DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 68     <-- 68 -->        PDF

ispuštaju specifičnu sekreciju, čiji miris podsjeća na mošus. Relativno je česta vrsta na području Slatine.
Hrastova cvilidreta (Cerambyx cerdo L.) naša je najveća cvilidreta, veličine i do 5 cm. Rasprostranjena je širom Europe, a često napada zdrave hrastove, pri čemu preferira donje najvrjednije dijelove stabla. Na hrastovim stablima stvara tehničku štetu, uništavajući drvo koje kasnije nije za uporabu. U Europi se uglavnom javlja na različitim vrstama hrasta, moguće i na stablima pitomog kestena, brijesta ili običnog oraha , dok je izvan Europe zabilježena na nizu različitih vrsta drveća . U nekim zemljama nalazi se na crvenoj listi ugroženih vrsta kukaca. Hrastova cvilidreta zabilježena je na sjeveroistočnom području Slatine u šumama hrasta lužnjaka.
Žuto-dlakava cvilidreta (Saperda scalaris L.) do sada je zabilježena samo na jednom lokalitetu u blizini Slatine, na oborenom stablu divlje trešnje u brežuljkastoj kitnjakovoj šumi. Poznato je da kao podlogu preferira i drvo hrasta, bukve, brijesta, breze, johe, vrbe te drugih listača. Uz njezinu specifičnu obojenost te raspored boja, predstavlja jednu od lako prepoznatljivih vrsta.
Veliku četveropjegu cvilidretu (Morimus funereus Mulsant) može se pronaći na svim vrstama hrasta, jasenu, divljoj trešnji, lipi, bagremu, ali i na četinjačama poput bora i jele. Česta je u slatinskim šumama. Zbog svoje sive boje pokrilja s četiri crna polja, izgledom nalikuje na alpinsku cvilidretu.
Alpinska cvilidreta (Rosalia alpina L.) poznata je na području Slatine s dva šumska lokaliteta na kojima je opažena uz bukova stabla. U Hrvatskoj je njezina prisutnost utvrđena i u poplavnim šumama hrasta lužnjaka i poljskog jasena gdje se nalazi dostatna količina prikladnih listača, poput klena. Znanstveni naziv ove vrste (alpina) može navesti na pogrešnu interpretaciju stvarnog područja njezine rasprostranjenosti. Naime, pretpostavlja se da je, prethodno antropogenom pritisku i narušavanju šumskih staništa, pridolazila na širem području nizinske Europe, a kasnije biva potisnuta prema očuvanijim gorskim i planinskim područjima. Na tim se nadmorskim visinama najčešće javlja uz stabla bukve kao drvo izbora.
Od spomenutih vrsta, u Hrvatskoj je velika četveropjega cvilidreta zakonom zaštićena, dok su alpinska i hrastova cvilidreta strogo zaštićene. Sve tri vrste nalaze se u EU Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore.