DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 12 <-- 12 --> PDF |
krošnje (vidjeti Teslak 2010). Za plohu kao cjelinu osobitih strukturnih značajki procijenjena je brojnost ponika i pomladka, brojnost i vrste u sloju grmlja, te ostali elementi staništa i stanja sastojine (mikroreljef, sklop, kvaliteta, zdravstveno stanje, šumski red i zastrtost tla listincem, prizemnim rašćem i slojem grmlja). Na osnovi izmjerene visine kraja sekcije (hKS) i visine početka sekcije (hPS), procijenjenog razreda kakvoće i tablica pada promjera za hrast lužnjak (Šurić 1938 u Antoljak (ur.) 1949) tj. prsnog promjera (d1,30) i postotka od prsnog promjera na visini sredine sekcije (phSS), izračunat je promjer na sredini sekcije za svaki pojedini razred kakvoće, iz čega je formulom (1) izračunat obujam sekcije (vx) pojedinog razreda kakvoće. (1) Ukupan obujam stabla s korom do 7 cm promjera (vBR) izračunat je na temelju izmjerenog prsnog promjera (d1,30) i totalne visine stabla (hT) Schumaher-Hall-ovom formulom (2) gdje su b0 (0,00005), b1 (2,04838), b2 (0,89212) parametri funkcije, a f (1,00374) Meyerov korekcijski faktor (Špiranec 1975). (2) Izjednačenja obujma pojedinih razreda kakvoće provedena su formulom (3) koja je u dosadašnjim istraživanjima prikladnosti funkcija za izjednačavanje ovisnosti obujma pojedinih sortimentnih klasa o prsnom promjeru stabala označena kao najprikladnija (Vondra 1995; Paladinić i Vuletić 2006). Osim prsnog promjera (d1,30), u formuli je kao nezavisna varijabla uključen i ukupan obujam stabla (vBR). Iz uzorka za izjednačenje obujma pojedinog razreda kakvoće izdvojena su stabla koja su označena kao "neprave nule", odnosno u uzorku nisu prave nule (Vuletić 1999). (3) Kompleksan utjecaj sastojinskih, stanišnih i gospodarskih varijabli (tablica 1) na odabrane zavisne varijable; prsni promjer srednje plošnog stabla sastojine (dSPS) i udio obujma drva razreda kakvoće A i B (vABp) u ukupnom obujmu srednje plošnog stabla (SPS) (tablica 1), istraživan je višefaktorskom analizom varijance (Sokal i Rohlf 1995). Metodom je omogućeno, iz djelovanja određene konstelacije varijabli, izdvajanje one varijable čiji je utjecaj statistički značajan. U slučaju postojanja statistički značajnog utjecaja neke od promatranih varijabli proveden je Tukey post hoc (HSD) test, kako bi se utvrdile razlike između pojedinih ustanovljenih kategorija unutar varijable. 4. Rezultati Results Kvalitativna struktura dubećih stabala hrasta lužnjaka procijenjena je na 603 stabla uzetih sa 146 ploha iz 37 sastojina unutar 16 GJ područja istraživanja. Istraživane sastojine obuhvaćaju široki raspon stanišnih i strukturnih uvjeta unutar raspona dobi od 102 do 170 godina, drvne zalihe od 320 do 709 m3/ha te obrasta prema temeljnici hrasta u širokom rasponu od 0,20 do 0,85. U ukupnom obujmu uzorkovanih stabala od 3964 m3 procijenjen je najveći udjel kvalitatvnog razreda D (30 %) te podjednaka zastupljenost preostala tri razreda kakvoće (oko 20 %) (tablica 2). Postupak utvrđivanja kompleksnog multivarijatnog utjecaja sastojinskih, stanišnih i gospodarskih čimbenika na elemente strukture sastojina temeljen je na uzorku od 146 postavljenih ploha, uz pretpostavku da unutar istraživanih sastojina postoji varijabilnost elemenata strukture, gdje svaka pojedina ploha predstavlja zasebni dio šume jedinstvenih strukturnih i stanišnih osobitosti. Prsni promjer srednje plošnog stabla sastojine (dSPS) i udio obujma drva razreda |