DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Površina šuma hrasta lužnjaka koje su uključene u istraživanje iznosi 29 290 ha ili 62 % obrasle površine područja istraživanja. Velik udio starijih i starih sastojina, mala zastupljenost mladih i srednjedobnih sastojina, uz intenzivniju obnovu tijekom zadnjih 20 godina, obilježje je dobne strukture (Slika 1).
U ukupnoj drvnoj zalihi od 9 269 261 m3 hrast lužnjak zastupljen je sa 68 %, poljski jasen sa 20,0 %, obični grab sa 6 % te ostala bjelogorica (pretežno crna joha) sa 6 % (Slika 1b). Uz pretpostavku normalne dobne strukture šume i normalnog obrasta sastojina, teoretska drvna zaliha prema prirasno prihodnim tablicama za drugi bonitet (Špiranec, 1975) iznosila bi 10 203 990 m3.
3. Metoda rada
Methods
Unutar uređajnog razreda (UR) hrasta lužnjaka na području istraživanja iz baze HŠ-fonda (baza podataka tvrtke Hrvatske šume d.o.o.) izdvojene su sastojine koje su 2007. godine bile dobi iznad 100 godina i smanjenog obrasta (obrast ispod 0,8) (Čavlović 2006) te površine veće od 3 ha. Time je dobiven uzorak od 2 474 sastojine ukupne površine 29 190 ha, prosječne površine od 11,8 ha i drvne zalihe od 9 269 261 m3, odnosno 318 m3/ha.
Slučajnim odabirom (generiranjem slučajnog broja iz tablice slučajnih brojeva) izdvojene su sastojine za detaljnu terensku izmjeru i procjenu na uzorku privremenih ploha. U odabranim sastojinama (37 sastojina) sustavno su polagane kružne plohe polumjera 35 m na dijagonalnom traktu kroz sastojinu, na način da 1 ploha predstavlja oko 2 ha. Na plohama je između ostalog (vidjeti Teslak 2010) odabrano u prosjeku 5 modelnih stabala hrasta lužnjaka najbližih središtu plohe. Odabranim stablima po metodi Danhelovskog; procjene i obračuna sortimentne strukture stabala u dubećem stanju (Ugrenović 1956), utvrđena je dužina pojedinog razreda kakvoće prema Hrvatskoj normi HRN EN 1361-1 (Anon 1999). Terenski dio procjene kvalitativne strukture drva sastoji se u procjeni razreda kakvoće drva i izmjeri (procijeni) dužine pojedinog razreda kakvoće.
Za izmjeru dosega visine pojedinog razreda kakvoće, odnosno njene dužine, korišten je visinomjer Vertex IV. Ovdje je bitno istaknuti da se sekcije pojedinih razreda kakvoće ne nižu nužno pravilno od tla prema vrhu stabla (A, B, C...), niti da je nemoguće da stablo ima dvije pa i više sekcija istog kvalitativnog razreda (npr. B, C, B, D...), stoga se ovim činjenicama pridavala osobita pozornost pri oblikovanju sekcija prema razredima kakvoće.
Paralelno s procjenom kvalitativne strukture drva izmjerena je visina početka krošnje, visina osvijetljenog dijela krošnje te totalna visina stabla. Osim toga, modelnim stablima procijenjeno je zdravstveno stanje i izmjerena širina