DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Poučna staza Leska već je u svom prvotnom ustroju gotovo u potpunosti zadovoljavala utvrđene kriterije za osnivanje takvih staza: izgrađena je u predjelu koji je na dohvat ljudi i za koji postoji navika dolaženja; sadržava dostatan broj prirodnih fenomena svojstvenih samom Parku (šumske zajednice, gorske livade, ponikve, ponor, živi panj, izvor); izvedena je u kružnom obliku; primjerene je duljine (prvobitno oko 3000 m, kasnije produljena na 4200 m) s mogućnošću izbora prečaca; minimalnih je visinskih razlika i dr. Od dvanaest u početku postavljenih informativnih tabli (kasnije 23) prva je bila posvećena šumi s ovim tekstom: "Šuma je složena životna zajednica drveća, grmlja i prizemnog bilja, mahovina i lišaja te bogatog životinjskog svijeta. U Gorskom kotaru prevladavaju šume bukve i jele." Koje je još vrste drveća, uz jelu i bukvu, moguće prepoznati u nadstojnoj etaži šumskoga predjela Leska? Koje su to grmolike vrste koje koristi divljač da se skloni od pogleda ljudi? Koje su to cvjetnice u sloju prizemnog rašća što privlače pozornost svojim bojama i miomirisima? Za odgovore na te i druge upite većina posjetitelja ovoga živopisnog kutka Parka, ako nije imala stručnog vodiča, redovito je ostajala prikraćena. Proći će puna dva desetljeća da Nacionalni park Risnjak i Leska dobiju svoj Priručnik o flori, kako su svoj bogato ilustrirani pisani uradak naslovile autorice dr. sc. Mirjana Vrbek i dr. sc. Suzana Buzjak iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, a predstavile na netom održanoj svečanosti obilježavanja 60.obljetnice osnivanja Nacionalnog parka Risnjak u Crnom Lugu 17. rujna 2013. Priručnik je kao 3.knjiga Biblioteke Risnjak izdala Javna ustanova NP Risnjak, Crni Lug u nakladi od 500 primjeraka, a izrađen je u okviru IPA projekta "Sožitje-Suživot" (OP IPA Sl-HR 2007–2013) koji se sufinancira iz pretpristupnih fondova Europske unije. Kako je to u predstavljanju Vodiča istakla dr. sc. Mirjana Vrbek, u publikaciji je opisano četrdesetak najčešćih i najrasprostranjenijih vrsta drveća, grmlja i zeljastih biljaka s kratkim opisom osnovnih botaničkih osobina te općenitim podacima o staništu na kojemu pojedine biljke najčešće dolaze. Iako se većina odabranih i opisanih biljaka tijekom vegetacijskog razdoblja praktički može naći na bilo kojem potezu staze, radi lakšeg snalaženja na stazi određene su četiri šumske zone (na karti označene žutom (I. zona), zelenom (II.), crvenom (III.) i plavom (IV.) bojom te jedna livadna (narančasta boja) s tim da su u svakoj zoni predstavljene najčešće i najuočljivije biljke. Tako su primjerice u I.zoni (žuta boja) uz gorski javor i bukvu kao dominantne vrste prikazane: obična šumarica, šumska kokoška, proljetno mišje uho, bijeli lopuh, obični lopuh i obična bujad, a u zoni livade (narančasta boja) tipične biljke otvorenih proplanaka i gorskih livada: ranjenik, livadna zečina, lijeska, jesenski mrazovac, proljetni šafran, obična borovica, livadna kadulja i naduta pušina. Da sam botanički opis biljke ne bude odveć štur, pa zbog toga i manje zanimljiv, za korisnike Priručnika uz svaku biljku autorice su si dale truda i iznijele pregršt zanimljivosti, od podrijetla narodnog ili znanstvenog imena, primjene u narodnoj ili oficijelnoj medicini, uzgoju, uporabi u prehrani i sl. Kako, po onoj narodnoj, slika kazuje više od tisuću riječi, svaka bilina predstavljena je uspjelim kolor fotografijama (uz autorice teksta kao autorice snimaka bilježe se još Biljana Janev Hutinec i Marjana Vuković). Na lijevoj strani "duplerice" podno naziva biljke (narodno i znanstveno ime) nalazi se velika slika preko cijele stranice, a na desnoj, jedna |