DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 67 <-- 67 --> PDF |
HRVATSKA UDRUGA ZA ARBORIKULTURU (HUA) - OSTVARENJA TIJEKOM 10-GODIŠNJEG POSTOJANJA Milan Glavaš Uvod Svaki je čovjek svjestan da su biljke sastavni dio njegova života i svih živih bića, odnosno da bez biljaka život na zemlji uopće ne bi postojao. Posebne potrebe za biljkama su u naseljenim mjestima, naročito u gradovima gdje na istom prostoru živi velik broj ljudi, a mjesta za biljke su ograničena i pod vrlo jakim antropogenim utjecajem. U gradovima opstanak biljaka ovisi o ljudima ali i njihov život o biljkama. To je neraskidivo. Koliko su biljke potrebne ljudima u gradovima najbolje govori činjenica da svaki grad na svijetu ima svoje zelenilo. Gradsko zelenilo čine parkovi, drvoredi, travnjaci, cvjetnjaci, pojedinačna stabla i grmovi, biljke u žardinjerama, živice, biljke u vrtovima i okućnicama i dr. U svakom gradu su velike površine prekrivene građevnim, infrastrukturnim i drugim objektima zbog čega je smanjen prostor biljkama za njihov rast. Nebrojene su i neopisive potrebe biljaka i koristi koje pružaju gusto naseljenom gradskom stanovništvu, a i gradskim životinjama (kućni ljubimci). Upravo zbog velikog broja ljudi u gradovima, mjesta života tih ljudi i njihovih potreba, te utjecaja nepovoljnih čimbenika tala i zraka, gradske biljke žive daleko od svojih prirodnih ekoloških i fizioloških potreba. K tomu treba uzeti u obzir da se u gradovima uz domaće sade i biljke koje su daleko od svog prirodnog areala i iz sasvim drugih klimata. Takve su još osjetljivije na životne uvjete u urbanim sredinama. Mnogostruke su štete kojima su biljke izložene u urbanim naseljima. Ovisno o trajnosti i vrsti biljke, njenog mjesta rasta i ugroženosti, pristupa se zaštiti i otklanjanju štete (njega, izravna zaštita, obnova jednogodišnjih biljnih vrsta i niz drugih mjera). Stabla u gradovima kao dugovječne biljke stalno su izložena biotskim i abiotskim štetnim čimbenicima. Može se reći da su stabla u urbanim sredinama ugroženija od svih drugih biljaka, štete su velike, u određenim slučajevima nepopravljive, a zaštita istih složena, skupa i zahtjevna. Zato se zaštiti stabala u gradovima mora pristupati organizirano, znalački i s najvećom pažnjom i to u svim gradovima svijeta, pa tako i u našoj zemlji. U nas brigu o gradskim zelenilima, pa tako i o stablima vode stručni ljudi zaposleni u nadležnim ustanovama. U Hrvatskoj je u cilju zaštite urbanog zelenila po uzoru na Europsko vijeće za arborikulturu (European Arboricultural Council – EAC) prije 10 godina osnovana Hrvatska udruga za arborikulturu (HUA). Na ovom mjestu prikazuju se događaji i ostvarenja koja je HUA-a postigla tijekom svog 10-godišnjeg postojanja. Radovi prije osnivanje Hrvatske udruge za arborikulturu Osnivanju HUA-e prethodilo je niz radnji, kontakata i suradnje s pojedincima i cjelokupnom organizacijom EAC-a. Prvi značajan događaj zbio se u Zagrebu 1987. godine. Tada je na inicijativu Viktor Locherta, dipl. inž. šum. održan seminar Njega i zaštita drveća u naseljenim prostorima. Gospodin Lochert je tada radio u Nürnbergu u gradskoj upravi i to u Uredu za zelene površine u kome je rukovodio odjelom za Održavanje gradskog zelenila. Svoja iskustva iz Nürnberga želio je podijeliti s kolegama u Hrvatskoj. Tako je prije više od 25 godina zajedno s prof. dr. sc. Želimirom Borzanom, prof. dr. sc. Antom Krpanom (Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Antom Ledićem, dipl. inž. šum. – tada direktorom JKP "Zrinjevac", i Josipom Kefečekom – cvjećarom i glavnim donatorom skupa, organizirao navedeni seminar. Seminar je održan na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu uz svesrdnu pomoć tadašnjega dekana prof. dr. sc. Branimira Prpića i prof. dr. sc. Šime Meštrović tadašnjega direktora Republičkog zavoda za zaštitu prirode SR Hrvatske. Uz ove dvije ustanove nositelj seminara bio je i "Zrinjevac", Komunalna hortikulturna radna organizacija, Zagreb. Pokrovitelj je bila Skupština grada Zagreba. Značajno je istaći da su seminaru nazočili brojni domaći stručnjaci iz Hrvatske i drugih tadašnjih Republika. Sadržajno seminar je bio podijeljen na tri dijela: 1. Izložba alata, opreme i zaštitne odjeće za izvođenje radova kod njege stabala, te literatura iz područja urbanog šumarstva koju je Josip Kefeček poklonio knjižnici Šumarskog fakulteta, 2. Usmena predavanja s raspravom na temu seminara i 3. Praktični rad utvrđivanja zdravstvenog stanja, tehnike orezivanja, penjanje i drugi radovi na primjernom stablu platane na Zrinjevcu. Praktični dio rada je privukao pažnju građana, a o cijelom seminaru pisano je i u dnevnom tisku. Još je važnije da su većinu teoretskih izlaganja i sve praktične vježbe izveli stručnjaci iz Njemačke pripadnici Svjetskog udruženja za njegu i zaštitu stabala (International |