DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 69     <-- 69 -->        PDF

To obvezno "boravljenje" ne može biti slučajno. Moguće je da je uspostavljeno evolutivnim tokom, dajući određenu ulogu pojedinim komponentama kako bi razvile prikladne genotipove za različite promjene, stvarajući genetsku strukturu vrste. To potvrđuje potrebu za proučavanjem genetske različitosti (stabala) te shvatiti njihovu važnost.
Rezultati istraživanja odnosa između djelovanja ekosustava i biološke raznolikosti su sve više dostupne.
Međusobni odnosi između tla, atmosfere i vegetacije odgovorni su za funkcionalnosti procesa koji se u njima događaju i koji omogućuju preživljavanje. Treba imati veliku kritičnost na eventualni gubitak raznolikosti, jer se na genetskoj razini ona ne može obnoviti.
Antropološki utjecaj na okoliš ima za posljedicu smanjenje bogatstva vrsta i zbog toga ograničava djelovanje ekosustava.
Zaštita genetske različitosti je primarna, jer je ona rezultat evolucije koja je trajala 4,5 milijarde godina. Posebno treba naglasiti da je drveće zbog svojih bioloških karakteristika izloženo heterogenim uvjetima okoliša koji su se mijenjali tijekom vremena.
Ekosustavi Sardinije sa znanstvenog stajališta predstavljaju vrijedan uzorak mediteranskog okružja, jer se nalaze na vrhu biološke raznolikosti, što potvrđuju brojni relikti i endemi. Zbog toga je potrebno predvidjeti aktivnosti za očuvanje ekosustava i otklanjanje prijetnji za odumiranje vrsta.
Pietro Luciano, Antonio Franceschini: Fitosanitarne opasnosti i strategija obrane u šumskim sastojinama Sardinije
Šumske površine zauzimaju gotovo polovinu ukupne površine Sardinije. Na oko 1,2 milijuna ha šuma na mediteransku makiju otpada oko 640.000 ha, 49.000 ha su četinjače, 25.000 ha šume kestena, eukaliptusa i kulture kalabrijskog bora. Šume listača: hrasta medunca, česmine i plutnjaka rasprostranjene su na površini od 500.000 ha.
U prošlosti su glavni sanitarni problemi šumskih populacija uzrokovani epidemijskim napadom Cryphonectria parasitica (Murrill) na kestenu i periodičnih napada insekata defoliatora. Od 1990.g. sanitarni uvjeti sardinijskih šuma, posebno hrastova, su pogoršani.
Fitopatološke opasnosti posebno se odnose na Biscogniauxia mediterranea uzročnik "ugljeničkog raka i Diplodia corticola uzročnika raka i sušenja krošanja hrastova. Upozoravajuće je i pogoršanje u odnosu na širenje napada Phytophthora spp. uzročnika truleži korijena i raka kore na kestenu, hrastovima i raznim vrstama mediteranske makije.
Što se tiče područja entomologije, najveće opasnosti prijete od napada Lymantria dispar, Malacosoma neustrium i Tortrix viridana na raznim vrstama hrasta i Thaumetopoea pityocampa na borovima. Među ksilofagnim kornjašima naznačena je opasnost od Platypus cylindrus za plutnjak i Tomicus destruens za borove, koji se smatra najvećom opasnošću za sardinijske borove zbog sve više ostarjelih nasada pinije u privatnom vlasništvu, kao i na društvenom vlasništvu koji nije pod nadzorom šumske uprave.
Na previše intenzivno prorijeđenoj površini borovih sastojina (50 %) dogodio se intenzivan napad potkornjaka Ips sexdentatus (Borner) na biološki oslabljenim stablima, što je zahtijevalo primjenu borbe pomoću "lovnih stabala".
Dobri rezultati borbe protiv insekata postignuti su biološkom metodom protiv Dryocosmus kuriphilus u kestenicima i Ophelimus maskelli i Glycaspis brimblecombei u kulturama eukaliptusa.
Već 2007.g. pojavio se intenzivan napad Rhynchophorus ferrugineus (Olivier) na nasade palma (uzročnik uginuća palma datulja na Kanarima) s ozbiljnom prijetnjom za patuljaste palme koje se spontano obnavljaju na sjeveroistoku otoka. Kemijska sredstva su isključena zbog zaštićenog područja, pa se napadnute palme sijeku i pretvaraju u čips.
Fitosanitarno stanje šumskih sastojina Sardinije ne bi trebalo potcijeniti. Prve mjere trebale bi biti kontrola prometa drvnih proizvoda i zabrana uvoza neokoranog drveta, posebice borova. Zatim, hitno treba uspostaviti mrežu monitoringa s primjenom zamki s feromonom (posebice u sastojinama primorskog bora, blizini luka i pilana).
Prijedlog za informativni sustav već je uspostavljen osnivanjem Odjela za obranu okoliša pri Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta Sassari, koje doduše ne može biti operativno bez uključenja šumske uprave Sardinije i Državnih šuma. Predviđa se zapošljavanje specijalista-stručnjaka s punim radnim vremenom radi osiguranja sigurnosti i očuvanja šumskih resursa Sardinije, koje je od posebne važnosti za život otoka i zapošljavanje tisuća radnika u šumskom sektoru.
Michele Puxeddu: Šumska uprava: gospodarenje šumom i nove inicijative za Sardiniju
Šumska uprava Sardinije osnovana je prije gotovo 15 godina, no tek je u posljednje vrijeme analizirano stanje nakon provedenih mjera po Regionalnom zakonu iz 1999.g. Analiza je obuhvatila mjere koje su primijenjene u gospodarenju kako bi se zadovoljili ciljevi koje predviđa Regionalni plan šumarstva i okoliša, usklađenog s Odlukom regionalnog odbora br. 53/9 iz 2007.g.
Šumska uprava gospodari sa 222.400 ha administrativnog područja i zapošljava 6.750 radnika. Od te površine 38 % otpada na državno vlasništvo, 42 % je komunalno vlasništvo u koncesiji, a ostalih 20 % je privremeno zauzeto (regionalna odredba br. 3267).