 % ukupne površine Češke, a sadašnja površina u Češkoj je vrlo različita, odnosno 182.046 ili 7 % površine. Razlog tomu su velike sječe za proizvodnju stakla i drvenog ugljena. Međutim, sada se površina sastojina bukve povećala i to se reflektiralo na povećanje omjera sastojina obične bukve u postojećem sustavu ostalih vrsta. Isto tako i informacija o programima očuvanja i konzervacije, kao i informacija o europskoj bukvi o in situ i ex situ o aktivnosti očuvanja gena.Uz sadašnje stanje šumarskih istraživanja, opisane su i slične aktivnosti. Citirana su 24 navoda literature. Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvatica L.), distribucija, banka gena, sadašnje stanje, Republika Češka, istraživanja u šumarstvu Jon K.Hansen Current state of European beech (Fagus sylvatica L) in Denmark Sadašnje stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Danskoj SAŽETAK: Obična bukva (Fagus sylvatica L.) je najvažnija bjelogorična vrsta s obzirom na površinu i proizvodnju. Danas se u Danskoj bukva prostire na 13 % (69.000 ha) s ostalim bjelogoričnim vrstama. Bukva većinom uspijeva na plodnim tlima morena u istočnoj Danskoj, ali vrlo se često koristi i na siromašnim pješčanim tlima. Zdravstveno stanje bukve se poboljšalo o sredine 1900-tih godina, kada je tlo bilo siromašno, vjerojatno uslijed suše. Bukva se većinom prirodno obnavlja. Pokusi provenijencija osciliraju samo s malim razlikama od postojećih pokusa, a njegom je moguće poboljšati pravnost debla koristeći provenijencije iz Švicarske ili Slovačke. Te su provenijencije više otporne na rani mraz u proljeće kada mladi pupovi prolistaju, nego mlade biljke provenijencija iz Danske. Citirano je 7 navoda literature. Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvatica L), distribucija, istraživanje uspijevanja provenijencija Alexis Ducousso European beech (Fagus sylvatica L) i France Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Francuskoj SAŽETAK: Obična bukva je treća najvažnija vrsta šumskog drveća u Francuskoj iza hrasta lužnjaka (Quercus robur) i hrasta kitnjaka (Quercus petraea). Šume se prostiru na površini od 1,392 milijuna hektara (javne šume : 773,000 ha i privatne 619.000 ha) što čini 9,3 % od ukupne površine (podaci iz 2008). Opće šume predstavljaju 26 % ukupne površine, ali opće vlasništvo iznosi 55 % od površine bukovih šuma. Citirano je 7 navoda literature. Napomena: Gosp. A. Duousso posjetio je tom prilikom Lipovljane i pohvalio naš način obnove hrastovih šuma. Ključne riječi: obična bukva, genetski resursi, istraživanja Tengiz Urushadze, Zurab Anvelidze, Lasha Dolidze, Irina Tvauri Oriental beech in Georgia – Prezent state and Conservation Priorities Orijentalna bukva – sadašnje stanje i prioritet očuvanja (konzervacije) SAŽETAK: U ovom članku se razmatra sadašnje stanje šuma orijentalne bukve (Fagus orientalis LISKI) u Gruziji, na bazi podataka posljednje inventure (2000). Opisane su distribucije šuma prema nadmorskoj visini i nagibu terena, kao i prema glavnoj podjeli. Glavne karakteristike biološke raznolikosti opisane su na razini ekosustava, kao i prema glavnim svojstvima drva i zajedno prema ostalim svojstvima glavnog biološkog stanja formacija i razvoja tih prirodnih karakteristika. Određena su glavna načela gospodarenja i očuvanja prioriteta prema kategorijama šuma. Navedeno je 28 citata literature. Ključne riječi: Republika Gruzija, bukva, biološka raznolikost, gospodarenje šumama Georg von Wouehlisch, Hans J. Muhs Current state of EUROPEAN BEECH (Fagus sylvtica L) in GERMANY Sadašnje stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Njemačkoj SAŽETAK: Situacija bukovih šuma u Njemačkoj predstavljena je sa specijalnim promišljanjem genetske konstitucije resursa. Pojava bukve bila je pod utjecajem čovjeka s početkom već u neolitsko doba, na površini od 1.565 milijuna (reducirana površina). Bukva je zauzimala širok spektar |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 83 <-- 83 --> PDF |
