DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 91     <-- 91 -->        PDF

zaštite od požara odgovorno provode Zakonom i drugim aktima te propisanim mjerama koje su u njihovoj nadležnosti.
b) Prenamjena. Zakonske i podzakonske odredbe koje su donešene u novijoj hrvatskoj povijesti, omogućuju prenamjenu šuma i šumskih zemljišta u druge svrhe. Iako zamišljene u dobroj namjeri, te odredbe u praksi često dovode do pretvaranja šuma i šumskih zemljišta u nešto drugo. Ako se to radi s degradacijskim oblicima šuma kao što su makija, šikara, šibljak i garig, onda je i u tim slučajevima riječ o krčenju šuma. Degradacijski oblici šuma nastali su degradacijskim procesima iz visokih šuma i predstavljaju samo prijelazni stadij u njihovoj progresivnoj sukcesiji. Primjerenim gospodarenjem degradacijski oblici šuma mogu se razviti u neki od uzgojnih oblika. To se posebice odnosi na makiju i šikaru koje su po svim elementima šumske sastojine i predstavljaju izuzetan ekološki, biološki i gospodarski potencijal. Temeljni uvjet potrajnosti je održanje površine šuma i šumskih zemljišta, pa je svako smanjenje bez nadoknade izgubljene površine neposredni udar na to načelo.
c) Marginalizacija. Prisutna je generalna nezainteresiranost javnosti za šume, poglavito u sredozemnom području i kada je riječ o njihovu današnjem stanju, položaju i ulozi u svekolikom razvoju zemlje. Usprkos tomu, što je u većem dijelu svijeta prepoznato veliko značenje šuma, posebice u današnjim ekološki sve nepovoljnijim životnim uvjetima, kod nas je položaj šuma i šumarstva marginaliziran. Posebice se to odnosi na šumarsku stru­ku, bez obzira na njezin kontinuirani, 248-godišnji rad, postojanje i zasluge, što i danas u europskim razmjerima imamo vrijedne šume s visokim stupnjem prirodnosti.
5. Šume i šumarstvo na našem Sredozemlju potencijal su razvoja Republike Hrvatske. Nedovoljno je prepoznata činjenica kako hrvatske sredozemne šume i danas imaju svoju vrijednost, posebno izraženu u općekorisnim, ali i u gospodarskim dobrima koje nam pružaju i mogu pružati u budućnosti. Te su vrijednosti mjerljive, daju se lako prepoznati i potrebno ih je iskoristiti kao potencijal razvoja šumarstva i društva u cjelini. Tako su se zbog stalne potrebe društva za energijom, pomanjkanja i visoke cijene energije iz klasičnih izvora, u zadnje vrijeme razvile tehnologije dobivanja bioenergije iz svih proizvoda i dimenzija drva koje proizvodi šuma.
Dobivanju biomase iz sredozemnih šuma za preradu i za bioenergiju prethode sustavno pošumljavanje, njega i obnova šuma. S obzirom na površine koje stoje na raspolaganju, otvorile bi se mogućnosti zapošljavanja. Istodobno, time bi se povećale kvaliteta i proizvodnost te osigurala potrajnost šuma.
Šuma kojom se gospodari bolje ispunjava općekorisne funkcije, posebice zaštite od erozije i bujica, osigurava povoljnu mikroklimu urbanih, turističkih, poljoprivrednih i drugih površina, pitku vodu, čisti zrak, ima estetski i blagotvorni zdravstveni učinak te je poželjnija turistička destinacija.
Vrbek, M., S. Buzjak: LESKA – PRIRUČNIK O FLORI
Alojzije Frković
Poučna staza Leska u Nacionalnom parku Risnjak predana je na javno korištenje uoči svjetskog Dana zaštite čovjekove sredine 4. lipnja 1993. Osmislio ju je i projektirao naš uvaženi šumarnik koji je gotovo cijeli svoj radni vijek proveo u službi zaštite prirode, Željko Štahan, dipl.ing. šumarstva. Bila je to prva poučna staza u jednom od tadašnjih naših zaštićenih područja, uključujući i naš najstariji i najposjećeniji nacionalni park – NP Plitvička jezera. Taj je park, doduše, imao razrađenu metodu poučavanja posjetitelja u tajne prirode, ali se ista provodila u receptivnom prostoru, bilo putem tiskanih Vodiča ili žive riječi stručnih pratitelja.