DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 11 <-- 11 --> PDF |
omogućuju bolje poznavanje morfoloških značajki korijenskog sustava šumskih sadnica. Utjecaj navodnjavanja i mikroreljefa u rasadniku na morfološke značajke šumskih sadnica hrasta lužnjaka i kitnjaka je slabo istražen. Učinak navodnjavanja do sada se uglavnom istraživao kroz mjerenje i utvrđivanje osnovnih elemenata kvalitete sadnica poput visine, promjera vrata korijena i preživljenja (Bendaravičius i Grybauskienė 2005, Day 1984), dok se potpunija slika može dobiti isključivo detaljnom analizom nadzemnog i podzemnog dijela sadnica. Područje istraživanja Research area Pokusne plohe osnovane su u šumskom rasadniku Hajderovac, Šumarija Kutjevo, Uprava šuma Podružnica Požega. Rasadnik Hajderovac podignut je 1948. godine kao jedan u nizu osnovanih priručnih rasadnika za proizvodnju četinjača. Danas rasadnik ima površinu od 22,67 ha, od čega je produktivno 13,35 ha. Površina rasadnika podijeljena je na 19 parcela koje su precizno izmjerene i kartirane te svaka ima svoj broj i iskaz površine. Šumska proizvodnja obavlja se na 15 parcela ukupne površine od 11,31 ha, a ukrasna dendroflora na 4 parcele ukupne površine od 2,04 ha. Na ostaloj površini od 9,32 ha nalaze se zgrade, plastenik, staklenik, hladnjača, ceste, putovi, potoci, akumulacije vode i matičnjaci ukrasne dendroflore. Rasadnik je smješten u blagoj uvali jugoistočne ekspozicije na oko 200 m nadmorske visine. Prema klimatskim pokazateljima nalazi se u zoni srednjoeuropske humidne klime, sa srednjom godišnjom temperaturom zraka od 10,4°C i sa prosječnom godišnjom količinom oborina od 773 mm, koje su ravnomjerno raspoređene kroz sva četiri godišnja doba. Rasadnik je podignut na tipičnom mrazištu, zbog čega su osobito česti kasni proljetni i rani jesenski mrazevi. Rezultati kontinuiranih istraživanja uzoraka tla ukazuju na manjak humusa i povećanu kiselost koja je nepovoljna za uzgoj sadnica vrsta roda Quercus L. ph tla (H20) kreće se od 4,9–7,3, sadržaj humusa (%) od 1,08–2,59 % a C/N odnos od 7,00–11,62. Unazad nekoliko godina u rasadniku se sustavno provode brojne agrotehničke mjere (riperanje, kalcifikacija, gnojidba stajnjakom, sideracija) s ciljem značajnijeg smanjenja onih čimbenika koji nepovoljno utječu na rast i razvoj sadnica vrsta roda Quercus L.. U dijelu rasadnika projektiran je sustav navodnjavanja kišenjem, koji se sastoji se od 4 akumulacije i mreže hidranata. Kapacitet akumulacije od 7000 m³ povezan je sa 3 hidrostatske mreže na udaljenosti od 500 m. Sustav pokriva 0,8 ha ili 7 % od ukupne produktivne površine rasadnika. Akumulacije se pune sustavom kanala preko preljevnice iz potoka Hajderovac koji izvire u obližnjoj šumi, dok se jedna akumulacija puni vlastitim izvorom. Sustav navodnjavanja sastoji se od aluminijskih cijevi promjera 110 mm i duljine 6 m. Na svakom spoju montirani su kružni rasprskivači dometa od 6 m. Pumpu pogoni traktorski dizel motor s mogućnosti protoka od 1000 litara u minuti (najčešće oko 550 l/min.). Proizvodne površine navodnjavaju se 30 minuta, na što se utroši 16500 litara vode ili približno 2 l/m². Godišnja potrošnja vode u rasadniku Hajderovac iznosi 3000 m³, uz napomenu kako se navodnjavaju samo sadnice u prvoj vegetaciji u razdoblju od travnja do srpnja. Proizvodne površine u rasadniku karakteristične su po vrlo razvedenom mikroreljefu (nagibi i platoi), što je iskorišteno u pokusu sa sadnicama hrasta kitnjaka. Materijali i metode rada Materials and methods Sjetva žira hrasta kitnjaka poznatog porijekla (sjemenska sastojina "Čaglin«) obavljena je u razdoblju od 7–11. listopada 2005. godine. Sjetva žira hrasta lužnjaka poznatog porijekla (sjemenska sastojina "Eminovci-Poljadiske šume«) obavljena je 14. listopada 2005. godine. Sjeme obaju vrsta hrastova posijano je u redove uz pomoć sijačice marke "Egedal«. Planirani sklop biljaka iznosio je od 70–90 komada/m2. Tijekom prve vegetacije uzgoja na gredicama, obavljeni su sljedeći radovi njege: kultiviranje, prihranjivanje tvorničkim gnojivima, navodnjavanje, zaštita od korova (mehanička i kemijska), zaštita od hrastove pepelnice. Početkom mjeseca ožujka, prije početka druge vegetacije, obavljeno je podrezivanje korijenskog sustava sadnica na dubinu od 12–15 cm. Podrezivanje je obavljeno horizontalno-vertikalnim plugom za podrezivanje korijena marke "Egedal«. Tijekom druge vegetacije uzgoja, od radova njege, obavljeno je kultiviranje i prihranjivanje. Kao tretiranje u slučaju sadnica hrasta lužnjaka uzeli smo navodnjavanje (1 – ne navodnjavane, 2 – navodnjavane), a u slučaju sadnica hrasta kitnjaka mikroreljef (1 – na nagibu, 2 – na ravnom). S navodnjavanjem sadnica hrasta lužnjaka počelo se 13. travnja, a završilo 10. srpnja 2006. godine. Navodnjavanje je obavljano u intervalima od 15–20 dana, s izuzetkom kišnog razdoblja krajem travnja i početkom svibnja. Tijekom druge vegetacije sadnice nisu navodnjavane. Što se tiče sadnica hrasta kitnjaka, jedna ploha osnovana je na nagibu, a druga na ravnom terenu na istom proizvodnom polju. Sadnice hrasta lužnjaka i kitnjaka (2+0) za morfološke analize izvađene su 12. studenog 2007. godine. Za analize je uzet slučajni uzorak od 100 sadnica hrasta lužnjaka i 100 sadnica hrasta kitnjaka, od čega 50 sadnica hrasta lužnjaka s nenavodnjavane i 50 sadnica s navodnjavane površine, odnosno 50 sadnica hrasta kitnjaka na nagibu i 50 sadnica na ravnom položaju. Visine sadnica mjerene su do baze vršnog pupa uz pomoć mjerne letve s točnošću na 1 mm, dok je promjer vrata korijena mjeren s digitalnim pomičnim mjerilom (točnost 0,01 mm). Pomoću skenera Epson Expression 10000XL i softwera WinRhizo Pro.V. (2005) za analizu opranog korijena, utvrdile su se sljedeće varijable korijena: duljina (cm), oplošje (cm2), prosječan promjer (mm), |