DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 81     <-- 81 -->        PDF

ZAPISNIK 117. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
Damir Delač
117. Redovita sjednica skupštine Hrvatskoga šumarskoga društva, u nazočnosti 186 gostiju i delegata, održana je 18. lipnja 2013. godine u dvorani Novinarskog doma u Zagrebu, s početkom u 10,30 sati.
Dnevni red:
10.30 h – Otvaranje Skupštine i pozdravni govori
                a) Usvajanje Dnevnoga reda
                b) Usvajanje Poslovnika o radu Skupštine
Izbor radnih tijela Skupštine:
                a) Radnog predsjedništva (Predsjednik + 2 člana)
                b) Zapisničara
                c) Ovjerovitelja zapisnika (2 člana)
Izvješće o radu u prethodnoj godini:
                a) Izvješće Predsjednika
                b) Izvješće Glavnog urednika Šumarskog lista
                c) Izvješće Nadzornog odbora.
Rasprava po izvješćima i zaključci.
Verifikacija programa rada i financijskog plana za 2013. godinu.
Slobodna riječ.
Stručna tema: Izlaganje mr. sc. Gorana Videca, načelnika Sektora šumarstva i lovstva Ministarstva poljoprivrede, na temu "Izazovi Hrvatskoga šumarstva nakon ulaska u EU".
Ad. 1
Skupštinu je otvorio predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević, pozdravivši uvažene goste i delegate, a posebno pomoćnika ministra Ministarstva poljoprivrede doc. dr. sc. Nikicu Šprema, akademike Slavka Matića i Igora Anića, članove Uprave Hrvatskih šuma d. o. o., Mariju Vekić i Ivana Ištoka, predsjednicu Hrvatskog inženjerskog saveza prof. dr. sc. Vjeru Krstelj, predstavnike Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije te pripadnike sredstava javnog informiranja.
Prije radnog dijela po predloženom Dnevnom redu, predsjednik mr. sc. Jurjević utvrdio je kvorum, jer je od 107 delegata nazočno bilo njih 88.
Zatim je pozvao delegate na usvajanje:
Dnevnoga reda i
Poslovnika o radu Skupštine, koji je objavljen na WEB stranicama HŠD-a.
Oba su jednoglasno usvojena.
Ad. 2
Predložena su radna tijela skupštine i to:
a) Radno predsjedništvo Predsjednik – prof. dr. sc. Ivica Tikvić Član – Ariana Telar, dipl. ing. šum. Član –Oliver Vlainić, dipl. ing. šum.
b) Zapisničar – mr. sc. Damir Delač
c) Ovjerovitelji zapisnika, Damir Miškulin, dipl. ing. šum. i mr. sc. Ivica Milković
Prijedlog je jednoglasno usvojen.
Nakon toga predsjednik mr. sc. Petar Jurjević pozvao je goste koji žele pozdraviti skup.
Predsjednica Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS) prof. dr. sc. Vjera Krstelj prenijela je pozdrave 30 članica HIS-a, od

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 82     <-- 82 -->        PDF

