DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Europe, travnjaci su u Poljskoj najčešće poluprirodna staništa nastala kao posljedica specifičnih poljoprivrednih aktivnosti. Izuzetak su samo prirodni travnjaci koji se razvijaju u ekstremnim uvjetima u kojima je spriječena prirodna sukcesija drvenastim vrstama. Primjer je planinsko područje Tatri, gdje se razvijaju planinski vapnenački travnjaci. Stotinama godina njihov nastanak i održavanje bilo je vezano uz ispašu stoke i paljenje. Danas su prepušteni zaraštanju i u terminologiji ekološke sukcesije predstavljaju kratkotrajni stadij na putu prema puno kompleksnijoj i dugotrajnijoj strukturi staništa i vrsta, kao što su šume i šikare. Površina im se znatno smanjila i danas oko 90 % travnjaka čine nizinski travnjaci, najviše sačuvani u dolinama rijeka Biebrze, Odre, Barycz, Warta, Noteć, donja Wisla, dok je sastav travnjaka izvan riječnih dolina, u botaničkom smislu drastično promijenjen utjecajem prekomjerne fertilizacije. Uz tokove velikih rijeka, poluprirodni travnjaci javljaju se na mineralnim tlima, dok uz tokove malih rijeka pridolaze na tresetnim tlima. Oko 36 % travnjaka danas pridolazi na tresetištima, od kojih se 82 % održava kao livade košanice. Takve najveće površine nalaze se u sjevernim i sjeveroistočnim područjima Poljske uz rijeke. Suhi stepski travnjaci reda Festucetalia valesiacae su nekada bili ekstenzivni, no danas im je površina znatno smanjena na stepske padine i siromašna tla, uglavnom u području Malopolske i Lublina, Przemyśla i donje Vistule i Odre (južni i jugoistočni dio Poljske). Prijeti im potpuno nestajanje ukoliko se ne donese određeni plan upravljanja kojim bi se spriječio daljnji utjecaj sukcesije vegetacije. Takvi suhi i polusuhi travnjaci su od velike vrijednosti, jer pružaju utočište velikom broju rijetkih i ugroženih vrsta životinja i biljaka, kao što su – Spermophilus suslicus, Sicista subtilis, Colias myrmidone, Maculinea teleius, Lycaena dispar, Cypripedium calceolus, Echium russicum, Carlina onopordifolia i sl. Travnjaci reda Arrhenatheretalia na lesnim tlima su također postali prava rijetkost. Rasprostranjenost im je ograničena uglavnom uz puteve, te im izostankom odgovarajućega oblika zaštite također prijeti nestajanje. Nešto halofitskih travnjaka rasprostranjeno je i u području uz baltičku obalu.