DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Ako se izuzmu dva rada o flori viših gljiva koja je Pevalek objavio zajedno s Voukom (Vouk i Pevalek 1915, 1916), čitav se znanstveni rad Ive Pevaleka odvija ponajprije na dva znanstvena područja – istraživanju algi i flore viših biljaka, a povezano s time važna je njegova aktivnost na zaštiti prirode u Hrvatskoj. Manje je značajna Pevalekova aktivnost na taksonomskim istraživanjima cvjetnica. Algološka istraživanja započinje Pevalek, kako smo to već i istaknuli još za studentskih dana, a njegovu su pozornost u prvom redu pobudile jednostanične alge dezmidijaceje. Kako one žive prvenstveno na cretovima istražuje Pevalek istovremeno i cretove, a kao rezultat tih istraživanja objavljuje niz radova (Pevalek 1916, 1919, 1923, 1924, 1925, 1925a, 1919, 1930). U njima objavljuje veliki broj florističkih nalaza, a otkriva i veliki broj za znanost novih vrsta pa i nekoliko novih radova (npr. Krkia, Voukia). Floristička i taksonomska istraživanja odnose se na istraživanja flore vaskularnih biljaka. Svakako najopsežniji Pevalekov rad iz toga područja je "Vaskularna flora otočja Dugi i Kornati" (Pevalek 1930), a slijedi i nekoliko manjih radova s istom problematikom (Pevalek 1916, 1930, 1947, 1953). U sklopu taksonomskih istraživanja najvažniji je Pevalekov doprinos taksonomska obrada kompleksa Gentiana crispata Vis. (Pevalek 1936), uz nekoliko manjih radova (Pevalek 1922, 1924, 1925). Kao dobar poznavatelj biljnoga svijeta, naročito flore, uočava Pevalek opasnosti koje prijete nizu rijetkih biljnih vrsta, pa u "tom cilju piše niz popularnih članaka i stručnih razprava u različitim časopisima" (Trinajstić 1968: IV). U razdoblju neposredno poslije II. svjetskoga rata sudjeluje kao član stručnih komisija kojima je bio zadatak zaštita perivoja Maksimir i Opeke kraj Varaždina, nacionalnih parkova Plitvička jezera, Risnjak i Paklenica (Anić 1967), valoriziaciji otočja Brijuni, a proučava i egzotičnu dendrofloru Arboretuma Trsteno kraj Dubrovnika. Rezultate Pevalekovih istraživanja dendroflore Trstenoga iskorištava A. Ugrenović u monografiji o Trstenom. Vrlo vrijedno priznanje za cjelokupan rad na području botanike i zaštite prirode dobio je profesor Pevalek 1960. kad je odlikovan Ordenom rada II. reda. Zaštita prirode – Istraživanja povezana sa zaštitom prirode, naročito zaštite Plitvičkih jezera i rijeke Krke, jedna su od značajnih aktivnosti I. Pevaleka. Naročitu pozornost posvećuje genezi i biodinamici sedre (Pevalek 1925, 1926, 1935, 1938, 1955, 1958), njenom razvitku i zaštiti. Posebice se to odnosi na Plitvička jezera koja su zahvaljujući njemu maksimalno očuvana (isključivši razdoblje Domovinskoga rata), a isto tako najviše njegovom zaslugom proglašena su nacionalnim parkom. U znak poštovanja i zahvalnosti podignuta mu je spomen-ploča podno Galovačkoga buka na kojoj piše: Plitvička jezera predstavljaju biodinamički sistem u kojemu vrlo važnu ulogu imaju sedrotvorne zadruge. Samo u progresivnom stanju tog biodinamičkog sistema leži budućnost Plitvičkih jezera... Vode, jezera, slapova i šuma ima i drugdje, a ipak su Plitvička jezera na čitavom svijetu samo jedna. Akademik prof. dr. Ivo Pevalek |