DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Uskoro novi prihvatno-edukacijski centri u dolini Kupe
U razdoblju od 2006. do 2013. godine nacionalni park kao partner uspješno je realizirao četiri projekta iz pretpristupnih fondova (PANet 2010., Dinaris, Od vijeglavke do soka, Sožitje) u visini od oko 250.000 Eura. Momentalno ima u aplikaciji tri projekta na pretpristupni bilateralni program IPA 2007-2013. Slovenija-Hrvatska. Upravitelj Gašparac u tom je dijelu svog izvješća posebno apostrofirao Projekt integracije u EU Natura 2000 NIP, u okviru kojega su u završnoj fazi dva prihvatno edukacijska centra u kanjonu rijeke Kupe (Razdolje, Kupari) te čitav niz radionica u svrhu obuke djelatnika Parka. Izrazivši hvalu na nesebičnoj podršci resornom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, posebice ministru Mihajlu Zmajloviću, kojega je na skupu predstavljao mr. sc. Josip Hren, upravitelj se na kraju obvezao nastaviti s daljnjim razvojem i Javne ustanove NP Risnjak i sveg područja kroz tzv. trilateralu – pomoć lokalne samouprave, županije i EU-a na edukativnim, znanstvenim i turističkim projektima, uz što jače uključivanje lokalnog stanovništva u obogaćivanju popratnih sadržaja.
Od brojnih čestitara najljepše rođendanske želje vitalnom šezdesetogodišnjaku, kako je samu svečanost popratio riječki dnevnik "Novi list", prvu je uputila trojka iz susjedne nam "dežele" – mr.sc. Teo Hrvoje Oršanić, direktor Kozjanskog parka, Ivo Trošt, dipl.ing. šum., direktor Zavoda za gozdove Slovenije te Boris Gabrijan, direktor Krajinskog parka Kolpa, poželjevši domaćinu, uz prigodne poklone, da "ostane zdravi kod ris"! S nekoliko biranih riječi skupu se obratio u ime dekana Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr.sc. Ivica Tikvić, prof. dr.sc. Ivan Martinić, vanjski član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, a u ime župana Primorsko-goranske županije dožupan Petar Mamula, dipl.ing. agronomije. Pohvalivši uspješnost čelništva javne ustanove vezanu uz kandidiranje za EU sredstva, dožupan je upozorio na činjenicu da će po odredbama Natura 2000 gotovo 80 posto kopnenog dijela županije ući u sastav stroge zaštite, što bi itekako moglo otežati lokalno stanovništvo u investicijama.Tu je bojazan u ime tri goranske samouprave – Delnice, Lokve, Čabar, na čijem se prostoru proteže NP Risnjak, izrazio i gradonačelnik Delnica Ivica Knežević, poželjevši slavljeniku dobre želje u nastojanju da postane pokretač razvoja turizma ovoga dijela Gorskog kotara.
Ivo Horvat – život za prirodu
Nakon promocije Priručnika o flori poučne staze Leska, koji je predstavila dr. sc. Mirjana Vrbek (vidi prikaz na str. 529–531 ovog broja ŠL-a), uslijedio je nešto opširniji osvrt na upravo postavljenu izložbu "Ivo Horvat – život za prirodu". U svom istupu autorica izložbe i dizajna Jadranka Kruljac – Sever ispred Centra za kulturu Čazma opširno je predstavila lik i djelo prof. Ive Horvata, iznijevši brojne zanimljivosti iz njegova života i rada. Prema njenim riječima Gradski muzej u Čazmi čini napore da postane mjesto trajne uspomene na ovog "najvećeg hrvatskog prirodoslovca 20.st.". Memorijalna zbirka tako već danas sadrži brojne knjige, separate znanstvenih radova, bogatu fototeku i drugu dokumentaciju te više listova njegova herbarija koji je 1981. Muzeju poklonila supruga Marija Horvat. Zahvaljujući suradnji sa znanstvenim djelatnicima Instituta "Ruđer Bošković" dr.sc. Mladenom Racom i dr.sc. Andrijom Ž. Lovrićem, Muzej je posljednjih godina prikupio neke nove zanimljive dokumente, fotografije i drugu građu koja se dijelom našla i na ovoj izložbi, samo za ovu priliku nakratko prenijetu iz Čazme u Crni Lug.
S više slika i prigodnih tekstova na izložbi je najprije predstavljena Čazma, rodno mjesto prof. Horvata, koju je nakon očeve smrti kao trogodišnjak napustio, preselivši se s majkom najprije u Dubravicu (Hrvatsko zagorje), a zatim u Samobor. Slijedi razdoblje gimnazijskog obrazovanja i studenskih dana kada je upijao znanja svojih nastavnika, tada vodećih hrvatskih prirodoslovaca poput D. Gorjanovića, F. Tućana, V. Vouka, M. Gavazzija, S. Gjurašina, A. Langhofera i dr. Najveći prostor izložbe, kao i samog kataloga, posvećen je znanstvenim istraživanjima, a podijeljen je na više razdoblja (1923–1928, 1930–1937, 1938–1940) te ratno razdoblje 1941–1945. godine, u kojemu je uz ostale aktivnosti Horvat obnašao dužnost tajnika Hrvatskog prirodoslovnog društva, člana Odbora za zaštitu prirode tadašnje Savske banovine te člana uredničkog odbora Hrvatske enciklopedije – urednika za područje botanike. Slikom i tekstom na izložbi je predočeno za prof. Horvata bremenito poslijeratno razdoblje (1945–1947) kada je nevin sudski gonjen