DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Mr. sc. Andrijana Tadić
Boris Hrašovec
Životopis
Mr. sc. Andrijana Tadić rođena je 19. travnja 1975. godine u obitelji Vukelić u Slavonskom Brodu. U rodnom gradu završila je osnovnu školu i gimnaziju matematičkog smjera Matija Mesić. Poslije mature, 1994. godine upisuje se na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a 28. travnja 1999. godine na Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, vođena mentorom prof. dr. sc. Milanom Glavašom, uspješno brani temu diplomskog rada pod naslovom ‘’Utvrđivanje štetočinja u rasadnicima u 1996. godini’’. U srpnju iste godine kao revirnik-pripravnik zapošljava se u J.P. Hrvatske šume, Šumariji Slavonski Brod u okviru UŠP Nova Gradiška. Veći dio staža odrađuje u Odjelu za uređivanje šuma na terenskim radovima izmjere šuma, upoznajući mnoge gospodarske jedinice na UŠP Nova Gradiška. Od 12. srpnja 2000. godine do danas radi kao revirnica u Šumariji Slavonski Brod. Služi se njemačkim jezikom. Član je Hrvatkog šumarskog društva, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskog društva biljne zaštite te župnog zbora crkve Duha Svetog. U kontekstu svojih revirničkih poslova i profesionalnih interesa, na Šumarskom fakultetu u Zagrebu pohađala je i uspješno apsolvirala kolegije na poslijediplomskom znanstvenom magistarskom studiju iz Zaštite šuma u okviru kojega je izradila znanstveni magistarski rad, stekavši znanstveni stupanj magistra znanosti. Mr. sc. Andrijana Tadić živi u Slavonskom Brodu, udana je i majka troje djece.
Sažetak znanstvenoga magistarskog rada
Pristupnica Andrijana Tadić, dipl. ing. šum. obranila je 19. prosinca 2012. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu znanstveni magistarski rad pod naslovom:
"Prostorna i vremenska distribucija populacija defolijatora na području UŠP Nova Gradiška u razdoblju 2001–2007. godine"

ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Znanstveni magistarski rad Andrijane Vukelić, dipl. ing. šumarstva, napisan je na 73 stranice. Sadrži 23 tablice, 38 slika te 31 naslov citirane i korištene literature. Rad je struktuiran prema uobičajenim postulatima znanstvenog publiciranja. Prati ga i dodatnih 59 stranica izvornih tabličnih podataka o stanju napada gubara na istraživanom podru­čju, sa naznačenim površinama koje su bile aviotretirane tijekom razdoblja istraživanja. U uvodnom poglavlju autorica obrađuje općenitu problematiku dijagnozno prognoznih službi Hrvatske i zemalja u okruženju (danas u hrvatskom stručnom žargonu "izvještajno prognoznih poslova"). Osvrćući se kratko na najvažnije kontinentalne defolijatore u Hrvatskoj i njihovu štetnost, nastavno predstavlja organizaciju izvještajnih službi nekih europskih zemalja, koje su svoje napore za usustavljivanjem metoda i protokola praćenja štetnika i bolesti utjelovile u IUFRO radnoj grupi 7.03.10 – "Methodology of forest insect and disease survey". U zasebnom potpoglavlju bavi se organizacijom izvještajne službe za štetočinje i bolesti u šumarstvu Hrvatske, Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom. Slijedi kratki prikaz stanja napada šumskih defolijatora u Hrvatskoj u razdoblju 2001–2007. na koje se odnosi razdoblje istraživanja ovoga magistarskog rada. U poglavlju materijala i metoda prikazuje područje na koje se odnose provedena istraživanja. Slijede potpoglavlja u kojima se detaljno opisuje metodologija monitoringa i utvrđivanja gustoće populacije utvrđenih najvažnijih defolijatora istraživanog područja i to: jasenove pipe (Stereonychus fraxini), gubara (Lymantria dispar), velikog i malog mrazovca (Eranis defoliaria, Operophthera brumata), kukavičjeg suznika (Malacosoma neustria) te ostalih defolijatora analizom zimskih uzoraka na hrastovim granama. Za svakog od navedenih defolijatora detaljno opisuje protokol rada i vlastitih terenskih rješenja koja su primjenjena u skladu sa općim naputcima izvještajno prognozne službe, i koji se provode u praksi u hrvatskom