ekoloških niša, neke s velikim diverzitetom. Izrađen je Nacionalni plan za očuvanja genetskih resursa svih vrsta šumskog drveća. Sličan je prirodnom konceptu za brojne namjene i uporabe. Šume bukve pretrpjele su u dolazećim godinama velike suše tijekom ljeta (2003), ali su sve šume bukve jako produktivne i godinama s dobrim urodom bukvice (sjeme) vrlo frekventne. Ekonomika uzgoja bukve je unaprijeđena posljednjih godina uslijed različite uporabe. Navedeno je 9 citata literature. Ključne riječi: bukove šume, obična bukva, distribucija, ekologija, biološka raznolikost, uzgajnje, regeneracija, ekonomika, očuvanje šuma, istraživanje Scott McG. Wilson The European Beech (Fagus sylvatica L.) in GREAT BRITAIN: Ecological status, Silvicurure and Management of Genetic Resources Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Velikoj Britaniji: Ekološki status, silvikultura i gospodarenje genetskim resursima SAŽETAK: U ovome članku prikazana je informacija o stanju obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Velikoj Britaniji. Bukva je prirodna vrsta koja dolazi u južnim dijelovima Velike Britanije gdje se nalazi na tri tipa staništa (vapnenasti, mezotropski i kiseli). Bukvom su također umjetno sađene kulture u mnogim dijelovima prije 400 godina i osnovana je u plantažama u mnogim dijelovima Velike Britanije. Treća je vrsta iza hrasta i jasena. Različiti uzgojni postupci primijenjeni su na staništima bukve, iako je cijena zemljišta i konzervacija krajobraza smanjila intenzitet gospodarenja. Važni primjeri sastojina britanske bukve su zaštićeni prema postupcima u Europi. Mreža sjemenskih sastojina u Velikoj Britaniji izabrana je kao u Europi. Nedavno se krenulo s izborom plus stabala i osnivanjem klonskih sjemenskih plantaža. Navedeno je 30 citata literature. Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvatica L.), prirodni areal, ekologija, uzgoj šuma, reprodukcijski materijal, genetska konzervacija, Velika Britanija, istraživanja šuma Konsantinos Spanos, Dionysios Gaitanis Current status of Genetic Resources of Beech i Greece Sadašnje stanje bukve u Grčkoj SAŽETAK: U ovom radu prikazan je pregled bukovih šuma u Grčkoj. Dana je informacija o prirodnom arealu bukve u Grčkoj, te informacija o ekologiji i genetici bukve, kao i gospodarenju genetskim resursima bukve. Također je dan podatak o važnosti bukve u prošlosti i sadašnjosti. Informacija o uzgoju, razmnožavanju i gospodarenju je najvažnija. Tip i kakvoća drvnih proizvoda, stojeća drvna masa i obim sječa kratko su prikazani. Opća informacija o zdravstvenom stanju, opći uvjeti i štete na bukvi i genetskim resursima uslijed nedavnih klimatskih promjena na bukove šume su poznate. Daljnje potankosti, uključujući i studije o bukvi, kao i najvažniji problemi o ekosustavima i održivo gospodarenje također su navedeni. Navedena su 34 citata literature. Ključne riječi: obična bukva, pregled šuma bukve, taksonomija, genetika, ekologija, održivo uzgajanje, proizvodnja stojeće drvne mase, gospodarenje šumama Erno Fürer. Csaba Matyas, György Csoka, Ferenc Lakatos, Sandor Bordacs, Laszlo Nagy, Ervin Rasztovits Sadašnje stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) genetskih resoursa u Mađarskoj SAŽETAK: Obična bukva u Mađarskoj većinom se prostire u brdskom jugozapadnom području. Rezultati pokusa provenijencija pokazuju komparativno bolje uspijevanje mađarskih provenijencija. One spadaju u provenijencije koje rano listaju. Korištenje mađarskih provenijencija može povećati interes za reproduktivni materijal koji je otporan na sušu. Izabrana je mreža selekcioniranih pokusa na površini od oko 750 ha. Vrste su postigle limit visokih temperatura na području Mađarske i još će porasti uslijed klimatskih promjena. Povremeni nedostatak vlage doveo je do povećanja šteta uslijed povećanja štetnika i bolesti u mađarskim šumama od 1990. godine. S obzirom na stabilnost i budućnost ekosustava bukve, dugoročna strategija gospodarenja šumama i konzervacija prirode trebaju prognozirati rezultate genetskih testova. Navedeno je 14 citata literature. Ključne riječi: obična bukva, testovi provenijencija, fenologija, suša, štetnici i bolesti, genofond David Thopson, John Fennessy Beech (Fagus sylvatica L.) in Irish Forestry Bukva (Fagus sylvatica L) u šumarstvu Irske. SAŽETAK: Bukva (Fagus sylvatica L) nije prirodna vrsta u Irskoj, ali na veliko je umjetno sađena od 17. stoljeća i rasprostire se na 1,4 % ukupne površine i na 5,7 % od površine bjelogorice u Republici Irskoj. Dobro je adaptirana na maritimnu klimu s ophodnjom od 100 do 120 godina. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Bukva je bila i bit će vrlo važna bjelogorična vrsta u Irskoj, koja proizvodi drvnu masu od 4 do 8 m3 po hektaru godišnje, a glavni je problem utvrditi porijeklo reprodukcijskog materijala za uvoz sjemena (bukvice) koje je slično sjemenu sabranom u Irskoj. Navedeno je 6 citata literature. Ključne riječi: obična bukva, (Fagus sylvatica L.), reprodukcijski materijal, ekologija, uzgoj, gospodarenje, insekti i bolesti. Raffaello Giannini, Paolo Capretti, Giovannini Emiliani, Marco Fioravanti, Susamma Nocentini, Cristina Vettori Genetic Resources of Beech in Italy Genetski resursi bukve u Italiji SAŽETAK: U ovom članku opisane su glavne karakteristike bukovih šuma obične bukve u Italiji. Prirodni areal i državni podaci (površina i glavna topografija) da sastojine bukve zauzimaju preko milijun hektara od Alpa na sjeveru, do planina na otoku Siciliji, što je južna granica prirodnog areala bukve. Uzgoj i gospodarenje, kao i zdravstveno stanje su opisani. Neki dodatni podaci kao što su proizvodnja drva i opskrba drvom su osigurani. Istaknuti su podaci o genetskim resursima. Ključne riječi: distribucija, uzgoj, gospodarenje, genetika, bolesti, proizvodnja drva, obična bukva SVEN M. G. de Vries Current state of European Beech (Fagus sylvatica L.) in the Netherlands Sadašnje stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Nizozemskoj SAŽETAK: Bukva je važna bjelogorična vrsta u Nizozemskoj u odnosu na šumarstvo i zaštitu okoliša. Sada se prostire na površini od 3,8 % (12.000 ha) u Nizozemskoj. Uspijeva na pjeskovitim tlima srednje i istočne Nizozemske. U odnosu na predviđene klimatske promjene očekuje se da će stradati od bolesti i u bliskoj budućnosti od suše i promjene razine podzemne vode. S obzirom da je većina bukve umjetno posađena, potrebno je osnovati pokuse provenijencija. Tri područja u površini od 440 ha određena su za konzervaciju gena i reprodukcijski materijal u kategoriji "poznatog porijekla" u Nizozemskoj. Navedeno je 10 citata literature. Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvatica L.), genetski resursi, distribucija, istraživanje provenijencija Malgorzata Sulkowska Conservation of Genetic Resoures of European Beech (Fagus sylvatica L.) in Poland Konzervacija genetskih resursa obične bukve (Fagus syxlvatica L.) u Poljskoj SAŽETAK: Sastojine obične bukve prostiru se na 5,2 % površine u Poljskoj. Većina šumskih asocijacija prostire se na nižim područjima Karpatskih i Sudetskih planina u južnoj Poljskoj i na morenskom području Pomeranskog jezera u distriktu Sjeverna Poljska. U Poljskoj bukva čini sjeveroistočnu granicu rasprostranjenja. Uspijevanje bukovih sastojina izvan prirodnog areala pokazuje kako ona potencijalno ima mnogo širi areal. Predstavljene su metode koje se koriste za konzervaciju Poljskih genetskih resursa i stanja istraživanja povezanog s genetskom varijabilnosti, kao i s uzgojnim problemima. Naveden je 31 citat literature. Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvatica L.), distribucija, genetska varijabilnost, Poljska, istraživanja u šumarstvu Gheorghe Postolache, Dragos Postolache Genetic Resources df Beech (Fagus sylvatica L) in Republic of Moldova Genetski resursi bukve (Fagus sylvatica L.) u Republici Moldaviji SAŽETAK: U ovom članku objavljeni su podaci o prirodnoj distribuciji i kartama, analizi diverziteta, resursa obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Republici Moldaviji. Navedeno je 26 citata literature. Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Moldaviji, prirodni sustav vrsta, popis prirodnih asocijacija, pregled genetskih resursa, in situ konzervacija Lucia Ionita, Gheorghe Parnuta Current state of European Beech (Fagus syxlvatica L) gene-pool in Romania Sadašnje stanje geno-fonda obične bukve (Fagus syxlvatica L.) u Rumunjskoj SAŽETAK: U ovom članku je opisano stanje obične bukve (Fagus syxlvatica L.) u Rumunjskoj. Informacija sadrži distribuciju, ekologiju, taksonomiju, fenotipsku i genotipsku varijabilnost obiočne bukve. Informacija o karakteristikama gospodarenja šumama, kao i o metodama zaštite genetskih resursa je uključena. Navedeno je 34 citata literature. Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvatica L.), Rumunjska, distribucija, fenotipska i genotipska varijabilnost, istraživanja u šumarstvu |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Mirjana Sijačić-Nikolić, Saša Orlović, Andrej Pilipović Current of Balkan Beech (Fagus sylvatica. ssp sylvatica) gene pool in Republic of Serbia Sadašnje stanje balkanske bukve (Fagus sylvatica ssp sylvatica) i genofond u Republici Srbiji SAŽETAK: Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2,412,940 ha. Glavna vrsta je bukva (50,4 % po volumenu) sa širokim vertikalnim rasporedom, a dolazi u velikom broju šumskih sastojina, u različitim strukturnim oblicima, u čistim ili mješovitim sastojinama na različitim tlima. Glavna karakteristika genofonda je pojedinačna ili grupna varijabilnost u mnogim morfološkim i genetsko-fiziološkim svojstvima, što rezultira mnogim intraspecifičnim podvrstama opisanim na ovome području. Naveden je 31 citat literature. Ključne riječi: balkanska bukva, taksonomija, morfologija, varijabilnost, areal, šumske zajednice, okolišni uvjeti, stanje, gospodarenje šumama, gljive, insekti, genofond Dušan Gomory, Ladislav Paule, Roman Longauer European Beech (Fagus sylvatica L.) Genetic Resouces in Slovakia Obična bukva (Fagus sylvatica L.) genetski resursi u Slovačkoj SAŽETAK: Ova studija daje pregled sadašnjeg stanja obične bukve (Fagus sylvatica L.) i njezine genetske resurse u Slovačkoj. Dana je temeljna informacija o horizontalnoj i vertikalnoj distribuciji, sudjelovanje u šumskim sastojinama, biljnim zajednicama i gospodarenje bukovim sastojinama s pregledom izvora reprodukcijskog materijala i mjera konzervacije gena. Prošle i sadašnje aktivnosti iz genetike bukve su spomenute. Navedeno je 9 citata literature. Napomena: Ova tri poznata i priznata autora veliki su prijatelji Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko, Hrvatske i pisca ovih redaka. Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvatica L.), areal, konzervacija banke gena, reprodukcijski materijal, Slovačka Gregor Božič, Lado Kutnar, Mihej Urbančič, Dušan Jurc, Andrej Kobler, Tine Grebenc, Hojka Kraigher Current state of European Beech L (Fagus sylvatica L.) in Slovenia Sadašnje stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Sloveniji SAŽETAK: U Sloveniji obična bukva je autohtona ekonomski i ekološki vrlo važna vrsta. U članku su prikazane karakteristike bukovih šuma u Sloveniji s obzirom na prirodni areal, različite stanišne uvjete, održivo prirodni slično gospodarenje i očuvanje genofonda Nove informacije o utvrđenim ozljedama i buduće perspektive bukovih šuma u Sloveniji u skladu s predviđenim klimatskim promjenama su predviđene. Mezična (vlažna) bukova vegetacija može biti jako pod utjecajem promjene ekoloških uvjeta uslijed postojećeg scenarija klime i površina bukovih šuma se može smanjiti. Navedena su 44 citata literature. Ključne riječi: Fagus syxlvatica L., prirodni areal, tipovi šuma, Slovenija Diana Barba; Guillermo, Jose A.; Reque, Ricardo Alia Current state of European Beech L (Fagus sylvatica L.) Forest and Genetic Resources in Spain Sadašnje stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) i genetskih resursa bukve u Španjolskoj SAŽETAK: Zbrojeno je sadašnje stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) i genetskih resursa bukve u Španjolskoj, uključivši informaciju o distribuciji, glavnoj tipologiji bukovih šuma, biljnim zajednicama, uvjetima staništa i gospodarenje šumama koje se obično primjenjuje u Španjolskoj.Također je uključena informacija o genetskim svojstvima bukve; područja provenijencija, nacionalni registar. i postupak za konzervaciju genetskih resursa.. Navedeno je 16 citata literature. Ključne riječi: obična bukva, Fagus sylvatica L., distribucija, Španjolska, genetski resursi Rolf Overgaard, Lars-Goran Stener Current state of Europeah Beech (Fagus sylvtica L.) in Sweden Sadašnje stanje obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Švedskoj Preko pola Švedske pokriveno je šumama. Bukva je migrirala prema jugu Europe prije 4000 godina i danas se prostire na južnom dijelu Švedske. Bukva je korištena u nekoliko industrijskih namjena u prošlim stoljećima. Velik dio bukovih šuma pretvoren je u dvadesetom stoljeću u kulture smreke iz ekonomskih razloga. Kao rezultat "Hardwood Tree Forestry Act" (Zakon o šumama) donesen je s ciljem zaštite bukve i drugih vrsta tvrdog drva. Danas se bukove šume ponajprije prirodno obnavljaju i intenzivno prorjeđuju. Ophodnja se kreće od 80 do 120 godina. Preporučeno je da se sjeme koristi iz sjemenskih plantaža ili priznatih sjemenskih sastojina nedaleko od mjesta sadnje. Uglavnom se primjenjuje učinkovito jeftino gospodarenje, vodi se |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 86 <-- 86 --> PDF |
