DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Peto poglavlje obrađuje različite vrste otvorenosti šuma, kako se one izvode i koji su konačni rezultati. Prikazuju se podaci o minimalnoj otvorenosti šuma i načinima postizanja optimalne otvorenosti šuma s nekim podacima iz strane šumarske znanosti i prakse.
U šestom poglavlju autori uvode čitatelje u izradu planova otvaranja šuma, gdje ih potanko upoznaju sa strateškim planovima, s posebnim naglaskom na FBiH. Šumarski stručnjaci će na jednom mjestu naći detalje za izradu strateškog plana otvaranja šuma sa svim potrebnim elementima. Objašnjava se izrada Studije primarnog i sekundarnog otvaranja šuma. Detaljno obrazlažu sve nepoznanice koje se mogu pojaviti pri izradi Studije primarnog otvaranja šuma, kao i faze operativnog planiranja. Objašnjavaju i analiziraju postojeće stanje, te uvode korisnike u analizu pojedinih terenskih i sastojinskih utjecajnih čimbenika na izradu plana otvorenosti šumske površine. Obrađuju postavljanje idejnih trasa šumskih kamionskih putova, traktorskih putova i vlaka s konačnim rješenjima otvaranja. Vrlo interesantno objašnjavaju vrste i načini korištenja šumskih prometnica od šumarstva do čitavog niza ostalih korisnika. Na kraju se daje izbor konačnog rješenja otvaranja, uz odluke o prioritetima i redoslijedu gradnje. Autori nadalje detaljno prikazuju realizaciju dugoročnih planova otvaranja šuma primarne i sekundarne mreže. U trećem dijelu ovoga poglavlja razrađuju Studiju sekundarnog otvaranja šuma koja se izvodi radi privlačenja drva. Prikazane su geološko-pedološke cjeline, kriteriji valorizacije privlačenja, metode izrade tehnološke tipizacije terena kao osnove kvalitetne izrade sekundarnog otvaranja šuma.
Sedmo poglavlje obrađuje optimizaciju mreže šumskih putova kroz klasične i suvremene metode optimizacije. U klasičnim metodama autori opisuju čitav niz domaćih i stranih autora, koji su na različite načine pristupali rješavanju ovog "gorućeg" problema šumarske znanosti i prakse iz područja otvaranja šuma. Obrada suvremenih metoda optimizaciju ukazuje na poznavanje i studioznost pristupa i uporabe ovih modernih, kao vrlo kvalitetnih, točnih i učinkovitih metoda. Kao i kod klasičnih metoda koriste velik izbor svjetskih izvora literature, što čitatelju dodatno olakšava praćenje ove problematike.
U osmom poglavlju autori su izradili i obrazložili Case study – studiju primarnog otvaranja šuma, na konkretnom primjeru jedne gospodarske jedinice – GJ "Plješevica". Ovdje su korak po korak prikazali što je sve potrebno prikupiti i analizirati, od postojećih podataka o šumskoj površini, sastojni i čitavom nizu utjecajnih čimbenika važnih za otvaranje šuma. Pri objašnjenjima koriste podatke i grafičke prikaze dobivene pomoću osobnog računala, što ukazuje na moderan pristup rješavanju ovoga problema. Po završetku svih analiza, kao prijedlog daju dvije inačice primarnog otvaranja šuma. Na samom kraju ovoga poglavlja autori kroz rezultate otvorenosti i ekonomske kriterije, uspoređuju dobivene rezultate teoretskog modela otvaranja i sadašnju poboljšanu mrežu šumskih putova.
Fra Crvenka, M.: ŽIVOTINJE U BIBLIJI
Alojzije Frković
Krajem travnja ove godine u franjevačkom samostanu u Slavonskom Brodu predstavljena je knjiga pomalo neobičnog naslova – Životinje u Bibliji. Riječ je o djelu doktora biokemijskih znanosti, teologa fra Marija Crvenke, prvoj u nizu knjiga istog autora iz trilogije Životinje, biljke i minerali. S koliko je pedantnosti i konciznosti autor pristupio izradi ovoga djela rječito govori podatak da se služio prijevodima katolika, protestanata i židova, Lutherovom starom Biblijom, židovskom Torom, Septuagintom i Vulgatom te jeruzalemskom Biblijom u izdanju Kršćanske sadašnjosti.
