DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Prof. dr. sc. Jura Čavlović: OSNOVE UREĐIVANJA ŠUMA
Krunoslav Teslak
U travnju 2013. godine objavljen je novi sveučilišni udžbenik Osnove uređivanja šuma autora profesora dr. sc. Jure Čavlovića. Udžbenk (slika 1) opsega je 322 stranice, sadrži 1003 grafičkih prikaza, odnosno ilustracija, 32 tablice, 182 naslova korištene literature te kazalo pojmova (pojmovnik).
O autoru
Dr. sc. Jura Čavlović redoviti je profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rođen 1963. godine u Garevici, okolica Sanskog Mosta. Od 1998. godine nositelj je većeg broja kolegija s područja uređivanja šuma na preddiplomskim, diplomskim te poslijediplomskim dok­torskim i specijalističkim studijima. Samostalno ili sa suradnicima objavio je jedan sveučilišni udžbenik, jedan sveučilišni priručnik, jednu knjigu, više od 50 znanstvenih radova te više od 30 stručnih radova, studija i projekata u raznim domaćim i stranim publikacijama. Istraživanje rasta, razvoja i prirasta sastojina, strateško i operativno planiranje gospodarenja šumama u okolnostima narušene dobne, debljinske i sastojinske strukture te istraživanje stanja i mogućnosti unapređenja planiranja i gospodarenja nedovoljno iskorištenim resursima sitnih privatnih šuma, područja su obuhvaćena njegovim znanstvenoistraživačkim radom. Kao voditelj (mentor) znanstvenih magistarskih i doktorskih radova, recenzent znanstvenih projekata i radova, član znanstvenih društava i uredničkih odbora znanstvenih časopisa te nositelj ostalih dužnosti na visokom učilištu i u državnim institucijama, aktivno sudjeluje u promicanju i unaprjeđenju struke i znanosti područja uređivanja šuma.
Sadržaj
Udžbenik Osnove uređivanja šuma obrađuje opće, temeljne teme područja uređivanja šuma koje strukturno i sadržajno prate nastavni program istoimenog predmeta (predmeta Osnove uređivanje šuma) u sklopu preddiplomskog studija šumarstva. Spomenute osnovne teme uređivanja šuma zaokružene u cjelinu autor donosi kroz devet poglavlja: 1. Uvod, 2. Nastanak i razvoj uređivanja šuma, 3. Elementi planiranja gospodarenja šuma, 4. Načelo potrajnosti gospodarenja, 5. Određivanje normaliteta šume, 6. Vrijeme kao sastavnica planiranja gospodarenja, 7. Prostor kao sastavnica planiranja gospodarenja šumama, 8. Određivanje sječivog prihoda (etata)-teoretske osnove i 9. Literatura.
U poglavlju 1. Uvod (7 podpoglavlja, 20 stranica) obrađena je definicija i značenje uređivanja šuma, zatim ciljevi, zadaće i nužnost uređivanja šuma te zasebno planovi gospodarenja s naglaskom na strukturu operativnih planova gospodarenja.
Razvoj uređivanja šuma u Evropi i Hrvatskoj prikazan je kroz poglavlje 2. Nastanak i razvoj uređivanja šuma (8 podpoglavlja, 25 stranica). Posebno se ističe sažeto, ali jasno opisan povjesni razvoj postupaka i metoda uređivanja šuma.
U poglavlju 3. Elementi planiranja gospodarenja šuma (9 podpoglavlja, 57 stranica) autor opisuje osnovne načine i vrste gospodarenja šumom, zatim definiciju te stanišna i strukturna obilježja sastojine. Osobitost ovog poglavlja predstavlja smislena potkrijepljenost teksta brojnim ilustracijama

ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 63     <-- 63 -->        PDF

strukturnog razvoja sastojina te usporedbe paralelnog razvoja elemenata strukture različitih vrsta sastojina (slika 2).
Tradicionalno izrazito važan pojam potrajnosti u šumarstvu zasebno je obrađen u poglavlju 4. Načelo potrajnosti gospodarenja (14 podpoglavlja, 26 stranice). Poglavlje obuhvaća općenito značenje potrajnosti kao i potrajnost gospodarenja šumama te njegov povijesni razvoj od tradicionalnih postupaka gospodarenja, preko održivog višenamjenskog gospodarenja šumama do gospodarenja ekosustavima. Nadalje, dotaknute su metode procjene ostvarenja održivog gospodarenja, kao i međunarodni procesi u funkciji ostvarenja održivog gospodarenja te pretpostavke i ograničenja u provedbi načela potrajnosti u gospodarenju šumama. Navedene teme poglavlja samo su dijelom osnove uređivanja šuma, stoga ih autor opravdano donosi na način i s ciljem povezivanja i boljeg razumijevanja ostalih tema. Poznavanje teoretskog, ciljanog stanja šuma i sastojina, pretpostavka je donošenja ispravnih smjernica budućeg gospodarenja.
Postupci određivanja teoretskog stanja na razini šume i sastojine prikazani su kroz poglavlje 5. Određivanje normaliteta šume (15 podpoglavlja, 51 stranica). Autor u poglavlju prikazuje određivanje normaliteta prema površini, drvnoj zalihi i broju stabala. Nadalje prikazuje određivanje normalne drvne zalihe prema više metoda za tri temeljna načina gospodarenja. Zasebno značenje ima prikaz određivanje normaliteta za raznodobne šume posebice u kontekstu činjenice da je raznodobno gospodarenje odnedavno uvedeno u operativnu primjenu u hrvatskom šumarstvu. Poglavlje je potkrijepljeno brojnim primjerima praktičnog rješavanja realnih problema vezanih uz normalitet iz operativne prakse.
Vremensko određivanje gospodarskih postupaka nezaobilazan je segment uređivanja šuma. Kroz poglavlje 6. Vrijeme kao sastavnica planiranja gospodarenja (22 podpoglavlja, 51 stranica) autor opisuje osnovne pojmove koji podrazumijevaju određeno vrijeme u gospodarenju šumama te zasebno vrijeme pri uređivanju regularnih odnosno prebornih i raznodobnih šuma. Pojam zrelosti i vrste zrelosti u uređivanju šuma autor zasebno obrađuje. U poglavlju je osobito značajno definiranje vremenskog pojma relativne dobi, čija se važnost ističe u kontekstu sadašnjeg i budućeg strukturnog stanja prebornih šuma u Hrvatskoj. Opisano određivanje duljine ophodnje pri regularnom gospodarenju, kao i sječivog promjera pri prebornom gospodarenju, potkrijepljeno primjerima, također je posebno značajno u okolnostima višeciljnog gospodarenja sastojinama složenijih struktura.
Jednako kao vremensko određivanje gospodarskih postupaka nezaobilazan segment uređivanja šuma je i njihovo prostorno definiranje. U poglavlju 7. Prostor kao sastavnica planiranja gospodarenja šumama (16 podpoglavlja, 45 stranica) prikazani su razlozi nužnosti prostorne razdiobe šuma. Nadalje nabrojane su i opisane prostorne jedinice razvrstavanja šumskih površina, kao i osnovna te unutarnja prostorna razdioba šuma. Sve opisane prostorne kategorije potkrijepljene su suvremenim prostornim prikazima tj. realnim kartama iz planova gospodarenja različitih razina, od nacionalne do unutarnje razdiobe gospodarskih jedinica.
Polazeći od načela održivog gospodarenja šumama u kojemu je sječa posljedica provedbe nužnih postupaka gospodarenja, tj. njege i obnove šumskih sastojina u poglavlju 8. Određivanje sječivog prihoda (etata)-teoretske osnove (8 podpoglavlja, 23 stranice) autor prikazuje načine određivanja sječivog prihoda za tri načina gospodarenja, odvojeno za razinu šume i razinu sastojina prema više metoda. Pritom ističe i primjerima potkrjepljuje najznačajnije metode kao i one pravilnicima propisane metode tj. u operativnoj primjeni.
Poglavlje 9. Literatura. (11 stranica) sadrži 182 navoda korištene domaće i strane literature. Od ukupnog broja korištene literature oko 40 naslova radovi su samoga autora, bilo samostalno ili sa suradnicima.
