DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 17 <-- 17 --> PDF |
5. Rasprava Discussion Kompleksan utjecaj skupina sastojinskih i stanišnih varijabli na prsni promjer i kvalitetu srednjesastojinskih stabala hrasta lužnjaka znatno je manje izražen od utjecaja skupine gospodarskih varijabli (tablice 2 i 3). Kvaliteta staništa (bonitet) i sklopljenost sastojine, kroz utjecaj na dužinu debla, čistoću od grana i dr., očekivano statistički značajno utječu na kvalitativnu strukturu stabala hrasta lužnjaka. S obzirom na činjenicu istraživanja kvalitete i vrijednosti starijih i starih lužnjakovih sastojina, očekivano je utvrđeno nepostojanje utjecaja varijable dobi sastojina. Takav rezultat upućuje na činjenicu da dob sastojine pri planiranju sastojina za obnovu ne može biti značajan čimbenik poglavito u sastojinama narušene strukture (Čavlović i dr. 2011a). Prema tomu, izuzev ekonomskih razloga (akumuliranje vrijednosnog prirasta), starije sastojine očuvane strukture i vrijedne drvne zalihe uputno je podržavati radi postizanja i očuvanja uravnoteženog odnosa između sastojina skraćene i produžene sječive dobi, kao i dobne strukture šume (Čavlović i dr. 2009). Rezultati istraživanja ukazuju na mali ili neznatan utjecaj pripadnosti sastojina šumskim zajednicama i ustanovljenim EGT-ovima iz skupine stanišnih varijabli, na kvalitetu SPS hrasta (tablica 3). Raspodjela sastojina prema EGT-ovima je više ili manje u vezi s raspodjelom prema šumskim zajednicama. Međutim, zastupljenost prijelaznih EGT-ova (II-G-12 i II-G-22) i sličnost strukture (podjednaki udjel hrasta lužnjaka, zastupljenost vrsta i vlažnog i suhog staništa) ukazuje na značajan antropogeni utjecaj i promjene staništa, zbog čega dolazi do ujednačavanja vegetacijskih, ali i strukturnih obilježja. Ujednačavanje obilježja povećava se tijekom gospodarenja, odnosno razvojem dobi sastojina (Baričević 1999; Cestarić 2008). Na iznimnu kvalitetu sastojina i potencijal staništa ukazuje utvrđeni aritmetički srednji prsni promjer hrasta od 64,2 cm te sadržaj od prosječno 35 % obujma drva kvalitativno svrstanih u A i B razrede kakvoće. Iako narušene strukture, sastojine, odnosno preostala stabla hrasta lužnjaka vrlo su kvalitetna. S obzirom na stalnu realizaciju slučajnog prihoda u sastojinama ostaju vrlo kvalitetna, ali malobrojna stabla hrasta, pri čemu vrijednost drvne zalihe sastojina kao cjeline značajno opada. Zadatak provedbe gospodarskih postupaka, između ostalog, je povećanje kvalitete, a time i vrijednosti stabala i sastojina. Stanje kvalitete zrelih stabala posljedica je provedbe gospodarskih postupaka unatrag cijeloživotnog razvoja stabala, a što nije bilo obuhvaćeno istraživanjem u ovoem radu. Vrlo mali utjecaj imaju trenutni ili neposredni gospodarski postupci kao što su iznos i vrsta prihoda provedenog u proteklom gospodarskom polurazdoblju. Veća kvaliteta stabala hrasta u sastojinama u kojima je propisan zahvat prorede ukazuje na postojanje i važnost pomoćne sastojine. Propisani zahvat prorjede manji od 15 m3/ha koji se odnosi na polovicu uzorka, ukazuje na značajan udio konzerviranih sastojina koje su prepuštene prirodnom razvoju, uz nužnu realizaciju samo slučajnih prihoda do početka obnove ili sanacije sastojine. Pripadnost gospodarskoj jedinici i površina sastojina mogu biti povezani s obilježjima dugoročnijeg proteklog gospodarenja, no više je posljedica prostorne različitosti stanišnih i strukturnih uvjeta. Tako se s jedne strane izdvajaju gospodarske jedinice u središtu poplavne nizine Lonjskog polja (GJ: Josip Kozarac, Posavske šume Dubica i Sunja, Žutica, Brezovica), gdje je bilo najveće sušenje hrasta lužnjaka, a preostala stabla pokazuju iznimnu kvalitetu, u odnosu na gospodarske jedinice očuvanije čiste strukture starijih i starih sastojina, ali manjih prosječnih dimenzija i kvalitete stabala |