DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Sokolović, Dž., M. Bajrić: OTVARANJE ŠUMA
Dragutin Pičman
Ove je godine tiskan sveučilišni udžbenik čiji je izdavač Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Autori udžbenika su doc. dr. Dževada Sokolović i doc. dr. Muhamed Bajrić, a recenzenti su bili su izv. prof. dr. sc. Dragutin Pičman i prof. dr. Safet Gurda. Obim knjige je 250 stranica, grafički dobro opremljena i tvrdo ukoričena.
U prvom poglavlju detaljno se navodi povijesna kronologija otvaranja šuma u FBiH od 18. stoljeća do današnjih dana. Kako se otvaranje šuma ne provodi samo šumskim prometnicama, autori su vrlo kratko objasnili ulogu javnih cesta u otvaranju šuma. Za otvorenost šuma u europskim zemljama i svijetu autori koriste literarne navode, počevši od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća.
U drugom poglavlju obrađuju se svi relevantni zakoni u FBiH vezani za izgradnju šumskih cesta, odnosno otvaranje šuma, procedura planiranja, projektiranja i osnovna načelai za oblast šumske transportne infrastrukture. Čitatelj se upoznaje s pretpostavkom kako pravilna izgradnja šumskih cesta počiva na Planu otvaranja šuma koji treba omogućiti postavljene ciljeve gospodarenja šumom. Pri tomu se navodi, kako se otvaranje šuma izvodi u skladu s opisanim zakonskim okvirima koji omogućuju osiguranje dugoročnog održivog razvoja šume kao prirodnog resursa.
U trećem poglavlju, metodološki podijeljenom u tri dijela, obrađuje se šumska transportna infrastruktura:
podjela šumske transportne infrastrukture;
tehnologije i metode snimanja i mjerenja šumskih prometnica;
transport drveta.
Grafički je vrlo lijepo prikazana osnovna podjela šumske prometnea infrastrukture sa svim kategorijama primarne i sekundarne šumske mreže. Primarnu šumsku mrežu predstavljaju šumski putovi koje dijele prema svrsi, funkcionalnosti i prometnom opterećenju. Za šumske ceste detaljno su obrađeni pojedini osnovni tehnički elementi, poprečnog i uzdužnog presjeka, uz navođenje tehničkih objekata odvodnje, kao što su mostovi i cijevni propusti. Sekundarna mreža je posebice kvalitetno obrađena kroz podjelu ove vrste šumskih prometnica, njihove tehničke elemente i značenje. Za svakog korisnika ove znanstvene i stručne literature bit će vrlo interesantan dio sekundarne mreže u kojemu se obrađuju šumske žičare. Tehnologije mjerenja i snimanja dijele na klasične i suvremene, a posebno detaljno obrađuje se najnovija tehnologija primjene GIS-a i GPS-a u šumarstvu, kako kod snimanja elemenata šumske prometne infrastrukture, tako i kod inventarizacije i kategorizacije šumskih putova. Transport drva obrađuju kroz različite faze rada.
U četvrtom poglavlju obrađuju se osnovni parametri koji su od osobite važnosti za proces otvaranja šuma. Govori se o apsolutnoj otvorenosti, srednjoj transportnoj udaljenosti privlačenja i primicanja. Kod otvorenosti šuma vrlo detaljno se obrađuje pojam relativne otvorenosti šuma, gdje se prikazuje izračun, karakteristike i osnovne značajke. U ovom se poglavlju opširno obrađuje primjena osobnih računala u fazi otvaranja šuma, korištenjem tzv. "bafera". Kao rezultat dobije se kvalitetna otvorenost i koeficijent efikasnosti otvaranja. Poglavlje se posebno odlikuje vrsnim grafičkim prikazima i tehničkim rješenjima.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Peto poglavlje obrađuje različite vrste otvorenosti šuma, kako se one izvode i koji su konačni rezultati. Prikazuju se podaci o minimalnoj otvorenosti šuma i načinima postizanja optimalne otvorenosti šuma s nekim podacima iz strane šumarske znanosti i prakse.