Osvrt
Proteklo je pola stoljeća od objave prethodnog, šumarima opće poznatog udžbenika Uređivanja šuma akademika Dušana Klepca. Pola stoljeća u kojima se svijet strelovito mijenjao. Stanovništvo svijeta se utrostručilo, pritisak na prirodne resurse je ogroman itd. Paralelno svijest o očuvanju obnovljivih resursa nikad nije bila veća. Uređivanje šuma kao tradicionalna šumarska disciplina kontinuirano se prilagođava novim okolnostima i ciljevima gospodarenja šumama. Ponajprije se to očituje kroz uporabu suvremenih

ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 64     <-- 64 -->        PDF

metoda i sredstava u izmjeri šuma, ali i u izradi suvremenih planova gospodarenja koje obilježava multifunkcionalnost i prilagodljivost.
Svjedoci smo da su sve veće površine pod nekim oblikom "zaštite" što uvelike mijenja (ograničava) gospodarenje šumama. Pomicanje naglaska s ostvarivanja prihoda od drva na alternativne prihode (turističke, rekreacijske, sporedni šumski proizvodi…) uz ograničavanje gospodarenja šumama, neminovno postavlja pred uređivanje šuma sve veće zahtjeve. Razvoj privatnih šumoposjednika tj. privatnog šumarstva također zahtijeva prilagodbu planiranja gospodarenja, uvažavajući posebnosti malih privatnih šumposjeda odnosno nepovredivosti privatnog vlasništva. Prikazani raznodobni način gospodarenja kroz definiranje normaliteta i planiranje postupka gospodarenja na razini sastojine i šume, novost je u hrvatskom šumarstvu te je zaseban doprinos ovoga udžbenika.
Profesor Čavlović zaokružuje u cjelinu način i vrste gospodarenja šumama, elemente i obilježja razvoja sastojinskih struktura, teoretske modele šuma, vremenske i prostorne sastavnice uređivanja šuma te teoretske osnove određivanja sječivog prihoda uz načelo potrajnosti gospodarenja šumama i prikaz povijesnog razvoja uređivanja šuma. Iako su to opće i osnovne teme uređivanja šuma, obrađene su i prikazane u svjetlu suvremenih okolnosti planiranja i gospodarenja šumama. Načela održivog, višenamjenskog i sveobuhvatnog i prirodi bliskog gospodarenja šumama, protkana su kroz sve teme ovoga udžbenika.
Čitatelj će lako primijetiti da ovaj udžbenik nije nastao samo pisanjem autora tijekom nekoliko proteklih mjeseci. Brojnim primjerima potkrijepljen tekst, uz mnoštvo odličnih grafički prikaza i ilustracija (slika 3) te tablica rezultat je cjelokupnog dosadašnjeg stručnog i znanstvenog rada profesora Čavlovića. Primjeri rješenja realnih problema uređivanja šuma posebno su značajni za studente šumarstva, ali i kolege praktičare. Usklađenost pojmova i metoda opisanih u udžbeniku s aktualnim zakonskim i podzakonskim aktima zasebno je vrlo važna glede praktične primjenjivosti. Kvalitetan pojmovnik (kazalo) omogućava brzo snalaženje i pregled teksta, a brojna korištena literatura pronalazak širokog stručnog i znanstvenog štiva vezanog za uređivanje šuma iz cijelog svijeta.
Posebno nas raduje najava autora (u predgovoru) u očekivani, skori nastanak i objavu strukturno i sadržajno složenijeg udžbenika s tematikom šumskogospodarskog planiranja, odnosno planiranja gospodarenja ekosustavima općenito, područja koje se u svijetu intenzivno razvijaju. Do tada ovaj udžbenik ima zadatak biti temeljni izvor spoznaja vezanih za uređivanje šuma, ali i šumskogospodarsko planiranje u Republici Hrvatskoj.
Uređivanje šuma, djelatnost je koja objedinjuje sve šumarske discipline, a zahvaća i brojne druge. Stoga svim šumarskim stručnjacima, znanstvenicima te onima koji to namjeravaju postati, kolegama studentima, ali i drugima koji žele razumjeti šumarstvo, preporučujemo ovaj izvrstan udžbenik. Šumarstvo, a posebno uređivanje šuma iziskuje od čovjeka mnoštvo vještina, stoga nemojte biti razočarani ako pri prvom čitanju ne proniknete u sve. Uvijek se možete vratiti i ponovo pročitati. Tome udžbenici i služe.