DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Ždral (Grus grus L.) Krunoslav Arač Ždral je vrlo velika ptica, naraste u dužinu do 120 (130) cm s rasponom krila 180–220 (232) cm, ima 4–6 kg težine, pa ga po veličini možemo usporediti s rodom od koje je neznatno veći i znatno teži. Boja perja je svjetlo siva s crnom glavom, grlom, licem i vrhovima krila. Tjeme glave iza očiju je crveno, a široka bijela pruga smještena je od očiju pa niz vrat. Karakteristična je velika perjanica od krilnih pera koja u mirovanju kitnjasto vise preko repa. Noge su tamne, gotovo crne i u letu strše iza repa. Kljun je krupan, ravan, svjetlo žute boje s crnkastim vrhom i kraći u usporedbi s rodama i čapljama. Mladim pticama gornji dio tijela, glava i vrat su smeđe boje perja. Spolovi su im slični. Hrani se kukcima i njihovim ličinkama, mišolikim glodavcima, gušterima, vodozemcima, mladim pticama i biljkama. Europska populacija od 50 000–70 000 parova gnijezdi na području sjeverne i istočne Europe. Stanište su mu vlažne livade i močvarna područja, čiji su rubovi obrasli grmolikom vegetacijom. Gniježđenju prethode poznati ždralovi svadbeni plesovi, kojim si monogamne jedinke izražavaju međusobnu privrženost, ali i zauzimanje područja za gniježđenje. Iako su veći dio godine međusobno druželjubive, gnijezde pojedinačno. Gnijezda gradi od trske, trave i mahovine na nepristupačnim mjestima na tlu u blizini vodenih površina. Gnijezdi od travnja do lipnja jedanputa godišnje. Nese 2 (1–3) maslinasto sivih jaja sa smeđim pjegama veličine oko 94 x 62 mm i težine oko 195 grama. Na jajima sjedi mužjak i ženka oko mjesec dana. Mladunci su potrkušci, koji se osamostale za 65–70 dana kada postanu sposobni za letenje. Prilikom seobe u kasnu jesen, europska populacija se najčešće okuplja na području Hortobagy u Mađarskoj i uz jezero Der u Francuskoj. Nakon okupljanja odlaze u jatima na južna zimovališta. Obično lete u formaciji u obliku klina (poput gusaka) ili nizovima koji im omogućavaju lakše letenje zbog manjeg otpora zraka. U letu se intenzivno glasaju prodornim glasom, a mogu preletjeti i više od stotinu km bez slijetanja. Nošeni vjetrom mogu postići brzinu i od 130 km/h. U Hrvatskoj je prisutna tijekom seobe od ožujka do svibnja, te od listopada do prosinca na tkz. istočnojadranskom selidbenom pravcu, pa ih i najčešće viđamo u letu. Najpoznatije odmorište u Hrvatskoj je Jelas polje kod Slavonskog Broda. Seli u obalna područja sjeverne Afrike (Alžir, Tunis, Libija…). U slučaju da ste opazili ždralove, svoja zapažanja javite putem stranica Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode. Ždral je strogo zaštićena svojta u Republici Hrvatskoj. |