DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 41     <-- 41 -->        PDF

zaštićenih vrsta, na temelju kojega se određuju maksimalne količine NDŠP (tzv. kvote, kontigenti) koje je dozvoljeno sakupiti u jednoj godini.
3.2. Analiza procedura za dobijanje dozvola za komercijalno sakupljanje NDŠP – Analysis of the procedures for obtaining permissions for commercial collection of NWFP
U ovom dijelu rada opisana je procedura za izdavanje dozvola za sakupljanje NDŠP u komercijalne svrhe u izabranim zemljama.
Kao što je prethodno naglašeno, u Hrvatskoj maksimalne količine NDŠP koje je dozvoljeno sakupiti tijekom godine određuje Državni zavod za zaštitu prirode. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u Hrvatskoj izdaje Dopuštenje za sakupljanje samoniklih biljaka i njihovih dijelova radi prerade, trgovine i drugog prometa. Dopuštenje se kao Riješenje izdaje na temelju podnijetog zahtjeva, uz koji je još potrebno priložiti i dokaz o registriranoj dijelatnosti za sakupljanje samoniklih biljaka radi prerade, trgovine i drugog prometa, odnosno o upisu u javni upisnik za zadruge, pravne osobe, poduzetnike, ili obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva. Za sakupljanje gljiva, Zahtjev se mora podnijeti najkasnije do 1. travnja za tekuću godinu, dok za sakupljanje samoniklog bilja ne postoji rok za podnošenje Zahtjeva. Dopuštenje za sakupljanje samoniklih biljaka vrijedi do kraja godine i uz njega se prilaže obrazac izvješća o sakupljanju samoniklog bilja za tekuću godinu koji se dostavlja Ministarstvu najkasnije do 15. siječnja iduće godine. Uz izvješće dostavlja se i popis komercijalnih sakupljača na obrascu popisa komercijalnih sakupljača. Uz dopuštenje Ministarstva potrebno je pribaviti i suglasnost vlasnika ili nositelja prava nad prirodnim dobrom. Kada su u pitanju šume kojima gospodare "Hrvatske šume" d.o.o. sakupljanje NDŠP je moguće samo uz odobrenje šumarije te uz plaćanje naknade. Navedeno se odnosi na skupljanje gljiva, kao i kestena, šparoga, tartufa i drugih šumskih plodova. Rekreativni sakupljači nadzemnih gljiva platit će 50, 100 ili 200 kuna u najbližoj šumariji, ovisno o tome žele li dnevnu, tjednu ili mjesečnu dozvolu, dok se dozvole za ostale plodove obračunavaju po količini. Za kestene ubrane u državnim šumama plaća se 5 kuna po kilogramu, dok stručak šparoga ili bljušta košta 10 kuna. U brdsko-planinskom području može se brati bez naknade. Nositelji Dopuštenja imaju obvezu da do 15. siječnja (za samoniklo bilje), odnosno 1. veljače (za gljive) tekuće godine, dostave Ministarstvu za zaštitu okoliša i prirode godišnje izvješće o sakupljanju NDŠP, za prethodnu godinu, uz popis komercijalnih sakupljača. Izvještaj i popis dostavljaju se na obrascima Ministarstva.
Procedura izdavanja Dozvole za sakupljanje NDŠP u Makedoniji definirana je Pravilnikom za izdavanje dozvola za sakupljanje ugroženih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, gljiva i životinja i njihovih dijelova (Sobranie na RM, 2009/a). Za dobivanje dozvola za sakupljanje ugroženih i zaštićenih divljih vrsta potrebno je dostaviti podatke o lokacijama na kojima se obavlja sakupljanje, dijelovima koji se sakupljaju, periodu sakupljanja, kao i opremi koja se koristila za sakupljanje. Dozvole za uvoz i izvoz ugroženih i zaštićenih vrsta biljaka, gljiva i životinja, kao i njihovih dijelova izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja, odnosno Sektor za opće poslove i Uprava za zaštitu okoliša. Za dobivanje ove dozvole uz zahtijev, potrebno je navesti i uvezene, odnosno izvezene količine, te dostaviti i dodatne podatke i dokumente (potvrda o registraciji poduzeća, zemlji uvoza, odnosno izvoza, certifikati i sl.).
U Srbiji, ministarstvo nadležno za poslove zaštite okoliša po prethodno pribavljenom mišljenju Zavoda za zaštitu prirode Srbije, koji određuje maksimalno dozvoljene količine, raspisuje natječaj za izdavanje dozvola za sakupljanje divlje flore, faune i gljiva. Na osnovi Natječaja, MSP predaju zahtjev za izdavanje dozvole, a Ministarstvo ih potom obavještava o količinama koje su im odobrene, kao i o visini naknade i roku uplate. Visina naknade iznosi 10 % u odnosu na formiranu tržišnu cijenu koja se određuje na osnovi mišljenja ministarstva nadležnog za trgovinu. Naknada je namijenjena zaštiti i unapređenju okoliša (uključujući biološku raznolikost i upravljanje zaštićenim područjima). Dozvole za sakupljanje zaštićenih vrsta u komercijalne svrhe vrijede do 1. ožujka iduće godine, a MSP moraju do 31. siječnja tekuće godine dostaviti nadležnom ministarstvu i Zavodu za zaštitu prirode podatke za prethodnu godinu, o sakupljenim, iskorištenim i stavljenim u promet dijelovima ili jedinkama zaštićenih vrsta. Podaci se dostavljaju na posebnim obrazcima (OZV1 i OZV2).
Inzistirajući na održivom korištenju NDŠP, u skladu sa strateškim dokumentima Vlade, sve tri zemlje donijele su propise kojima se regulira neophodnost posjedovanja dozvole za njihovo komercijalno sakupljanje. Postupak za dobivanje dozvole sličan je u Hrvatskoj i Srbiji, gdje ministarstvo nadležno za poslove zaštite okoliša izdaje dozvole, odnosno dopuštenje, nakon pribavljenog mišljenja stručne organizacije koja obavlja ove poslove (Zavodi za zaštitu prirode). Ipak, treba naglasiti da je u Hrvatskoj za sakupljanje NDŠP u državnim šumama potrebno pribaviti i dozvolu nadležne šumarije, bez obzira na svrhu djelatnosti (komercijalno sakupljanje ili osobna uporaba). U Makedoniji je situacija drukčija, JP "Makedonske šume" izdaje dozvole za sakupljanje NDŠP, kao i dozvole za otvaranje otkupnih stanica.
Kada su u pitanju uvoz, izvoz i tranzit ovih proizvoda, izdavanje dozvola je u sve tri analizirane države u nadležnosti ministarstva koje obavlja poslove zaštite okoliša.