DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 78     <-- 78 -->        PDF

šuma, što opreznije izvođenje pridobivanja drva, osiguranje pomlađivanja, okolišno prihvatljiv način kontrole populacije potkornjaka, integriranu zaštitu prirode i razvi­janje rekreacijskog turizma. Dr. Freidhager nam je pojasnio i približio izazove u gospodarenju šumama u planinskim područjima, a neka su i nama u Republici Hrvatskoj jako bliska i poznata. Ponajprije projektiranje i izgradnja šumskih cesta vrlo je komplicirani i financijski zahtjevan postupak, pridobivanje drva je prema podacima koje je prikazao dr. Freidhager 20 € skuplje za razliku od ostalih šuma na području Bavarske, pridobivanje drva se može raditi u kratkom razdoblju zbog snijega, a prirodne nepogode stvaraju probleme i otežavaju samo gospodarenje. Također bitno je navesti i ostale izazove u gospodarenju koje je predstavio dr. Freidhager, kao što su zaštita prirode (npr. tetrijebi), pravo na korištenje pašnjaka, 64 % zaštitnih šuma u planinskom području, velik pritisak ljudi koji se bave rekreacijom (planinari, skijaši i dr.) i lovno gospodarenje koje je otežano zbog samog terena (u lovnoj godini 2012./2013. bio je ostvaren sljedeći odstrel: 2 161 jelenske divljači, 2 887 divokoza i 6 571 srneće divljači). Naveo je također da se mnoge zaštitne funkcije u šumama planinskog područja preklapaju i zahtijevaju ozbiljan pristup (npr. područja prirodnih rezervata šumske vegetacije, NATURA 2000 zaštićeni lokaliteti, a posebice nam je privukao pozornost na to da zaštitne šume štite tlo od klizanja i pojave klizišta, izvor su pitke vode, sprječavaju poplave, bujice i lavine). Predavanje je dr. Freidhager završio s tvrdnjom da nema alternative potrajnom gospodarenju šumama u planinskom području, te njihovom multifunkcionalnom korištenju. Drugog dana predstavljanja nadolazećeg sajma u prostorima centra za edukaciju u mjestu Laubau imali smo 3 prezentacije (Prof. Karl Stampfer, Georg Windisch i Paul Höglmüller) koje su nam prezentirale šumarstvo u planinskom području s 3 različita gledišta: znanstvenog, administrativnog, tj. ministarstva i na kraju samoga šumovlasnika. Prvo predavanje Prof. Karl Stampfera, s BOKU-a, koji je naš redoviti gost-predavač na kolegiju Šumske prometnice na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pokazalo je kako i s kojim šumskim strojevima se izvodi pridobivanje drva u šumama Republike Austrije, a u području su velikog nagiba. U predavanju je bilo govora o korištenju harvestera, forvardera i šumskih žičara za pridobivanje drva, ali i o uvođenju nekih novih materijala u tehnologiju pridobivanja drva, npr. plastične užadi. Prof. Stampfer naglasio je da su i dalje najbitniji radnici u cijelom postupku, te da dobro uvježbana ekipa radnika daleko bolje obavlja posao nego neuvježbana ekipa radnika.
Iduće predavanje gospodina Georga Windischa je govorilo o tome kako šume u planinskom području imaju mnogo funkcija, ali jedna od najvažnijih je zaštitna funkcija, pa ih političari smatraju Amazonskim šumama Europe. Naglasio je također i važnost ostalih funkcija kao što su gospodarska, koja je iznimno bitna za samu pokrajinu Bavarsku, a isto tako turistička i rekreacijska funkcija šuma. Istaknuo je i da je 2008. godine pokrenut projekt gospodarenja za privatne šume u vrijednosti od 7,5 milijuna €, u koji su uključeni i lovci, koji su jedan od bitnih čimbenika u gospodarenju šumama. U projekt je uključeno 42 područja, a svako područje ima vlastitog voditelja projekta. Istaknuo je također bitnu povezanost između šumarske znanosti i struke u gospodarenju šumama, te je ponovio riječi dr. Freidhagera da je od velike važnosti zaštititi šumsko tlo. Na kraju je napomenuo da je jedini pravi način potrajno gospodarenje i pristup šumama, te da ne smijemo gledati samo profit koji proizlazi iz šuma. Završno predavanje održao je gospodin Paul Höglmüller iz podružnice Bavarskih državnih šuma u Ruhpoldingu. Upoznao nas je s podacima iz osnove gospodarenja. Tako na području Ruhpoldinga ima 307 m3/ha, a godišnji prirast iznosi 7,5 m3/ha. Cilj podružnice u Ruhpoldingu, kao i ostalih podružnica,