DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 31     <-- 31 -->        PDF

na otocima Korčuli i Rabu u odnosu na otok Brač, što govori da od lipnja do rujna najugroženiji od nastanka požara je otok Brač, iako su na njemu zastupljene stare i mlade sastojine. Međutim, osnovni nedostatak ovakvog prikaza sezonske ocjene žestine je u tome, što je srednjak određen za relativno dugo razdoblje (lipanj–rujan) posebice kada je poznato da vrijeme u lipnju i u rujnu može bitno utjecati na ukupni srednjak, pa time i izmijeniti predodžbu požarne ugroženosti tijekom srpnja i kolovoza.
Rezultati linearnih korelacijskih koeficijenata pojedine varijable temeljnog obilježja finog goriva pokazali su zanimljive rezultate i ukazali na važnost mikroklimatskih karekteristika pojedine lokacije. Tako na Rabu klimatski parametri ne ukazuju statistički značajnu razliku prema korištenim varijablama (DI, DC i LFMC), dok je u Makarskoj odnos klimatskih parametara prema korištenim varijablama statistički značajan (izuzev utjecaja srednje mjesečne relativne vlage zraka te srednje mjesečne minimalne temperature zraka kod LFMC). To govori da je korelacija klimatskih parametara prema DI, DC i LFMC iste vrste na različitom lokalitetu promjenjiva i podložna fiziološkim, fizikalnim i kemijskim osobinama, što se podudara s istraživanjima Pyne i dr. (1996) te Kaloustian i dr. (1998).
5. Zaključak
Conclusion
Opće je poznato da su šumski požari prirodni čimbenici koji se javljaju bez obzira na ljudsku aktivnost, iako je u preko 95 % slučajeva upravo ona odlučujuća za nastajanje šumskih požara. Kada je riječ o alepskom boru, utjecaj čovjeka je intenzivan. Budući se ova vrsta često naziva "korovom«, požari se namjerno izazivaju. Kako su klimatski čimbenici hrvatske jadranske obale i otoka izrazito povoljni (naročito u južnom dijelu) time je ugroženost ovih sastojina još i veća. Radi očuvanja šumskih ekosustava u kojima dominira alepski bor (prirodne sastojine ili kulture) nužno je prikazane rezultate smatrati kao podlogu u provođenju preventivnih aktivnosti, odnosno prepoznati potrebu i važnost za provođenjem šumskouzgojnih radova. Time bi se jasno odredile smjernice u što kvalitetnijoj protupožarnoj politici, a u korist potrajnog gospodarenja i očuvanja općekorisnih funkcija koje sastojine alepskoga bora ispunjavaju.
6. Literatura
References
Alexandrian, D., Esnault, F., Calabri G. (1999): Forest fires in the Mediterranean area. Unasylva (FAO), p. 35–41.
Barbero M., Loisel, R., Quezel, P., Richardson, D.M., Romane, F. (2000): Pines of Mediterranean basin. In: Richardson, D.M. (Ed.), Ecology and Biogeography of Pines. Cambridge University Press, Cambridge, pp. 153–170.
Barčić, D. (2003): Meliorativne značajke borovih kultura u stanišnim prilikama otoka Raba, magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Barčić, D. (2007): Odnosi stanišnih čimbenika u sastojinama crnoga bora (Pinus nigra J.F. Arnold) u Hrvatskom primorju i u Istri, Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Bessie, W.C., Johnson, E.A. (1995): The relative importance of fuels and weather on fire behaviour in subalpine forests. Ecology 76, 747–762.
Bobora, L., Checcacci, E., Romani, M., Tesi, E., Conese, C. (2006): Correlation between meteorological data and fire occurrence in a Mediterranean area (Tuscany Region). For. Ecol. Manage. 234, Supplement 1, S63.
Dafis, S.A. (1991):. Silvicultural measures for forest prevention nad rehabilitation after fires. Joint Committee on Forest Technology Management and Training. Seminar on forest fire prevention, land use and people, Athens.
Dimitrov, T. (1987): Šumski požari i sistemi procjene opasnosti od požara. Osnove zaštite šuma od požara, 181–256, CIP, Zagreb.
Dimitrov, T. (1990): Sistemi ocjenjivanja opasnosti od šumskih požara – pogled u budućnost, Šumarski list, CXIV (9–10): 394–404, Zagreb.
Dimitrov, T. (1998): Global Biomass Burning, Šumarski list, 9–10, 443–455, Zagreb.
Espelta, J.M., Retana, J., Habrouk, A. (2003): An economic and ecological multi-criteria evaluation of reforestation methods to recover burned Pinus nigra forests in NE Spain. For. Ecol. Manage 180: 185–198.
Herranz, J.M. (2000): Aspectos botanicos y ecologicos del pino carrasco (Pinus halepensis Mill.). Cuad. Soc. Esp. Cien. For. 10, 13–17.
Hršak, V., 2003: Multivariate analysis of phyto-climatic patterns of the Croatian part of the eastern Adriatic coast. Plant Biosystems 137 (3): 281–292.
Johnson, E.A., Gutsell, S.L. (1994): Fire frequency models, methods and interpretations. Adv. Ecol. Res. 28, 239–287.
Kaloustian, J., A. M. Pauli, J. Pastor (1998): Etude comparative de cinq vegetaux mediterraneens par analyses thermigues et chimiques. Journal of Thermal Analysis 53: 57–69.
Kunkel, K. K., 2001. Surface energy budget and fuel moisture. In: Johnson, E.A., Miyanishi, K. (Eds.), Forest Fires-Behaviour and Ecological Effects. Academic Press, San Diego, CA, pp. 303–350.
Martinović, J. (1986): Tla otoka Korčule. Izvještaj za pedološku kartu Hrvatske. Fond dokumentacije Savjeta za izradu pedološke karte Hrvatske. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Miloš, B. (1982): Tla sekcije Omiš 2, karta 1:50 000 i tumač. Projektni savjet za izradu pedološke karte Hrvatske.
Mokorić, M., Kalin, L. (2006): Evaluation of meteorological index for forest fire protection in Croatia. For. Ecol. Manage. 234, Supplement 1, S70.
Mooney, H.A. (1983): Carbon-gaining capacity and allocation patterns of Mediterranean climate plants. In: Kruger, F.J., Mitchel, D.T., Jarvis, J.U.M. (Eds.), Mediterranean Type Ecosystems: The Role of Nutrients. Springer, Berlin, pp. 103–119.