DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 45     <-- 45 -->        PDF

S druge strane, većina ispitanika u Makedoniji (88,9 %) i svi u Srbiji, surađuju s ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša. Međutim, u Hrvatskoj s ovim ministarstvom surađuje svega 37 % ispitanika. Kako su u pitanju zaštićene vrste, ova situacija se u idućem razdoblju treba promijeniti, u cilju osiguravanja održivog sakupljanja i korištenja NDŠP u Hrvatskoj.
Klaster analizom utvrđeno je grupiranje ispitanika u tri klastera u Hrvatskoj, dva u Makedoniji i četiri u Srbiji. Pri tomu se u Hrvatskoj i Makedoniji jasno izdvajaju dvije grupe ispitanika: oni koji smatraju da im procedura za dobivanje dozvola za sakupljanje NDŠP predstavlja problem u poslovanju i oni koji su suprotnog stava. U skladu s rezultatima dobivenim analizom frekvencija u Srbiji se ne izdvaja grupa ispitanika koji smatraju da ih procedura dobivanja dozvole ne ometa u poslovanju, već su grupe formirane na osnovi problema uzrokovanih različitim čimbenicima (obimnost dokumentacije, troškovi i/ili vrijeme), koji imaju utjecaja na ovaj proces. Izmjene političkih instrumenata koji imaju utjecaja na poslovanje s NDŠP, kao i mjere podrške razvoju ovog sektora trebale bi biti definirane u skladu s ovakvim grupiranjem ispitanika nakon detaljnijeg istraživanja njihovih potreba.
Imajući u vidu složen pravni okvir koji regulira ovo područje, kao i preklapanje nadležnosti između nekoliko sektora, u svim analiziranim državama problem bi mogla biti primjena i provođenje politike koja se odnosi na NDŠP u praksi, na što ukazuju i stavovi ispitanika. Da bi se ova situacija poboljšala u budućnosti, potrebno je:
usvojiti jedinstvene strateške dokumente kojima će se jasno definirati pravci razvoja politike koja se odnosi na NDŠP;
uključiti i predstavnike regionalnih i lokalnih vlasti, MSP NDŠP, kao i lokalno stanovništvo, kako bi se osiguralo prisutnost svih interesnih grupa tijekom izrade planskih dokumenata, ali i pravilnika i uredbi, kao i eventualne strategije održivog korištenja NDŠP. Na ovaj način osiguralo bi se upoznavanje lokalnih zajednica s mogućnostima povećanja prihoda korištenjem NDŠP, ali i s obavezama, načinima i uvjetima sakupljanja i korištenja NDŠP;
jasnije strukturirati nadležnosti za primjenu i kontrolu zakona i podzakonskih dokumenata;
uspostaviti sustav monitoringa kojim bi se pratilo i dokumentiralo prikupljanje i korištenje ljekovitog i aromatičnog bilja, gljiva i drugih NDŠP u državi;
unaprijediti suradnju MSP NDŠP s ministarstvom nadležnim za šumarstvo u sve tri države i s ministarstvom zaštite okoliša u Hrvatskoj;
pojednostaviti i skratiti proceduru potrebnu za dobivanje dozvole za komercijalno sakupljanje NDŠP u Hrvatskoj i Srbiji, kao što je učinjeno u Makedoniji (on-line aplikacija za zahtjeve i dobivanje dozvole u roku od 1 do 2 dana).
Važno je istaknuti da prilikom formuliranja politike koja se odnosi na NDŠP, ovdje predstavljene rezultate treba uzeti s izvjesnom rezervom, jer se odnose samo na ispitane stavove predstavnika MSP, na osnovi kojih se ne mogu donositi zaključci na razini svih MSP u regiji. Isto tako, zaključci i preporuke iznijeti u ovome radu odnose se samo na strateške i zakonodavne dokumente te institucije nadležne za NDŠP, pa se zbog toga ne mogu se direktno primijeniti i na ostala stajališta šumarske politike u analiziranim državama.
5. Literatura
References
Buttoud, G., 2000: How can policy take into consideration the "full value" of forests?, Land Use Policy 17: 169–175.
Cai, M., D. Pettenella, E. Vidale, 2011: Income generation from wild mushrooms in marginal rural areas, Forest Policy and Economics, Vol. 13 (3): 221–226.
Chamberlain, J., R. Bush, A.L. Hammett, 1998: Non-Timber Forest Products, The OTHER forest products. Forest Products Journal, Vol. 48 (10): 10–19.
Cubbage, F., P. Harou, E. Sills, 2007: Policy instruments to enhance multi-functional forest management. Forest Policy and Economics 9 (7): 833–851.
FAO, 1999: Towards a harmonized definition of NWFP. Unasylva, Issue No. 198 (50)
FAO, TRAFFIC, 2010: Report on Expert Consultation "Institutional Needs for Sustainable Non-Wood Forest Product Sector in South-East Europe". Food and Agriculture Organization of the United Nations and TRAFFIC International. 18 str. Budimpešta.
Fishbein, M., I., Ajzen (1975): Belief, Attitude, Intention, and Behavior: An Introduction to Theory and Research, Addison-Wesley, Reading, Massachusetts. 480 str.
Glück, P., 2000: Policy means for ensuring the full value of forests to society, Land Use Policy 17: 177–185.
Glück, P., 2001: Forst- und Holzwirtschaftspolitik. Institut für Sozioökonomik der Forst- und Holzwirtschaft, BOKU, Beč.
Hadžić, A., Ballian, D., 2008: Preporuke korištenja šumskih proizvoda na području Biljanske doline – Vodič za lokalno stanovništvo. SNV. Sarajevo.
Hrvatske šume, 1995: Pravilnik o sporednim šumskim proizvodima. Hrvatske šume d.o.o. Ur. br. 349-01-94-3418/29, Zagreb.
Hrvatske šume, 1997: Pravilnik o sakupljanju tartufa. Hrvatske šume d.o.o. Ur. br. 349-01SD/97-5520, Zagreb.
Hrvatski sabor, 2002/a: Nacionalna strategija zaštite okoliša. Nar. novine Rep. Hrvatske 46/02, Zagreb
Hrvatski sabor, 2002/b: Pravilnik o zaštiti gljiva. Nar. novine Rep. Hrvatske 34/02, Zagreb.
Hrvatski sabor, 2005: Zakon o šumama. Nar. novine Rep. Hrvatske 140/05, Zagreb.
Hrvatski sabor, 2008/a: Pravilnik o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog promjeta. Nar. novine Rep. Hrvatske 154/08, Zagreb.
Hrvatski sabor, 2008/b: Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. Nar. novine Rep. Hrvatske 143/08, Zagreb.