DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Mann Whitneyevim U-testom utvrđena je statistički značajna razlika između sadnica hrasta kitnjaka na nagibu (1) i ravnom terenu (2) za sve četiri testirane varijable (oplošje korijena (p=0,000010), prosječan promjer korijena (p=0,025060), volumen korijena (p=0,000037) i broj vrhova korijena (p=0,000427)). Prosječno oplošje korijena sadnica hrasta kitnjaka na nagibu bilo je za 85,39 cm2 veće u odnosu na sadnice na ravnom i iznosilo je 271,97 cm2 (58,57–633,94 cm2). Prosječan promjer korijena sadnica hrasta kitnjaka na nagibu bio je u prosjeku za 0,10 mm veći u odnosu na sadnice na ravnom terenu i iznosio je 1,60 mm (1,17–2,10 mm). Volumen korijena sadnica na nagibu bio je za 3,88 cm3 veći u odnosu na sadnice na ravnom terenu i iznosio je 10,99 cm3 (2,40–27,21 cm3). Broj vrhova korijena sadnica na nagibu bio je također za 226 komada veći od sadnica na ravnom i iznosio je 818 kom (111–2551 kom). Sadnice hrasta kitnjaka na nagibu imale su u prosjeku veću visinu (mm), promjer vrata korijena (mm) i ukupnu duljinu korijena (cm) u odnosu na sadnice na ravnom terenu, ali navedene značajke nisu signifikantne. Ova istraživanja dokazuju kako je navodnjavanje sadnica hrasta lužnjaka u rasadniku utjecalo na povećanje određenih kvalitativnih varijabli (visina, promjer vrata korijena). S druge strane, sadnice hrasta kitnjaka pokazuju povećanje određenih kvalitativnih varijabli korijena (oplošje, prosječan promjer, volumen, broj vrhova) kod uzgoja na nagibu, što se treba i koristiti u svim rasadnicima s razvedenim mikroreljefom.
Ključne riječi: kvaliteta sadnica, duljina korijena, oplošje korijena, promjer vrata korijena, volumen korijena, broj vrhova korijena
Uvod
Introduction
Rasadničarstvo i sjemenarstvo imaju značajnu ulogu u osiguravanju potrajnosti gospodarenja prirodnim šumama (Colombo 2001). Sukladno velikoj vrijednosti šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo važna su sastavnica gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Značenje šumskog sjemenarstva i rasadničarstva raste s porastom problema s kojima se susreću šumari prilikom prirodne obnove sastojina. Posebni problemi primijećeni su tijekom prirodne obnove sastojina hrasta lužnjaka, ali nisu zanemarivi niti oni novijeg datuma, kada je u pitanju prirodna obnova sastojina hrasta kitnjaka. Mnogobrojni su uzroci narušene strukture sastojina i promjena u periodicitetu plodonošenja ovih značajnih klimatogenih vrsta. Puni urodi sjemena sve su rjeđi, a kvaliteta sjemena često loša. Iz navedenih razloga rasadnička proizvodnja šumskih sadnica hrasta lužnjaka i kitnjaka svakim danom ima sve veće značenje.
Kvaliteta šumskih sadnica koje se isporučuju iz rasadnika, između ostalog, rezultat je uzgojnih mjera (Tsakaldimi i dr. 2005, Duryea 1985). Osim uspjeha sadnica nakon presadnje, dobra kvaliteta sadnica osigurava i njihovo manje oštećenje tijekom transporta, skladištenja i rukovanja. Pojedini element kvalitete sadnica sam za sebe nije dovoljan za određivanje ukupne kvalitete koju čini genetsko porijeklo i njezino fizičko stanje (morfološke i fiziološke značajke). Kvaliteta sadnog materijala predstavlja kombinaciju visine, promjera vrata korijena, stanja ishrane, zdravstvenog stanja, veličine i oblika korijena sadnica. Ove karakteristike sadnoga materijala, uz stanišne uvjete, utječu na preživljenje i uspjeh nakon sadnje. Stoga je za uspjeh nakon presadnje na teren ključno uskladiti stanišne uvjete sa morfološkim i fiziološkim značajkama sadnica (Colombo 2001, Jaenicke 1999, Davis i dr. 2005, Mattson 1996). Ukoliko se za procjenu kvalitete sadnica uzme samo jedna karakteristika (naj­češće samo visina sadnica), kvaliteta neće biti dobro procijenjena i uspjeh će izostati. Poznato je kako morfološki elementi kvalitete sadnica, poput visine i promjera vrata korijena, ne koreliraju u svim slučajevima s uspjehom nakon presadnje na teren (Davis i dr. 2005, Jacobs i dr. 2005). Mnogobrojna istraživanja potvrđuju ove tvrdnje (Campo i dr. 2009, Haase 2007, Hall 2003, McDonald 1984).
Davis i Jacobs (2005) pišu kako je volumen korijena sadnica kao metoda procjene veličine korijenskog sustava postao popularan sredinom 80-ih godina prošloga stoljeća. U početku se volumen korijena procjenjivao ne destruktivnom metodom potapanja u vodi (Burdet 1979), dok danas postoje puno brže metode. Rezultati nekih istraživanja (Rose i dr. 1991a, 1991b, 1992, 1997; Jacobs i dr. 2005) ističu pozitivnu ovisnost volumena korijena sadnica i preživljenja i/ili rasta nakon presadnje. Mjerenje duljine i površine korijena omogućuje nam bolji kvantitativni opis korijenskog sustava sadnica. Kao i kod volumena korijena, rezultati brojnih istraživanja ukazuju na pozitivnu ovisnost ovih varijabli s preživljenjem i rastom sadnica nakon sadnje na terenu.
U svrhu postizanja dobrih rezultata, potrebno je uskladiti kvalitetu šumskog reprodukcijskog materijala sa specifičnim uvjetima koji vladaju na pojedinom staništu. Morfološke značajke sadnica mogu poslužiti i za utvrđivanje uspješnosti određenih metoda uzgoja u pojedinom rasadniku. Nove tehnologije poput WinRhizo Pro.V. sustava