U šestom poglavlju autori uvode čitatelje u izradu planova otvaranja šuma, gdje ih potanko upoznaju sa strateškim planovima, s posebnim naglaskom na FBiH. Šumarski stručnjaci će na jednom mjestu naći detalje za izradu strateškog plana otvaranja šuma sa svim potrebnim elementima. Objašnjava se izrada Studije primarnog i sekundarnog otvaranja šuma. Detaljno obrazlažu sve nepoznanice koje se mogu pojaviti pri izradi Studije primarnog otvaranja šuma, kao i faze operativnog planiranja. Objašnjavaju i analiziraju postojeće stanje, te uvode korisnike u analizu pojedinih terenskih i sastojinskih utjecajnih čimbenika na izradu plana otvorenosti šumske površine. Obrađuju postavljanje idejnih trasa šumskih kamionskih putova, traktorskih putova i vlaka s konačnim rješenjima otvaranja. Vrlo interesantno objašnjavaju vrste i načini korištenja šumskih prometnica od šumarstva do čitavog niza ostalih korisnika. Na kraju se daje izbor konačnog rješenja otvaranja, uz odluke o prioritetima i redoslijedu gradnje. Autori nadalje detaljno prikazuju realizaciju dugoročnih planova otvaranja šuma primarne i sekundarne mreže. U trećem dijelu ovoga poglavlja razrađuju Studiju sekundarnog otvaranja šuma koja se izvodi radi privlačenja drva. Prikazane su geološko-pedološke cjeline, kriteriji valorizacije privlačenja, metode izrade tehnološke tipizacije terena kao osnove kvalitetne izrade sekundarnog otvaranja šuma.
Sedmo poglavlje obrađuje optimizaciju mreže šumskih putova kroz klasične i suvremene metode optimizacije. U klasičnim metodama autori opisuju čitav niz domaćih i stranih autora, koji su na različite načine pristupali rješavanju ovog "gorućeg" problema šumarske znanosti i prakse iz područja otvaranja šuma. Obrada suvremenih metoda optimizaciju ukazuje na poznavanje i studioznost pristupa i uporabe ovih modernih, kao vrlo kvalitetnih, točnih i učinkovitih metoda. Kao i kod klasičnih metoda koriste velik izbor svjetskih izvora literature, što čitatelju dodatno olakšava praćenje ove problematike.
U osmom poglavlju autori su izradili i obrazložili Case study – studiju primarnog otvaranja šuma, na konkretnom primjeru jedne gospodarske jedinice – GJ "Plješevica". Ovdje su korak po korak prikazali što je sve potrebno prikupiti i analizirati, od postojećih podataka o šumskoj površini, sastojni i čitavom nizu utjecajnih čimbenika važnih za otvaranje šuma. Pri objašnjenjima koriste podatke i grafičke prikaze dobivene pomoću osobnog računala, što ukazuje na moderan pristup rješavanju ovoga problema. Po završetku svih analiza, kao prijedlog daju dvije inačice primarnog otvaranja šuma. Na samom kraju ovoga poglavlja autori kroz rezultate otvorenosti i ekonomske kriterije, uspoređuju dobivene rezultate teoretskog modela otvaranja i sadašnju poboljšanu mrežu šumskih putova.
Fra Crvenka, M.: ŽIVOTINJE U BIBLIJI
Alojzije Frković
Krajem travnja ove godine u franjevačkom samostanu u Slavonskom Brodu predstavljena je knjiga pomalo neobičnog naslova – Životinje u Bibliji. Riječ je o djelu doktora biokemijskih znanosti, teologa fra Marija Crvenke, prvoj u nizu knjiga istog autora iz trilogije Životinje, biljke i minerali. S koliko je pedantnosti i konciznosti autor pristupio izradi ovoga djela rječito govori podatak da se služio prijevodima katolika, protestanata i židova, Lutherovom starom Biblijom, židovskom Torom, Septuagintom i Vulgatom te jeruzalemskom Biblijom u izdanju Kršćanske sadašnjosti.
U toj grafički dopadljivoj i bogato ilustriranoj knjizi obima 172 stranice u izdanju zagrebačke Teovizije, opisane su sve