DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 44     <-- 44 -->        PDF

15,4 % smatra da ih dugo vrijeme, potrebno za prikupljanje dokumentacije, ometa tijekom poslovanja. Najmanji broj ispitanika (11 %) smatra da su troškovi razumni, ali da je s druge strane dokumentacija obimna, a vrijeme dugo, pa se može pretpostaviti da ih to ometa u sprovođenju poslovnih aktivnosti.
Prosječna vrijednost Silhouette koeficijenta kojom se ocjenjuje kvaliteta grupiranja podataka za Hrvatsku i Makedoniju iznosi 0,5, što znači da je kvaliteta slaba5, ali ipak statistički značajna. Za Srbiju, ova vrijednost iznosi 0,8, što ukazuje na jaku kvalitetu grupiranja podataka.
4. Rasprava i zaključci
Discussion and conclusions
Analizirane strategije, zakoni i podzakonski akti koji se odnose na NDŠP usvojeni su u posljednja dva desetljeća, što ukazuje da su Vlade u svim predmetnim državama učinile iskorak u prepoznavanju njihovog značenja, nakon političkih i društvenih promjena koje su nastupile na ovim prostorima tijekom tranzicije.
Iako je važnost NDŠP prepoznat i dalje je prisutan problem u terminologiji. Naime, u svim analiziranim državama, zakoni o šumama i podzakonski akti kojima je regulirano korištenje ovih proizvoda, NDŠP nazivaju "sporednim" (Hrvatska), "drugim" (Makedonija) ili "ostalim" (Srbija) šumskim proizvodima. Imajući u vidu njihov značenje trebalo bi utjecati na promjenu terminologije i na prepoznavanje važnosti ovih proizvoda, posebno u okviru šumarske struke (Nedeljković et al., 2011).
Prethodno je naglašeno da je u cilju provođenja održivog korištenja NDŠP potrebno uvrstiti ove proizvode u proces planiranja gospodarenja šumama. Zakon o šumama u Srbiji predviđa izradu posebnih planskih dokumenata. S druge strane Zakoni o šumama u Hrvatskoj i Makedoniji navode da je korištenje NDŠP potrebno provesti u skladu s planovima i programima gospodarenja šumama. Također, neophodno je povezati političke ciljeve i napore za ostvarivanjem koncepta održivog korištenja NDŠP, suradnjom svih ključnih dionika.
Učinkovit sustav gospodarenja i upravljanja šumskim resursima osigurao bi održivo korištenje NDŠP. Potrebno je naglasiti da rezultati prethodnih istraživanja (Kathe et al., 2003; Nedeljković et al., 2012/b) ukazuju da propusti u provođenju nacionalnih šumarskih politika i politika zaštite prirode čine ove proizvode lako dostupnim za neregulirano, nedovoljno odgovorno i neodrživo korištenje.
Izbor odgovarajućih političkih instrumenata za postizanje ciljeva multifunkcionalnog šumarstva u budućnosti ovisi ponajprije od države, trenutačnih društvenih vrijednosti, učinkovitosti tržišta, političkog konteksta, prirode odabranog cilja, kao i od financiranja i autoriteta vlade. Politički instrumenti trebaju biti učinkovitosti, nepristrani prema vlasnicima i korisnicima šuma, praktični i djelotvorni. Izazov za donositelje političkih odluka je da se dobro identificiraju društveni ciljevi, da se odluči kada vlada treba intervenirati i da se pažljivo izaberu instrumenti šumarske politike (Cubbage et al., 2007).
Postoje brojne međunarodne konvencije, ugovori, sporazumi i protokoli, kojima se detaljno regulira odnos prema okolišu. Na osnovi tih dokumenata, koji su mahom potvrđeni od nadležnog Parlamenta i na osnovi stanja okoliša, u analiziranim državama je u značajnoj mjeri zaokružena zakonska regulativa koja se odnosi na gospodarenje s NDŠP. Također, postoji i regulativa kojom se štite autohtone biljne i životinjske vrste i uređuje njihovo kontrolirano korištenje.
Kada su u pitanju stavovi predstavnika MSP, skoro 80 % ispitanika u Makedoniji smatra da potrebna dokumentacija nije preobimna, a sličnog mišljenja su i ispitanici u Hrvatskoj. Većina predstavnika MSP u Srbiji, međutim, ima suprotan stav. Analizom frekvencija utvrđeno je da oko ½ ispitanika u Hrvatskoj i većina u Makedoniji smatra da su troškovi i vrijeme potrebni za prikupljanje dokumentacije razumni, dok većina predstavnika poduzeća iz Srbije ima suprotno mišljenje. Pozitivni stavovi ispitanika u Makedoniji su vjerojatno posljedica jednostavnije procedure za izdavanje dozvola za sakupljanje NDŠP, pri čemu postoji i mogućnost elektronskog podnošenja zahtijeva. S obzirom da je procedura pribavljanja dozvola za sakupljanje NDŠP slična u Hrvatskoj i Srbiji, različiti stavovi ispitanika se možda mogu objasniti snažnijom aktivnošću poduzeća za gospodarenje državnim šumama u ovom procesu u Hrvatskoj nego u Srbiji.
Oko polovice ispitanika u Hrvatskoj i Srbiji i većina ispitanika u Makedoniji ne surađuju s ministarstvima nadležnim za šumarstvo. Oni koju surađuju ističu da se ta suradnja, uglavnom odnosi na sektor poljoprivrede i korištenje subvencija, jer su u sve tri države ovi sektori u nadležnosti istog ministarstva. U budućnosti bi trebalo utjecati na promjenu ove situacije s obzirom da NDŠP potiču iz šume i sa šumskog zemljišta, i iz tog razloga bi trebalo bi biti u nadležnosti sektora šumarstva.