DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Od 220.000 ha kojima gospodari Šumska uprava, 120.000 predstavljaju takozvane "visoke" šume, a ostalo su šumska zemljišta pokrivena rijetkom i niskom šumom, šumarcima, grmljem i makijom. Sve u svemu može se reći da Šumska uprava gospodari teritorijem "bogatim siromašnom šumom". Potrebno je puno vremena da samo neka od tih područja postignu stanišne uvjete koji bi omogućili uspješan razvoj u šumu, koja je složeni biološki sustav sposoban proizvoditi biomasu i obavljati funkcije hidrološke zaštite, uskladištenje ugljika, očuvanje izgleda krajolika ili vrednovanje nove "green economy". Zato uzgajivač koji radi u takvim uvjetima teškog privređivanja treba provoditi kontinuirani monitoring stanja u šumi, kako bi naučio da svaka intervencija predstavlja nastavak prethodne i preduvjet za novu.
Šumska uprava Sardinije u gospodarenju šumom poduzima značajne aktivnosti za smanjenje degradiranosti šuma, povećavajući intenzitet pošumljavanja, melioraciju i obnovu šuma. Na najviše degradiranim ili na opožarenim površinama provodi se pošumljavanje i to u prosjeku 500 ha/godišnje, s ciljem ostvarenja osnovnih načela:
nastojati omogućiti objektivno funkcioniranje ustava,
usuglasiti odnos unesenih četinjača s autohtonim hrastovima, nastojeći održati dosadašnju fizionomiju šume, posebice u zonama niske produktivnosti i
uporaba vrsta završne faze prirodne evolucije u zonama s povoljnim ekološkim karakteristikama.
U usporedbi s uvjetima pošumljavanja do 80-ih godina prošloga stoljeća, sada se pruža mogućnost uporabe mehanizacije, što omogućuje kvalitetnije obavljanje radova.
Također su poduzete mjere za provođenje šumske certifikacije, što je već ostvareno u prošlom stoljeću. Sada se pruža mogućnost uporabe mehanizacije, što omogućuje kvalitetnije obavljanje radova.
Također su poduzete mjere za provođenje šumske certifikacije, što je već ostvareno na površini od 8.500 ha. Šumska uprava u cilju znanstvenog istraživanja i inovacija u šumarstvu surađuje s više sveučilišta i drugih institucija, poput Akademije šumskih znanosti i Nacionalnog istraživačkog odbora.
Šumska uprava nastavit će djelatnosti i u budućnosti, potvrđujući postignute rezultate, uz požrtvovno zalaganje svih zaposlenika, profesionalno orijentiranih za unapređenje šumarstva i dobrobiti Sardinije.
10. SIMPOZIJ EDGG-a (EUROPEAN DRY GRASSLAND GROUP) ZAMOŚĆ (POLJSKA) – OČUVANJE I RESTAURACIJA TRAVNJAKA
Jozo Franjić, Daniel Krstonošić
U razdoblju od 24–31. svibnja 2013. godine sudjelovali smo na 10. godišnjem simpoziju EDGG-a (European Dry Grassland Group) koji je održan u gradu Zamośću na jugoistoku Poljske. Glavna tema ovogodišnjega simpozija bila je Očuvanje i restauracija travnjaka. Budući da je ova tema vrlo aktualna na području cijele Europe, a i šire, većina prezentacija ukazivala je na sve veću ugroženost ovih floristički i općenito biološki vrlo bogatih sekundarnih staništa. Predlagana su brojna znanstvena i aplikativna rješenja u svrhu očuvanja i održivosti travnjačkih staništa. Na simpoziju je bilo 135 sudionika iz 23 zemlje, a predstavljeno je 77 prezentacija (21 usmeno izlaganje i 56 postera). Mi smo sudjelovali s prezentacijom pod naslovom Ecology and syntaxonomy of mesic and dry grasslands of the colline area in NE Croatia (Ekologija i sintaksonomija mezofilnih i kserofilnih travnjaka brdskoga područja sjeveroistočne Hrvatske).

ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Tijekom simpozija održana je trodnevna stručna ekskurzija na kojoj smo se upoznali s vegetacijom kserotermnih travnjačkih zajednica na području između rijeka Bug i Vistule. Prvi dan ekskurzije posjetili smo rezervat Popówka, značajan po zajednicama suhih travnjaka razreda Festuco-Brometea, ali i po jednoj od najvećih populacija šarene zemne vjeverice (Spermophilus suslicus) na području Europe. Posjetili smo i područje uz tok rijeke Bug u blizini sela Czumów i Gródek, značajno po poplavnim šumama i vlažnim livadama iznad kojih se izdiže strma lesna obala prekrivena suhim travnjacima asocijacije Thalictro-Salvietum pratensis. Ovo područje ujedno je i dom mnogim

ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 74     <-- 74 -->        PDF

i šuma u Poljskoj. Iako su na prvi pogled travnjaci slični onima u našemu području, upravo zbog navedenoga ostavljaju poseban dojam svojim jedinstvenim i osebujnim izgledom. Nažalost, travnjaci Poljske, kao i drugih dijelova Europe dijele zajedničku sudbinu. Posljednjih desetljeća ugroženi su intenzifikacijom poljoprivrede i promjenama u načinu gospodarenja (izostanak ekstenzivne ispaše, sukcesija vegetacije, prevođenje u poljoprivredne površine, pošumljavanje i sl.). Ostali štetni procesi uključuju eutrofikaciju travnjaka i utjecaj invazivnih vrsta povezan s negativnim promjenama abiotičkih čimbenika.
Površina livada i pašnjaka u Poljskoj prilično je mala (oko 13 % od ukupne površine, a 20,6 % od poljoprivrednih površina) u odnosu na ostale europske zemlje u kojima se ta površina kreće oko 39,3 % od poljoprivrednih površina. Oko 10 % travnjaka otpada na razred Molinio-Arrhenatheretea, dok su suhi i polusuhi travnjaci razreda Festuco-Brometea zastupljeni u znatno manjoj mjeri i javljaju se kao izolirani i izdvojeni ekstrazonalni tip vegetacije, na najtoplijim, sunčanim, najsušim i vapnenastim lokalitetima, uglavnom na južnim, jugozapadnim i jugoistočnim izloženostima brežuljaka i obala velikih rijeka. Kao i u većini zemalja

ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 72     <-- 72 -->        PDF

zaštićenim vrstama poput – Peucedanum alsaticum, Nepeta pannonica, Verbascum phoeniceum, Gentiana cruciata, Adonis vernalis, Anemone sylvestris, Campanula bononiensis, Orchis militaris, Iris aphylla, Chamaecytisus albus, Gypsophila paniculata i Echium russicum. Drugi dan ekskurzije posjetili smo obalno područje rijeke Sołokija, uz selo Żurawce značajno po strmim lesnim padinama prekrivenim fragmentima polusuhih travnjaka sveze Cirsio-Brachypodion pinnati i jakom sukcesivnom utjecaju grmlja vrste Juniperus communis. Toga dana imali smo priliku vidjeti i najveći fragment grmaste zajednice Prunetum fruticosae na području Lublinske regije, te područje u blizini sela Żmudź koje je proglašeno rezervatom, jer je nakon velikih projekata pošumljavanja uspjelo na maloj površini sačuvati i zadržati fragmente suhih travnjaka bogatih rijetkim i ugroženim vrstama, kao što su Veratrum nigrum, Echium russicum, Orchis morio i dr. Treći dan posjetili smo područje u blizini sela Męćmierz, na kojemu smo imali prilike vidjeti vrlo osebujnu zajednicu Inuletum ensifoliae formiranu na strmim pješčanim i vapnenastim padinama obale rijeke Vistule. Ovo područje značajno je i po brojnim rijetkim i ugroženim vrstama – Iris aphylla, Adonis vernalis, Gentiana cruciata, Ornithogalum collinum, Clematis recta, Anemone sylvestris, Orobanche lutea i O. arenaria. Sva područja koja smo posjetili tijekom ekskurzija, dio su mreže očuvanih prirodnih područja Natura 2000.
Poljska je država u srednjoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. S površinom od 312.679 km2 nalazi se na 69. mjestu po veličini u svijetu (Hrvatska 56.594 km²). Poljski se reljef sastoji gotovo isključivo od sjevernoeuropske nizine s prosječnom nadmorskom visinom od 173 m, dok su na jugu (Sudeti i Krkonoše), te Karpati i Tatre, gdje je najviši vrh Poljske, Rysy (2499 m). Dužina obale je 440 km. Godine 1939. Poljska je imala 70 km obalne dužine i jednu luku Gdinj. Kroz nizinu teče nekoliko velikih rijeka – Visla (Wisła), Odra i Varta (Warta). Poljska ima oko 9300 jezera, uglavnom na sjeveru zemlje. Mazurija (Mazury) je najveće i najposjećenije jezersko područje u Poljskoj. Klima je umjerena s hladnim, kišovitim i relativno oštrim zimama, te blagim ljetima s čestim pljuskovima.
Poljska ima oko 38.501.000 stanovnika (popis iz 2006). Gustoća naseljenosti je 123 stanovnika po km2 (Hrvatska 76 stanovnika po km2), najgušće je na jugu, a najrjeđe na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje. Oko 63 % ljudi živi u gradovima (podatak iz 2001. godine), 42 grada imaju više od 100.000, a šest gradova više od 500.000 stanovnika. Poljska je nekad pokrivala mnogo naroda, kultura i vjera. Drugi svjetski rat i teritorijalni pomak na zapad homogenizirali su stanovništvo. Danas Poljaci čine oko 98 % stanovnika, a

ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 73     <-- 73 -->        PDF

glavne manjine su Nijemci, Ukrajinci i Bjelorusi. Na području današnje južne Poljske poznate i kao Małopolska postojala je u ranom srednjem vijeku država Bijelih Hrvata. Poznato je da se još u 19. i 20. st. oko 100.000 poljskih imigranata u SAD prilikom ulaska izjasnilo kao Białochorwaty ("Bjelohrvati"), ali Poljaci nikada nisu čuli niti za Bjelohrvate, niti za Bijelu Hrvatsku (osim sveučilišnih profesora i studenata slavistike).
Uspostava poljske države često se poistovjećuje s usvajanjem kršćanstva od tadašnjega vladara Mieszka I. 966. godine, na području sličnom današnjoj Poljskoj. Kraljevina Poljska osnovana je 1025. godine, a 1795. Kraljevina Pruska, Rusija, i Stara Austrija podijelile su Poljsku između sebe te je ista nestala s karte. Neovisnost je ponovo stekla 1918. godine na kraju I. svjetskog rata. Dva desetljeća kasnije, u rujnu 1939. godine, invazijom nacističke Njemačke na Poljsku započeo je II. svjetski rat. Više od šest milijuna poljskih državljana poginulo je u ratu. Narodnom Republikom proglašena je 1952. godine, iako je od 1944. godine pripadala Sovjetskome Savezu. Revolucijom 1989. godine u Poljskoj je svrgnuta komunistička vlast, te je ponovo uspostavljena demokracija kakvu danas poznajemo.
Unatoč ogromnim uništenjima koje je zemlja doživjela tijekom II. svjetskoga rata, Poljska je uspjela sačuvati mnogo od svoje kulturne baštine. Trenutno ima 14 mjesta upisanih na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.
Prije Drugog svjetskog rata, gospodarstvo Poljske uglavnom je ovisilo o poljoprivredi. Za vrijeme komunizma uvedena je sovjetska planska ekonomija s naglaskom na industriju. Krajem 1970-ih došlo je do velikih gospodarskih problema, zbog kojih je dijelom i propao komunizam. Kad je pobijedila demokracija, uvedene su reforme radi prelaska na slobodno tržište. Nakon početne krize gospodarstvo je ravnomjerno raslo, kao i privatizacija i strane investicije. Strukturne promjene zdravstva, obrazovanja, mirovinskog sustava i državne uprave izazvale su znatne porezne pritiske. Bruto domaći proizvod stalno je rastao od 1993-2000. godine uz kraće usporavanje u 2001. i 2002. godini. Približavanje članstvu u Europskoj Uniji opet se je potaklo gospodarstvo, koje je u 2003. godini poraslo za 3,7 %.
Geografski položaj na prijelazu između dva različita klimatska područja, umjereno oceanskoga i oštroga kontinentalnoga, ima znatan utjecaj na formiranje flore i faune travnjaka

ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Europe, travnjaci su u Poljskoj najčešće poluprirodna staništa nastala kao posljedica specifičnih poljoprivrednih aktivnosti. Izuzetak su samo prirodni travnjaci koji se razvijaju u ekstremnim uvjetima u kojima je spriječena prirodna sukcesija drvenastim vrstama. Primjer je planinsko područje Tatri, gdje se razvijaju planinski vapnenački travnjaci. Stotinama godina njihov nastanak i održavanje bilo je vezano uz ispašu stoke i paljenje. Danas su prepušteni zaraštanju i u terminologiji ekološke sukcesije predstavljaju kratkotrajni stadij na putu prema puno kompleksnijoj i dugotrajnijoj strukturi staništa i vrsta, kao što su šume i šikare. Površina im se znatno smanjila i danas oko 90 % travnjaka čine nizinski travnjaci, najviše sačuvani u dolinama rijeka Biebrze, Odre, Barycz, Warta, Noteć, donja Wisla, dok je sastav travnjaka izvan riječnih dolina, u botaničkom smislu drastično promijenjen utjecajem prekomjerne fertilizacije. Uz tokove velikih rijeka, poluprirodni travnjaci javljaju se na mineralnim tlima, dok uz tokove malih rijeka pridolaze na tresetnim tlima. Oko 36 % travnjaka danas pridolazi na tresetištima, od kojih se 82 % održava kao livade košanice. Takve najveće površine nalaze se u sjevernim i sjeveroistočnim područjima Poljske uz rijeke. Suhi stepski travnjaci reda Festucetalia valesiacae su nekada bili ekstenzivni, no danas im je površina znatno smanjena na stepske padine i siromašna tla, uglavnom u području Malopolske i Lublina, Przemyśla i donje Vistule i Odre (južni i jugoistočni dio Poljske). Prijeti im potpuno nestajanje ukoliko se ne donese određeni plan upravljanja kojim bi se spriječio daljnji utjecaj sukcesije vegetacije. Takvi suhi i polusuhi travnjaci su od velike vrijednosti, jer pružaju utočište velikom broju rijetkih i ugroženih vrsta životinja i biljaka, kao što su – Spermophilus suslicus, Sicista subtilis, Colias myrmidone, Maculinea teleius, Lycaena dispar, Cypripedium calceolus, Echium russicum, Carlina onopordifolia i sl. Travnjaci reda Arrhenatheretalia na lesnim tlima su također postali prava rijetkost. Rasprostranjenost im je ograničena uglavnom uz puteve, te im izostankom odgovarajućega oblika zaštite također prijeti nestajanje. Nešto halofitskih travnjaka rasprostranjeno je i u području uz baltičku obalu.