šumarstvu. U poglavlju rezultata rada prikazani su rezultati svakog pojedinog segmenta istraživanja na tablični i grafički (grafikoni) način prema redoslijedu kako su metodološki bili izneseni u prethodnom poglavlju. Poglavlje rezultata započinje prikazom rezultata istraživanja na jasenovoj pipi i to tabličnim prikazima rezultata izolacije imaga na fotoeklektorima iz prikupljene mahovine na 4 pokusne plohe 2004. i 2005. godine. U posebnim tablicama prikazana je i dinamika izlazaka kornjaša na fotoeklektorima u sobnim uvjetima u prostorijama Šumarije Slavonski Brod. Slijedi potpoglavlje rezultata hvatanja estivirajućih-hibernirajućih imaga ispod kartonskih niša, koji se provedeni u fenološkim sezonama 2004/05 i 2005/06 na 4 pokusne plohe. Naposlijetku, slijede rezultati treće primjenjene metode praćenja gustoće populacije jasenove pipe – pomoću lovnih okvira. Rezultati ove kompleksne i zahtjevne metode prikazani su u dvije tablice i dva grafička prikaza, vezano za rezultate istraživanja u 2004. i 2005. godini kada su obavljena ova istraživanja jasenove pipe. U idućem potpoglavlju prikazani su rezultati raščlambe podataka o stanju napada defolijatora na području UŠP Nova Gradiška u sedmogodišnjem razdoblju (2001–2007). Tablično i grafički (prostorni GIS kartografski prikazi i grafikoni) prikazana je dinamika populacije gubara koji je u istraživanom razdoblju ušao u stanje prenamnoženja – gradacije. Dodatno, za potrebe kasnije raščlambe razloga gradacije gubara i testiranja hipoteza koje se bave klimatskim odnosima i stanjem njegove populacije, a na temelju podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda, grafički su prikazana temperaturna odstupanja u percentilima za Hrvatsku u prosinačkim srednjacima, kao i odstupanja padalina u mjesecu ožujku. Treće potpoglavlje rezultata istraživanja kroz tablične prikaze donosi stanje napada defolijatora u širem kontekstu Posavine, prikazujući 7-godišnji niz rezultata izvještajno dijagnoznih poslova provedenih na području 3 uprave šuma (UŠP Zagreb, UŠP Nova Gradiška, UŠP Vinkovci). U poglavlju rasprave taksativno se raščlanjuju rezultati istraživanja i to u dvije najvažnije cjeline: rezultatima postignutim na monitoringu i procjeni metoda praćenja jasenove pipe i analizi fluktuacije gustoće populacije gubara tijekom 7-godišnjeg vremena praćenja. Vezano za jasenovu pipu, usporedno se analiziraju iskoristivost i praktičnost pojedinih metoda te se kritički osvrće na njihovu praktičnu primjenjivost u praksi. Metoda kartonskih niša procjenjuje se neprimjerenom i neprikladnom za kvalitetniju procjenu stanja populacije jasenove pipe, dok se metoda lovnih okvira preporuča za kvalitetnu i pravovremnu procjenu eklozije zimujućih imaga u dijelu populacije koji prezimljuje u listincu. Ovime je ujedno i praktično potvrđena biološka činjenica da jasenova pipa doista u značajnoj mjeri prezimljuje u listincu. Raščlamba rezultata istraživanja koji se tiču podataka o prostornoj i vremenskoj fluktuaciji gubara na ovom području, usmjerena su na testiranje hipoteze o povezanosti klimatskih pojava (dominantno i konkretno srednjaka temperature u prosincu i srednjaka oborina u ožujku). Rezultati se uspoređuju sa nekim recentnim domaćim i inozemnim istraživanjima koja upućuju na povezanost izbijanja gradacije gubara u razdobljima povišenih temperatura te urušavanjima njegovih populacija u svezi sa kišnim i vlažnim proljetnim razdobljima. U posljednjem poglavlju kratko su sintetizirani rezultati istraživanja i njihove raščlambe u vidu kratkih i sažetih zaključaka. Slijedi popis citirane i korištene literature te prilozi u vidu izvornih tabličnih podataka o stanju napada gubara u svim praćenim gospodarskim jedinicama i odjelima pri UŠP Nova Gradiška u razdoblju 2001–2007.
Tema istraživanja vrlo je aktualna i ogleda se u brojnim važnim aspektima praćenja i prognoziranja važnih defolijatora nizinskih hrastika, koji su već dugi niz godina (organizirano od 1979. godine) obuhvaćeni specijaliziranim