DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 18     <-- 18 -->        PDF

vode bez izazivanja erozije tla (Keats 2003). Morby (1984) piše kako nagibi u rasadniku veći od 2 % mogu izazvati eroziju, zahtijevaju skupe mjere kontrole i dovode do neže­ljene translokacije soli vodotopivih gnojiva. S druge strane, strojevi i oruđa koji se koriste u šumskim rasadnicima najbolje rade na ravnom terenu, dok nepravilna topografija komplicira instalaciju sustava navodnjavanja te uzrokuje propuštanje vode iz cijevi. Proizvodne površine rasadnika Hajderovac odabrane su za istraživanja iz problematike mikroreljefa, jer ih karakterizira vrlo razvedeni reljef s nagibima koji ne izazivaju eroziju tla. Takva konfiguracija mikroreljefa ima svojih prednosti i nedostataka. Prema (Keats 2003), valoviti teren u rasadniku može dovesti do nakupljanja vode. Sadnice u stajaćoj vodi, bez obzira na njezinu dubinu, suše se i propadaju zbog manjka kisika ili stvaranja toksičnih plinova u zoni rizosfere. U našim istraživanjima dokazana je lošija kvaliteta sadnica hrasta kitnjaka na ravnom terenu gdje se cijedila voda iz viših položaja. Ukoliko se na takvim ravnim platoima žele uzgajati šumske sadnice koje ne podnose stajaću vodu, potrebno je projektirati i izgraditi odgovarajući sustav drenaže koji bi spriječio zadržavanje vode i štete na sadnicama tijekom razdoblja naglih i dugotrajnih padalina. Oblik drenažnog sustava ovisi o konkretnim stanišnim uvjetima u pojedinom rasadniku. Općenito načelo kod projektiranja drenaže je usmjeriti višak vode sa strane, kako bi glavni putovi bili suhi (Keats 2003).
Osim zbog kraćeg ili duljeg zadržavanja vode kod navodnjavanja ili prirodnih padalina, mikroreljef je u rasadniku značajan i zbog utjecaja brojnih abiotskih čimbenika na sadnice (mraz, vjetar, solarna radijacija), što se u konačnici odražava kroz morfološko i fiziološko stanje biljaka. Rasadnik Hajderovac osnovan je u tipičnom mrazištu, što ograničava proizvodnju nekih vrsta, povećava troškove zaštite i negativno utječe na kvalitetu sadnog materijala. Prema van den Driessche (1991) te Villar-Salvador i dr. (2004), ekološki uvjeti i uzgojni postupci njege u rasadniku imaju snažan utjecaj na funkcionalne značajke sadnica, odnosno na njihov uspjeh nakon presadnje. Molla i dr. (2006) utvrdili su značajan utjecaj položaja rasadnika na brojne funkcionalne značajke sadnica hrasta crnike (Quercus ilex L.). Sličnih istraživanja nema kada su u pitanju rasadnici s proizvodnjom sadnica hrasta lužnjaka i kitnjaka. Prema Lavenderu (1984), za proizvodnju kvalitetnih sadnica nužno je temeljito poznavanje meteoroloških i edafskih karakteristika rasadnika te genetskog sastava glavnih tipova sadnica. Na primjer, biljke koje rastu u uvjetima visoke vlažnosti i/ili količine hranjiva i smanjene količine svjetla, imaju veći omjer nadzemnog i podzemnog dijela za razliku od biljaka uzgojenih u relativno ograničenim uvjetima vlažnosti i hranjiva pod punim svjetlom. U istraživanjima Tamasija i dr. (2005) na sadnicama hrasta lužnjaka izloženim stresnom djelovanju umjetnog vjetra utvrđen je dvostruko veći broj postranog korijenja, a došlo je i dvostrukog povećanja njegove ukupne duljine. Kod sadnica izloženih djelovanju vjetra utvrđena je asimetrija u distribuciji korijenskog sustava, a korijenje suprotno smjeru djelovanja vjetra bilo je statistički značajno mnogo brojnije i dulje od onoga u smjeru vjetra. Srednja duljina žile srčanice bila je signifikantno veća kod kontrolnih sadnica, za razliku od srednjeg promjera korijena koji je bio veći kod sadnica izloženih stresnom djelovanju vjetra. Može se zaključiti kako vjetar dovodi do povećanog rasta postranog korijenja na račun glavnog korijenja odnosno žile srčanice. Razvijeno postrano korijenje kod sadnica hrasta lužnjaka osigurava bolje sidrenje mladih biljaka posađenim na vjetrovitim mjestima.
Zaključci
Conclusions
Istraživanje utjecaja navodnjavanja i mikroreljefa u rasadniku pokazala su kako ovi čimbenici značajno utječu na pojedine morfološke elemente kvalitete dvogodišnjih (2+0) sadnica hrasta lužnjaka i kitnjaka. Utvrđena je statistički značajna razlika u visini (p=0,000000), promjeru vrata korijena (p=0,000284) i prosječnom promjeru korijena (p=0,011632) između nenavodnjavanih (1) i navodnjavanih (2) sadnica hrasta lužnjaka. Navodnjavane sadnice hrasta lužnjaka također su imale prosječno veću ukupnu duljinu korijena, oplošje korijena i broj vrhova korijena u odnosu na sadnice koje nisu navodnjavane, ali navedene značajke nisu signifikantne. Kod sadnica hrasta kitnjaka utvrđena je statistički značajna razlika između sadnica na nagibu (1) i ravnom terenu (2) s obzirom na varijable: oplošje korijena (p=0,000010), prosječan promjer korijena (p=0,025060), volumen korijena (p=0,000037) i broj vrhova korijena (p=0,000427)). Sadnice hrasta kitnjaka na nagibu imale su u prosjeku veću visinu, promjer vrata korijena i ukupnu duljinu korijena u odnosu na sadnice na ravnom terenu, ali navedene značajke nisu signifikantne. Navodnjavanje sadnica hrasta lužnjaka u rasadniku utjecalo je na povećanje određenih kvalitativnih varijabli (visina, promjer vrata korijena), zbog čega se navodnjavanje treba propisati kao obvezna mjera njege sadnica na cjelokupnoj proizvodnoj površini rasadnika. S druge strane, sadnice hrasta kitnjaka pokazuju povećanje određenih kvalitativnih varijabli korijena (oplošje, prosječan promjer, volumen, broj vrhova) kod uzgoja na nagibu u odnosu na ravan teren. Ova spoznaja važna je prilikom odabira površina za uzgoj sadnica hrasta kitnjaka u postojećim rasadnicima s mješovitim proizvodnim programom i razvedenim mikroreljefom te kod odabira površina za osnivanje novih rasadnika s ciljem proizvodnje sadnica hrasta kitnjaka.