DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 10     <-- 10 -->        PDF

1. Uvod
Introduction
Hrast lužnjak (Quercus robur L.) najznačajnija je vrsta drveća u Hrvatskoj s obzirom na novčanu vrijednost koja se ostvaruje prodajom drvnih sortimenata. U novije vrijeme gospodarenje šumama hrasta lužnjaka opterećeno je pojavom propadanja i odumiranja stabala (Čavlović i dr. 2006, 2009) te danas predstavlja značajan gospodarski i ekološki problem u šumarstvu Hrvatske (Tikvić i dr. 2009).
Vrijednost drvne zalihe zrelih sastojina ogleda se u kvaliteti stabala koja ju sačinjavaju, ali i iznosu i raspodijeli drvne zalihe po vrstama drveća. Propadanje i odumiranje stabala osim što rezultira velikim ekonomskim gubicima koji iznose i do 40 % potencijalne tržišne vrijednosti drvnih sortimenata (Zečić i dr. 2009), umanjuje vrijednost sastojina uslijed smanjenja obrasta poglavito glavne, najvrednije vrste drveća, ali i slabljenja općekorisnih funkcija šume (Petráš 2002).
Pod kvalitetom stabala pojednostavljeno podrazumijeva se vrsta, odnosno kakvoća sortimenata koji se iz stabala mogu izraditi. U Hrvatskoj se drvo tradicionalno razvrstava prema namjeni (Hrvatska norma proizvoda iskorištavanja drva,Anon 1995), što modeliranje sortimentne strukture čini vrlo zahtjevnim (brojne kategorije, subjektivna odluka o namjeni). Novije norme (na primjer Hrvatska norma HRN EN 1361-1,Anon 1999) utemeljene na zapadnoeuropskoj praksi razvrstavaju drvo prema kakvoći, ne prejudicirajući njegovu namjenu. Modeli procjene kakvoće nešto su jednostavniji (imaju manje slučajnih i subjektivnih čimbenika), pa su stoga prikladniji za procjenu kvalitativne strukture dubećih stabala.
Preciznija procjena sortimentne, odnosno kvalitativne strukture sastojine, a time i vrijednosti njene drvne zalihe, omogućava učinkovitije planiranje gospodarenja. Učestalo znatno odstupanje planirane proizvodnje sortimenata od ostvarene ukazuje na otvoren problem i potrebu izrade modela za procjenu sortimentne i/ili kvalitativne strukture sastojina (Vondra 1995). Istraživanjem načina oblikovanja uzoraka te iznalaženjem najboljih modela procjene sortimentne strukture, u Hrvatskoj bavili su se mnogi autori (Vondra 1995; Vuletić 1999; Šušnjar 2002; Paladinić i Vuletić 2006; Prka 2008). Rezultati spomenutih istraživanja sugeriraju da dobiveni modeli uglavnom imaju ograničenu uporabu s obzirom na pripadnost uzorka vrsti drveća, uređajnom razredu, ekološko-gospodarskom tipu (EGT), dobnom razredu, vrsti sječe i dr. Znatne razlike u kvalitativnoj strukturi pridobivenog drva postoje između vrsta prihoda (glavni i prethodni) te sijekova oplodne sječe na primjer u bukovim sastojinama (Prka 2008). Istraživanje odnosa kvalitativne strukture drva s obzirom na utvrđeni stupanj oštećenosti stabala (Petráš 2002; Tikvić i dr. 2009; Zečić i dr. 2009.) temelj su procjene gubitaka vrijednosti drva u sastojinama zahvaćenim sušenjem. U većini regresijskih modela za predikciju kvalitativne strukture drva prsni promjer stabla najviše doprinosi objašnjenoj varijabilnosti, prema tomu, distribucija prsnih promjera u sastojini važan je pokazatelj grube procijene vrijednosti drvne zalihe (Vuletić 1999; Paladinić i Vuletić 2006). U starijim i starim jednodobnim sastojinama u kojima je utjecaj dobi sastojine zanemariv, prsni promjer stabala može biti pokazatelj kvalitete stabala, odnosno sastojina (Kangas i Maltamo 2002). Za precizniju procjenu kvalitete sastojina potrebno je uz distribuciju prsnih promjera u određenoj dobi sastojina utvrditi kvalitativnu strukturu, ponajprije zastupljenost najkvalitetnijih razreda kakvoće (Petráš 2002).
Pri planiranju i gospodarenju šumama hrasta lužnjaka primjenjuju se jedinstvene sortimentne tablice dobivene iz uzorka posječenih stabala neovisno o području, dobi, vrsti sijeka, EGT-u te stanju strukture sastojina, stoga često postoje znatna odstupanja u planiranoj i ostvarenoj proizvodnji sortimenata. Istraživanje utjecaja čimbenika staništa (Petráš i dr. 2008), kao i čimbenika gospodarenja (Musić 2005; Prka 2008; Koprivica i dr. 2010) na kvalitativnu strukturu drva pretpostavljaju stratifikaciju modela.
U ovom radu cilj je istražiti kvalitativnu strukturu drva hrasta lužnjaka u starijim i starim lužnjakovim sastojinama narušene strukture (smanjenog obrasta) u srednjoj Posavini. Nadalje, cilj je, istražiti utjecajne čimbenike na kvalitativnu i sortimentnu strukturu preostalih stabala hrasta lužnjaka, te glede varijabilnosti kvalitativne strukture prema postavljenim sastojinskim, stanišnim i gospodarskim varijablama izgraditi i predložiti modele procjene strukture obujma drva po razredima kakvoće prema Hrvatskoj normi HRN EN 1361-1 (Anon 1999).
2.Objekt istraživanja
Object of research
Predmet istraživanja u ovom radu predstavljaju starije i stare sastojine šuma hrasta lužnjaka na širem području Lonjskog i Mokrog polja, odnosno srednje Posavine. U upravnom smislu područje obuhvaća dijelove triju županija; Zagrebačku, Sisačko-moslavačku i Brodsko-posavsku, a u šumsko-gospodarskom dijelove triju Uprava šuma; Podružnice Zagreb, Sisak i Nova Gradiška. Nizinske šume hrasta lužnjaka na tom području razdijeljene su na 16 gospodarskih jedinica (GJ), od GJ Žutica, Šumarije Novoselec na zapadu, dolinom Save, desnom obalom do Jasenovca, a lijevom do Stare Gradiške, s desne strane autoceste Zagreb-Lipovac sve do GJ Ljeskovača Šumarije Stara Gradiška na istoku (karta 1). Detaljno opisana prirodna obilježja područja rada mogu se pronaći u Kovačević i dr. (1972) i Seletković (1996).