DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 63 <-- 63 --> PDF |
strukturnog razvoja sastojina te usporedbe paralelnog razvoja elemenata strukture različitih vrsta sastojina (slika 2). Tradicionalno izrazito važan pojam potrajnosti u šumarstvu zasebno je obrađen u poglavlju 4. Načelo potrajnosti gospodarenja (14 podpoglavlja, 26 stranice). Poglavlje obuhvaća općenito značenje potrajnosti kao i potrajnost gospodarenja šumama te njegov povijesni razvoj od tradicionalnih postupaka gospodarenja, preko održivog višenamjenskog gospodarenja šumama do gospodarenja ekosustavima. Nadalje, dotaknute su metode procjene ostvarenja održivog gospodarenja, kao i međunarodni procesi u funkciji ostvarenja održivog gospodarenja te pretpostavke i ograničenja u provedbi načela potrajnosti u gospodarenju šumama. Navedene teme poglavlja samo su dijelom osnove uređivanja šuma, stoga ih autor opravdano donosi na način i s ciljem povezivanja i boljeg razumijevanja ostalih tema. Poznavanje teoretskog, ciljanog stanja šuma i sastojina, pretpostavka je donošenja ispravnih smjernica budućeg gospodarenja. Postupci određivanja teoretskog stanja na razini šume i sastojine prikazani su kroz poglavlje 5. Određivanje normaliteta šume (15 podpoglavlja, 51 stranica). Autor u poglavlju prikazuje određivanje normaliteta prema površini, drvnoj zalihi i broju stabala. Nadalje prikazuje određivanje normalne drvne zalihe prema više metoda za tri temeljna načina gospodarenja. Zasebno značenje ima prikaz određivanje normaliteta za raznodobne šume posebice u kontekstu činjenice da je raznodobno gospodarenje odnedavno uvedeno u operativnu primjenu u hrvatskom šumarstvu. Poglavlje je potkrijepljeno brojnim primjerima praktičnog rješavanja realnih problema vezanih uz normalitet iz operativne prakse. Vremensko određivanje gospodarskih postupaka nezaobilazan je segment uređivanja šuma. Kroz poglavlje 6. Vrijeme kao sastavnica planiranja gospodarenja (22 podpoglavlja, 51 stranica) autor opisuje osnovne pojmove koji podrazumijevaju određeno vrijeme u gospodarenju šumama te zasebno vrijeme pri uređivanju regularnih odnosno prebornih i raznodobnih šuma. Pojam zrelosti i vrste zrelosti u uređivanju šuma autor zasebno obrađuje. U poglavlju je osobito značajno definiranje vremenskog pojma relativne dobi, čija se važnost ističe u kontekstu sadašnjeg i budućeg strukturnog stanja prebornih šuma u Hrvatskoj. Opisano određivanje duljine ophodnje pri regularnom gospodarenju, kao i sječivog promjera pri prebornom gospodarenju, potkrijepljeno primjerima, također je posebno značajno u okolnostima višeciljnog gospodarenja sastojinama složenijih struktura. Jednako kao vremensko određivanje gospodarskih postupaka nezaobilazan segment uređivanja šuma je i njihovo prostorno definiranje. U poglavlju 7. Prostor kao sastavnica planiranja gospodarenja šumama (16 podpoglavlja, 45 stranica) prikazani su razlozi nužnosti prostorne razdiobe šuma. Nadalje nabrojane su i opisane prostorne jedinice razvrstavanja šumskih površina, kao i osnovna te unutarnja prostorna razdioba šuma. Sve opisane prostorne kategorije potkrijepljene su suvremenim prostornim prikazima tj. realnim kartama iz planova gospodarenja različitih razina, od nacionalne do unutarnje razdiobe gospodarskih jedinica. Polazeći od načela održivog gospodarenja šumama u kojemu je sječa posljedica provedbe nužnih postupaka gospodarenja, tj. njege i obnove šumskih sastojina u poglavlju 8. Određivanje sječivog prihoda (etata)-teoretske osnove (8 podpoglavlja, 23 stranice) autor prikazuje načine određivanja sječivog prihoda za tri načina gospodarenja, odvojeno za razinu šume i razinu sastojina prema više metoda. Pritom ističe i primjerima potkrjepljuje najznačajnije metode kao i one pravilnicima propisane metode tj. u operativnoj primjeni. Poglavlje 9. Literatura. (11 stranica) sadrži 182 navoda korištene domaće i strane literature. Od ukupnog broja korištene literature oko 40 naslova radovi su samoga autora, bilo samostalno ili sa suradnicima. Osvrt Proteklo je pola stoljeća od objave prethodnog, šumarima opće poznatog udžbenika Uređivanja šuma akademika Dušana Klepca. Pola stoljeća u kojima se svijet strelovito mijenjao. Stanovništvo svijeta se utrostručilo, pritisak na prirodne resurse je ogroman itd. Paralelno svijest o očuvanju obnovljivih resursa nikad nije bila veća. Uređivanje šuma kao tradicionalna šumarska disciplina kontinuirano se prilagođava novim okolnostima i ciljevima gospodarenja šumama. Ponajprije se to očituje kroz uporabu suvremenih |