U toj grafički dopadljivoj i bogato ilustriranoj knjizi obima 172 stranice u izdanju zagrebačke Teovizije, opisane su sve

ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 67     <-- 67 -->        PDF

životinje, njih 150, koje se spominju u Bibliji, bez obzira bile one domicilne ili introducirane, bilo da je riječ o sisavcima, pticama, gmazovima, ribama, vodozemcima, pa i insektima. Tako se u popisu nalazi i lav, jer je u biblijsko vrijeme živio na području Izraela, ali i žaba, šišmiš, mrav, pijavica, som. Životinje su poredane po hrvatskoj abecedi, označene točno gdje se nalaze u Bibliji, te uz hrvatsko navedena su i imena na latinskom, hebrejskom, aramejskom i grčkom jeziku.
Životinje u Bibliji zauzimaju vrlo značajno mjesto, ustvrdit će u Uvodniku dr.sc. Crvenka. "Ribe i ptice stvori Bog petog dana, a pitome i divlje životinje zajedno s čovjekom sebi sličnim šestog dana. Čini se da ovaj izraz sebi sličnim ublažava pojam "slike" i time isključuje jednakost. Konkretan izraz "slika" označava fizičku sličnost, kao što je ona između Abrahama i njegova sina. Taj odnos prema Bogu izdvaja čovjeka od životinje, štoviše, pretpostavlja opću sličnost po naravi, razumu, volji, moći; čovjek je osoba. To priprema višu objavu: čovjekovo dioništvo u Božjoj naravi po milosti.... U Novom zavjetu Isus koristi slike iz životinjskog carstva kao ogledalo ljudskih odnosa. Ovdje se odmah misli na sliku o devi i iglenim ušicama ili o pticama koje hrani nebeski Otac".
Kao najvažniju ulogu životinja u Bibliji autor vidi u njihovoj podjeli na čiste (košer) i nečiste životinje, što će reći na one čije se meso smije jesti i na one koje su zabranjene za jelo. Tako u židovskom Levitskom zakoniku, u dijelu u kojemu se govori o "čistim i nečistim" životinjama, uz danje ptice grabljivice uvršten je i tetrijeb. Potvrđuje to i Ponovljeni zakon koji izrijekom zabranjuje konzumiranje mesa ove šumske koke. S druge pak strane skakavci, koji su činili enormne štete na žetvenim površinama, mogle su se kao "čiste" jesti u starom Egiptu!
Dok u Novom zavjetu Isus ispravno koristi slike iz životinjskog svijeta kao ogledalo ljudskih odnosa, knjiga upućuje na neznanstveno imenovanje životinja općenito u Bibliji, posebno u Starom zavjetu. Objašnjeno je to na primjeru zeca. U Levitskom zakoniku čitamo "arn ebet", iako preživa, razdvojena papka nema – za vas je nečist. Što je zapravo "arnebet? Tora kaže to je zec (Lepus quoque), iako preživač, neka je nečist. Zec (arnebet) sigurno nije preživač. Starozavjetnog pisca je na taj krivi zaključak doveo zečji običaj da stalno miče nosnicama.
Knjiga Marija Crvenke "Životinje u Bibliji" zasigurno je zanimljivo štivo s kojim se do sada nismo susretali. Valja je uzeti u ruke i pročitati. Bit ćemo zasigurno obogaćeni.
L´Italia forestale e montana
(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze)
Frane Grospić
Iz broja 3 svibanj–lipanj 2013 izdvajamo:
Kongres o gospodarenju šumama Sardinije: uloga i perspektive šumske uprave Cagliari, 25 siječnja 2013.g.
Kongres je organizirala šumska uprava Sardinije, u suradnji s Akademijom šumarskih znanosti i Kreditnom bankom Sardinije.
Kongres je otvorio GIORGIO VIRGINIO MURINO predsjednik šumske uprave Sardinije, pozdravio sve sudionike kongresa i zahvalio im na suradnji.
Predsjednik je naglasio da u radu kongresa politika ima marginalnu ulogu, no, nazočnost velikoga broja eminentnih znanstvenika i stručnjaka sigurno doprinijet će boljoj perspektivi u gospodarenju šumama Sardinije i radu šumske uprave.
Posebno je naglasio velike napore koje su radnici šumske uprave uložili tijekom 2012.g. u gašenju požara i očuvanju šuma u više od 3000 intervencija na 220.000 ha državnih,  općinskih i privatnih šuma. Unatoč teškim socijalnim prilikama, smanjenju prava iz kolektivnog ugovora, uzrokovanim općom krizom, radnici i službenici šumske uprave suprotstavili su se vatrenoj stihiji radi zaštite okoliša i šuma te opće sigurnosti.
Pozvao je sve, od radnika do predsjednika, da sa svom raspoloživom sinergijom sudjeluju u poboljšanju gospodarenja