DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 57 <-- 57 --> PDF |
BIVOLTINOST BUKOVOG DRVAŠA LJESTVIČARA Trypodendron domesticum U HRVATSKIM NIZINSKIM HRASTOVIM SASTOJINAMA JASTREBARSKIH LUGOVA BIVOLTINISM OF EUROPEAN HARDWOOD AMBROSIA BEETLE Trypodendron domesticum IN CROATIAN LOWLAND OAK STANDS OF JASTREBARSKI LUGOVI Milivoj FRANJEVIĆ Sažetak: Potkornjaci drvaši značajni su tehnički štetnici na hrastovoj oblovini, koji umanjuju ekonomsku vrijednost hrastove oblovine. Najznačajnije vrste u našim šumama su vrste iz roda Trypodendron i to T. signatum – hrastov drvaš ljestvičar i T. domesticum – bukov drvaš ljestvičar. Poznavanje biologije potkornjaka drvaša odlučujuće je u integriranoj zaštiti hrastove oblovine od ove skupine kornjaša. Stroge norme HRN i CEN/CENELC EN 1316-1 u najkvalitetnijim klasama ne dozvoljavaju ubušenja ovih kukaca, a s ekonomskog gledišta to uzrokuje gubitak i do 60 % vrijednosti napadnutog sortimenta kod najvrjednije klase. U entomološkoj literaturi navodi se univoltinost za T. domesticum u našim nizinskim hrastovim šumama. Tijekom monitoringa aktivnosti pojedinih vrsta naših potkornjaka drvaša 2011. godine na području sjeverozapadne Hrvatske, pomoću naletno barijernih klopki i atraktivnih feromonskih komponenti uočena su tri maksimuma rojenja T. domesticum, i to sredinom veljače, sredinom ožujka i sredinom svibnja. Prva dva maksimuma predstavljaju prvo rojenje koje je bilo prekinuto periodom lošeg vremena. Treći maksimum aktivnosti sredinom svibnja nije posljedica vremenskih prilika, nego možemo zaključiti da se radi o drugom rojenju, a ne o sestrinskoj generaciji zbog razdoblja od 17 tjedana između ova dva rojenja. Najnovija istraživanja u Europi, ali i u Hrvatskoj, pokazuju mogućnost bivoltinosti naše najranije vrste potkornjaka drvaša. Key words: Trypodendron domesticum, EN 1316-1, hrastova oblovina, integrirana zaštita oblovine Uvod Introduction Bukov ljestvičar Trypodendron domesticum (Linnaeus, 1758) sekundarni je tehnički štetnik, koji napada bukvu (Fagus sylvatica L.), hrast (Quercus robur L.), grab (Carpinus betulus L.), brezu (Betula pendula Roth.), javor (Acer sp.) i drugo bjelogorično drveće te izaziva tehničko oštećenje poznato u praksi kao "mušićavost drva" (Slika 1). Ovaj potkornjak pravi. ljestvičaste hodnike, koji se međusobno razlikuju prema vrsti drveća. On načini najprije ulazni hodnik, koji ima radijalni pravac prema srži drveta, a uz ovaj materinski hodnik nastaju larvalni hodnici prema gore i dolje uz godove, preko njih ili koso, već prema vrsti drveta koje je napadnuto. Roje se rano u proljeće, pa su nađeni u veljači, a inače obično u ožujku (Kovačević 1956). Vrsta ima |