DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 68     <-- 68 -->        PDF

vrijednim nasljeđem. Uspješan rad kongresa zaželio je prof. MAURO CONI povjerenik općine Cagliari i dr. GILBERTO MURGIA direktor šumske uprave Sardinije.
Orazio Ciancio: Sustavno šumsko gospodarenje u mediteranskom okružju
Šumska problematika mediteranskog okružja je toliko široka, da površna istraživanja ne mogu ni približno rješavati fundamentalne kontakte čovjeka i šume. Bilo bi prejednostavno i neučinkovito tu problematiku rješavati tehničkim mjerama, jer bi to bilo negiranje kulture napretka. U šumarskom svijetu, u Italiji, a i drugdje, do sada je prevladavao tehnokratski i produktivistički model, čiji je maksimalni doseg bio očuvati nisku proizvodnu učinkovitost šume. Zbog toga je i važan ovaj kongres, jer je otvorena mogućnost za nove smjernice za napredak šumskog sektora: prihvaćanje znanstvenog pristupa prirodnim fenomenima, očuvanje strukture i biološke raznolikosti šume. Kongres bi trebao donijeti "otvoreni projekt" koji podrazumijeva prijelaz s teorije na praksu.
U odnosu na drveće i šumu, mediteranska kultura ima poseban odnos, to je istovremena mržnja i ljubav, koji proizlaze iz dugovremene borbe za preživljavanje. Protiv drveća i šuma mediteranski čovjek je vodio duge borbe, ostvarivao privremene pobjede, koje su često imale katastrofalne posljedice, a koje su se osjećale dugo vremena. Promjene za šumu bile su nepopravljive: promjena kulture, stvaranje velikih pašnjačkih površina, neracionalna korištenja, izloženost požarima i eroziji. Velike površine su ogoljene ili degradirane, a požari su postali svakodnevica koja više-manje nije novost, unatoč tomu što gori vrijedno dobro. Mediteranske šume predugo su loše tretirane, te je krajnje vrijeme za drukčiji pristup: proučavanje prirodnih fenomena, promatranje razvoja ekosustava, pomaganje prirodnim procesima, te naučiti ne stvarati ekstremne stresove za prirodne ekosustave.
Priroda ima pravu unutarnju vrijednost, a čovjek je njen sastavni dio, s čime je izravno i neizravno povezano sustavno šumarstvo, znanost koja se bavi proučavanjem, uzgojem i korištenjem šuma.
Ciljevi sustavnog šumarstva su:
Održavanje šumskih sustava u ravnoteži s okolišem.
Očuvanje i povećanje biološke raznolikosti i općenito složenih sustava.
Usuglašenost aktivnosti s ostalim sustavima s kojima se šuma nalazi u interakciji.
Postoje kriteriji za korištenje obnovljivih resursa:
Korištenje ne može prelaziti brzinu koja je potrebna za regeneraciju obnovljivih resursa.
Ne smije se umanjiti razvojne mogućnosti sustava.
Ne smije se umanjiti biološka raznolikost.
Treba voditi brigu o zaštiti tla, poboljšanju kvalitete zraka i vode, smanjenju emisije stakleničkih plinova i ublaženju klimatskih promjena.
Gospodarenje šumama u trećem tisućljeću treba biti po konceptu održivosti i povećanju složenosti sustava u ravnoteži s okolišem.
Koncept gospodarenja šumom modificira se u koncept gospodarenja ekosustavom, u kojemu se treba naglasiti povezanost čovjeka i prirode. Šuma ima vrijednost u sebi, kojoj treba dodati novu dimenziju: kulturnu dimenziju.
Raffaello Giannini: Očuvanje genetske raznolikosti i globalne promjene
U ime modernizacije i veće civilizacije, čovječanstvo sve više izlaže opasnosti okoliš koji ga okružuje. Korištenje fosilnih goriva na koje se oslanja aktualni ekonomski razvoj, na kraju kritičke analize daje sumnjive rezultate u odnosu troškovi-korist, što će biti potvrđeno tek u budućnosti.
Potvrđena je izravna međusobna veza između globalnih promjena (intenzitet oborina, koncentracija CO2 i ozona u atmosferi, povećanje ultravioletne radijacije i promjena temperature) i onečišćenja okoliša zbog antropološke djelatnosti. Stanje okoliša našeg planeta traži hitne intervencije za saniranje stanja i povećanje sigurnosti za okoliš.
Klimatske promjene u raznim oblicima djeluju na veće organizme kao što je šumsko drveće, utječu na kapacitet prilagodbe, mijenjaju obilježje i rasprostranjenost populacija. Ti procesi mogu biti brzi sa drastičnim posljedicama, a mogu potrajati vrlo dugo.
Razvojni procesi rodova Fagus, Quercus, Prunus, Fraxinus imaju utvrđene fenološke cikluse, obilježene obveznim stanjem mirovanja u hladnom periodu. Skraćivanje tog perioda zbog povećanja temperature negativno djeluje na hormonalne aktivnosti, tako da je u pitanju kvaliteta cvjetanja, koje može biti i potpuno blokirano. Stabla će preživjeti, ali ne i njihov regenerativni kapacitet, pa je odumiranje samo odgođeno.
Već 1991.g. znanstvenici SAD-a i Kanade predvidjeli su moguću novu situaciju koja bi se mogla dogoditi zbog globalnog zatopljenja, a to je premiještanje areala rasprostranjivanja pojedinih vrsta. Takve promjene rasprostranjenosti vrsta još će se više očitovati u mediteranskom okružju, gdje će se znatno smanjiti biološka raznolikost i nestanak mnogih autohtonih vrsta.
Šumsko drveće su organizmi velikih dimenzija i prisiljeni su biti nepokretni cijeli život. Brzina osvajanja novog prostora je vrlo niska, posebice kod vrsta koje:
postižu plodnost u kasnoj dobi (70–100 g.),
proizvode teško sjeme koje pada uglavnom u području projekcije krošnje,
imaju dug ciklus nasljeđivanja (300–400 g.).