DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 36     <-- 36 -->        PDF

ispitanika u Hrvatskoj i Makedoniji i svi ispitanici u Srbiji surađuju s ministarstvima nadležnim za poslove zaštite prirode i okoliša. Primjenom klaster analize utvrđeno je grupiranje ispitanika u tri klastera u Hrvatskoj, dva u Makedoniji i četiri u Srbiji. Ipak, u Hrvatskoj i Makedoniji se jasno izdvajaju dvije grupe ispitanika, gdje prvi klaster čine predstavnici MSP koji smatraju da im prikupljanje dokumentacije predstavlja problem u poslovanju, dok članovi drugog klastera navode da ih ova procedura ne ometa u poslovanju. U Srbiji se nije izdvojila druga grupa ispitanika koji smatraju da ih proces dobivanja dozvola za sakupljanje NDŠP ne ometa u poslovanju, već su klasteri formirani na osnovi problema uzrokovanih različitim čimbenicima, a koji imaju utjecaja na ovaj proces.
Ključne riječi: nedrvni šumski proizvodi, politički instrumenti, mala i srednja poduzeća
1. Uvod
Introduction
Usprkos sve većem interesu za nedrvne šumske proizvode (NDŠP) društvene, ekonomske i ekološke posljedice korištenja ovih proizvoda u većini razvijenih zemalja nisu još uvijek dovoljno poznate, ponajprije zbog značajnog nedostatka podataka o količinama i kvaliteti sakupljenih i plasiranih proizvoda (Cai et al. 2011; Turtiainen, Nuutinen, 2012). Problem nedostatka ovih podataka posebno dolazi do izražaja ako se uzme u obzir činjenica da izračunavanje ukupne ekonomske vrijednosti proizvoda i usluga može imati utjecaja na izbor ciljeva šumarske politike, ali i na unapređenje učinkovitosti političkih instrumenata koji se odnose na gospodarenje i zaštitu šuma. Kako se u budućnosti mogu očekivati promjene zahtjeva društva u odnosu na šume, donositelji odluka moraju biti spremni da prilagode instrumente šumarske politike novonastaloj situaciji (Buttoud, 2000; Cubbage et al., 2007).
Značaj NDŠP u odnosu na održivi razvoj posebice je istaknut na UN konferenciji održanoj 1992. u Rio de Janeiru, kada je postignut dogovor o promociji učinkovitog korištenja svih proizvoda i usluga od šuma. Osim Agende 211, za problematiku NDŠP od važnosti su Helsinška i Lisabonska rezolucija, u kojima se navodi da je "promocija korištenja NDŠP i usluga sastavni dio socio-ekonomskog gledišta održivog gospodarenja šumama" (Glück, 2000). Koncept održivosti, obuhvaća ukupnu vrijednost šuma i podrazumijeva gospodarenje njezinim resursima na način koji će osigurati brojne ekonomske, ekološke i društvene dobrobiti. Zbog tih razloga i šumarska politika "treba istaknuti značenjenje ukupne vrijednosti šuma i osigurati okvir koji će omogućiti održivi razvoj sektora šumarstva" (Buttoud, 2000).
Prema Glücku, politički instrumenti služe za "utjecanje na ponašanja različitih dionika u odnosu na određeni cilj" (Glück, 2001) i mogu se klasificirati prema nekoliko kriterija, ali je najčešća podjela na zakonodavne, ekonomske te informacijske instrumente. Svrha zakonodavnih instrumenata u šumarskoj politici je uređenje suprotstavljenih korisničkih interesa u sektoru šumarstva donošenjem zakona, podzakonskih akata i smjernica. Neki od najvažniji financijskih (ekonomskih) instrumenata šumarske politike su poticajna sredstva (subvencije, porezi, licence i certifikati). U najznačajnije informacijske instrumente u šumarskoj politici spadaju "statistika, planiranje, istraživanje, školovanje, dopunsko obrazovanje, rad s javnošću, pedagogija u šumarstvu, simbolične nagrade i dr." (Glück, 2001).
U državama jugoistočne Europe2 posljednjih godina povećan je broj radova i publikacija na temu NDŠP. Ovi radovi obrađuju korištenje NDŠP (SEE Enterprise Development and The Corporate Citizenship Facility, 2003; SNV, 2008; Institut za strateške studije i projekcije i SNV, 2008; FAO, TRAFFIC, 2010; Hadžić, Ballian, 2008; Milanović et al., 2008; Vuletić et al., 2009; Vuletić et al., 2011; Tomićević et al., 2011; Nedeljković et al., 2012/b; Ranković et al., 2012), trgovinu i marketing NDŠP (Kathe, 2003; Nedeljković, Keča, 2010; Keča et al., 2012; Keča, Bogojević, 2013), mala i srednja poduzeća za otkup, preradu i plasman NDŠP (MSP NDŠP), kao i organizaciju lanca nabave i vrijednosti NDŠP (Nedeljković et al., 2012/a; Nonić et al., 2012; Stojanovska et al., 2012; Keča et al., 2013). Međutim, pravna regulativa i nadležnosti institucija još uvijek su slabo istraženi (Nedeljković et al., 2011).
Istraživanje je provedeno u okviru projekta "Poduzetništvo, tržišta i marketing nedrvnih šumskih proizvoda na području jugoistočne Europe"3. Osnovni cilj ovdje predstavljenog