briga o biološkoj raznolikosti, rekreaciji i vitalnosti krošanja stabala i kiselosti tla (pH). Oplemenjivanje bukve vrlo je opsežno. Buduće klimatske promjene povećat će rast i omogućiti proširenje areala bukve. Navedeno je 15 navoda literature. Ključne riječi: obična bukva, ophodnja, sjeme, prirodno gospodarenje, biološka raznolikost Pascale Weber; Andrea R., Plues; Urs Muhletheler Resources of Beech in SWITZERLAND Resursi bukve u Švicarskoj SAŽETAK: Bukva je druga najvažnija vrsta drveća u Švicarskoj, zauzimajući veliko šumsko područje različitih uvjeta. U mnogim šumskim zajednicama u submontanim i nižim područjima, bukva je dominantna vrsta, gdje od nižih do srednjih montanih zona, bukva postaje manje važna u komparaciji sa smrekom i jelom. Bukve ima oko 17 % ukupne drvne mase, što objašnjava njezinu važnost za proizvodnju drva. Ophodnja radi kvalitete drva iznosi 99 do 140 godina. Kako se bukva prirodno obnavlja dugo vremena, provenijencije bukve za umjetnu obnovu imaju malu važnost. Usprkos tomu, u studijama s početka 20. stojeća Švicarske nizinske provenijencije bile su komparirane s provenijencijama s viših područja. Nadalje, u pokusu danskih provenijencija testirane su i dvije švicarske Adliswel i Sihlwald, koje su bile superiorne u ekonomskom pogledu. Međutim, Švicarske provenijencije nisu testirane u pokusima COST E52, iako su provenijencije iz Švicarske bile testirane u drugim europskim državama. Nedavno je nekoliko projekata bilo osnovano radi istraživanja djelovanja okolišnih čimbenika na bukvu u Švicarskoj. Daljnja istraživanja su potrebna radi razumijevanja djelovanja klimatskih promjena na porast CO2 na distribuciju rasta bukve u Švicarskoj. Model simulacije sugerira porast u visinu u arealu bukve, što utječe na povećanje suše ako bukva ne bi bila plastična ili razvojni potencijal kombiniran s potrebnim vremenom za adaptaciju na buduće okoline. Navedeno je 22 citata literature. Ključne riječi: Fagus sylvatica L., areal, provenijencije, Švicarska Gaye Eren Kandemir Current state of Oriental Beech (Fagus orientalis LIPSKY) genetic Resources Conservation in Turkey Sadašnje stanje orijentalne bukve (Fagus orientalis LIPSKY SAŽETAK: Cilj ovoga rada je opisati sadašnje stanje orijentalne bukve (Fagus sylvatica LIPSKY) u Turskoj. Rad sadrži informaciju o distribuciji ove vrste, zajedno s detaljima aktivnosti oplemenjivanja i transfera sjemena. Sadrži informaciju o uvjetima u kojima se šumske sastojine s pratećim biljnim zajednicama razvijaju. Prirodni areal orijentalne bukve u Turskoj iznosi 1,7 milijuna ha i glavna je bjelogorična vrsta. Oko 7000 ha in situ iznosi konzervirana površina orijentalne bukve u Turskoj. Navedeno je 9 citata literature. Ključne riječi: orijentalna bukva (Fagus orientalis LIPSKY), distribucija, genofond, sadašnje stanje, Turska, istraživanja u šumarstvu Hryhoriy Krynytskyy, Vasil Parpan, Roman Kuziv European Beech (Fagus sylvatica L.) Forest in the Ukraine Šume obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Ukrajini SAŽETAK: Dana je informacija o arealu obične bukve kao šumskog resursa u Ukrajini. Razmotrena je važnost ove vrste, kao i postojeće prašume. Kritiziran je načelni stav o bukovim šumama. Podaci o urodu i prirodnoj obnovi obične bukve su prikazani. U Ukrajini bukva prirodno dolazi samo u Karpatima (do nadmorske visine do 1400 m). Površina bukovih šuma u Ukrajini iznosi 503000 ha, na prašume otpada 39000 ha. U Ukrajini su sastojine bukve visoko produktivne i raznodobne. Bukovim sastojinama gospodari se prebornom sječom na površini (od 90 do 94 %), dok se čistom sječom sječe manje od 5 %. Navedeno je 22 navoda literature. Ključne riječi: obična bukva (Fagus sylvtica L.), istraživanja u šumarstvu, Ukrajina, areal, preborna (selektivna) sječa, šumski resursi, prirodna obnova |