DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 72 <-- 72 --> PDF |
zaštićenim vrstama poput – Peucedanum alsaticum, Nepeta pannonica, Verbascum phoeniceum, Gentiana cruciata, Adonis vernalis, Anemone sylvestris, Campanula bononiensis, Orchis militaris, Iris aphylla, Chamaecytisus albus, Gypsophila paniculata i Echium russicum. Drugi dan ekskurzije posjetili smo obalno područje rijeke Sołokija, uz selo Żurawce značajno po strmim lesnim padinama prekrivenim fragmentima polusuhih travnjaka sveze Cirsio-Brachypodion pinnati i jakom sukcesivnom utjecaju grmlja vrste Juniperus communis. Toga dana imali smo priliku vidjeti i najveći fragment grmaste zajednice Prunetum fruticosae na području Lublinske regije, te područje u blizini sela Żmudź koje je proglašeno rezervatom, jer je nakon velikih projekata pošumljavanja uspjelo na maloj površini sačuvati i zadržati fragmente suhih travnjaka bogatih rijetkim i ugroženim vrstama, kao što su Veratrum nigrum, Echium russicum, Orchis morio i dr. Treći dan posjetili smo područje u blizini sela Męćmierz, na kojemu smo imali prilike vidjeti vrlo osebujnu zajednicu Inuletum ensifoliae formiranu na strmim pješčanim i vapnenastim padinama obale rijeke Vistule. Ovo područje značajno je i po brojnim rijetkim i ugroženim vrstama – Iris aphylla, Adonis vernalis, Gentiana cruciata, Ornithogalum collinum, Clematis recta, Anemone sylvestris, Orobanche lutea i O. arenaria. Sva područja koja smo posjetili tijekom ekskurzija, dio su mreže očuvanih prirodnih područja Natura 2000. Poljska je država u srednjoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. S površinom od 312.679 km2 nalazi se na 69. mjestu po veličini u svijetu (Hrvatska 56.594 km²). Poljski se reljef sastoji gotovo isključivo od sjevernoeuropske nizine s prosječnom nadmorskom visinom od 173 m, dok su na jugu (Sudeti i Krkonoše), te Karpati i Tatre, gdje je najviši vrh Poljske, Rysy (2499 m). Dužina obale je 440 km. Godine 1939. Poljska je imala 70 km obalne dužine i jednu luku Gdinj. Kroz nizinu teče nekoliko velikih rijeka – Visla (Wisła), Odra i Varta (Warta). Poljska ima oko 9300 jezera, uglavnom na sjeveru zemlje. Mazurija (Mazury) je najveće i najposjećenije jezersko područje u Poljskoj. Klima je umjerena s hladnim, kišovitim i relativno oštrim zimama, te blagim ljetima s čestim pljuskovima. Poljska ima oko 38.501.000 stanovnika (popis iz 2006). Gustoća naseljenosti je 123 stanovnika po km2 (Hrvatska 76 stanovnika po km2), najgušće je na jugu, a najrjeđe na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje. Oko 63 % ljudi živi u gradovima (podatak iz 2001. godine), 42 grada imaju više od 100.000, a šest gradova više od 500.000 stanovnika. Poljska je nekad pokrivala mnogo naroda, kultura i vjera. Drugi svjetski rat i teritorijalni pomak na zapad homogenizirali su stanovništvo. Danas Poljaci čine oko 98 % stanovnika, a |