kojih je HŠD najstarija, a po broju članova i jedna od najvećih, te jedna od osnivača HIS-a. Danas HIS broji, imenom i prezimenom, 19600 članova. Ovakav broj visoko obrazovanih ljudi organiziran kroz udrugu kao što je HIS, putem koje se najbolje može štititi struka, svakako je velik potencijal za razvoj svake države, međutim to znanje se kod nas nažalost premalo koristi i u našoj zemlji udruge nemaju pravo i primjereno mjesto. Naš je zadatak to ispraviti, pa tako HIS danas ima novi Upravni odbor u kojemu je član i vaš tajnik kolega Delač. Ja vidim da ste vi šumari vrlo kvalitetna profesija i vrlo kvalitetna udruga, pa s obzirom na vašu tradiciju izgleda da niste zabrinuti da li će šumari ili neke druge struke voditi šumarstvo. Međutim, mislim da bi struku ipak trebalo uvažavati. Ubrzo ulazimo u veću, Europsku uniju, u kojem su udruge vrlo važan segment društva. Imate zemalja gdje se u nekoj struci ne možete zaposliti ako niste u jednoj od strukovnih udruga. Jedna od novina u EU je i omogućavanje bržeg protoka inženjerskog rada putem inženjerske iskaznice. Takvom iskaznicom moći ćete se zaposliti u zemljama EU bez provjera koje ste do sada morali prolaziti, nostrifikacije diploma i sl. HIS se izborio da njegovi članovi, koji su završili fakultete akreditirane u EU, dođu do takvih dozvola. Hrvatska je takav sporazum, zajedno sa 7 drugih članica EU, potpisala u listopadu 2012. godine. Nažalost, za sada samo dva fakulteta u Hrvatskoj (elektrotehnički i građevinski fakultet u Zagrebu) imaju takve akreditacije i ja se nadam da će uskoro i ostali naši fakulteti dobiti akreditacije. Na kraju Vas pozivam da se svi zajedno izborimo da status inženjera u društvu dobije zasluženo mjesto, jer oni svatko u svojoj struci najbolje mogu pronaći rješenja za boljitak cijele zajednice. Završivši svoj pozdravni govor profesorica Krstelj poklonila je HŠD-u zastavu HIS-a.
Ivan Ištok, dipl. ing. šum., pozdravio je u skup ispred Uprave Hrvatskih šuma d. o. o. Hrvatska uskoro ulazi u novu zajednicu Europsku uniju koja će nam svakako donijeti velike promjene, a o promjenama u šumarskoj domeni čut ćemo i u današnjoj stručnoj temi. Hrvatsko šumarstvo zbog svoje duge tradicije i prirodnih i očuvanih šuma svakako je prepoznato u Europskoj uniji. Kroz fondove koji postoje u EU naći će se mjesta i za Hrvatsko šumarstvo i njima ćemo kompenzirati sredstva koja ćemo možda negdje drugdje izgubiti. Očekujem da će se i kroz današnje izlaganje na temu "Izazovi Hrvatskoga šumarstva nakon ulaska u EU" otvoriti niz kvalitetnih rasprava, jer je ista izuzetno važna za cijeli šumarski sektor, a pred nama je donošenje i određenih strateških odluka koje će utjecati na budućnost šumarstva. Nadam se da ćemo mi kao struka uspjeti kvalitetno odoliti svim izazovima koji su pred nama. Još jednom želim uspješnu raspravu i kvalitetan rad današnje Skupštine.
Nakon što je radno predsjedništvo zauzelo svoja mjesta za radnim stolom, predsjednik prof. dr. sc. Ivica Tikvić nastavio je rad po Dnevnom redu pozvavši predsjednika HŠD-a mr. sc. Petra Jurjevića da podnese svoje izvješće.
Ad. 3
a)
Dame i gospodo, kolege i kolegice, dragi gosti!
Srdačno Vas pozdravljam i svima zahvaljujem što ste se odazvali našem pozivu za sudjelovanjem u radu 117. sjednice Skupštine našeg Hrvatskog šumarskog društva, koje danas djeluje organizirano u 19 ogranaka i središnjicom sa 3101 aktivnim članom.
Na sjednici Upravnog i Nadzornog odbora Hrvatskog šumarskog društva održanoj 15. ožujka 2013. godine u prostorijama Uprave šuma Podružnica Ogulin u Ogulinu, uz nazočnost gotovo svih članova ovih tijela HŠD, raspravili smo i razmotrili sve bitne točke koje je nužno na takvim sjednicama raspraviti prije sjednice Skupštine.
U skladu s našom dugogodišnjom praksom svi materijali objavljeni su u Šumarskom listu broj 3–4/2013., što Vam je dalo mogućnost stjecanja uvida u njihov sadržaj.
Želim vjerovati i iskreno se nadam da ste svi Vi ili vas većina pročitali tako dostavljene Vam materijale i da ćete, ukoliko osjećate potrebu, o njima iznijeti svoja zapažanja i stajališta te eventualne nove prijedloge. Svaki konstruktivan prijedlog ili dopuna dobro je došao, iako se iskreno nadam da smo u dostavljenim vam materijalima opširno obuhvatili sve ono o čemu je Nadzorni odbor i Upravni odbor HŠD raspravljao i o čemu je donio svoje stavove i zaključke.
Zbog toga, ali zbog činjenice da ste iscrpno izvješće imali prilike sagledati u već spomenutom broju Šumarskog lista, ovom prilikom pokušat ću podsjetiti Vas samo na neke aktivnosti koje smo provodili i o kojima smo zauzimali stavove, a koje su bitne za HŠD i za šumarstvo u cjelini.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Sve aktivnosti koje smo provodili ukratko možemo svrstati u nekoliko grupa:
stručne i zakonodavne aktivnosti vezane za zaštitu i afirmiranje šumarske struke,
izdavačka djelanost koja je predstavljena tiskanjem znanstvenog, stručnog i društvenog glasila "Šumarski list", tiskanje promidžbenih materijala,
rad na održavanju Šumarskog doma u kojemu je 1898. godine započela s radom Šumarska akademija, nastavio s radom Šumarski fakultet, a danas se u njemu obavljaju sve aktivnosti Društva, Akademije šumarskih znanosti i Direkcije HŠ d.o.o.
U proteklom razdoblju održali smo tri sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a.
Drugu sjednicu 2012. godine održali smo u Šumariji Virovitica, UŠP Bjelovar, 3. sjednicu u Šumarskom domu u Zagrebu, na kojoj je uz ostalo predsjednik Uprave HŠ d.o.o. mr. sc. Ivan Pavelić ponovno prezentirao stanje i viziju budućeg razvoja trgovačkog društva Hrvatske šume. Cjelovita prezentacija bila je objavljena u našem glasilu "Šumarski list".
Prvu sjednicu u 2013. godini održali smo u Šumariji Ogulin, UŠP Ogulin, na kojoj smo razmatrali materijale o kojima ćemo danas raspravljati.
U promatranom razdoblju sudjelovali smo u javnoj raspravi o Prijedlogu Zakona o poljoprivrednom zemljištu koja je održana 1. kolovoza 2012. godine u dvorani Ministarstva poljoprivrede. Na toj raspravi iznijeli smo konkretne primjedbe na predložena rješenja, ali i načelne primjedbe na cjelokupnu problematiku.
Naše primjedbe posebno su se odnosile na članak 3. Prijedloga zakona, po kojemu bi, ukoliko bi se dosljedno provodio, šumarstvo izgubilo tisuće hektara šuma i šumskog zemljišta. Naše primjedbe usklađene s prijedlozima iz ogranaka u pisanom obliku dostavljeni su nadležnom Ministarstvu poljoprivrede. Međutim, naše primjedbe uglavnom nisu uvažene. Navedeni članak 3. praktično je ostao isti kao i u Prijedlogu zakona, što u praksi znači da se neobraslo šumsko zemljište i zemljište obraslo početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina (makija, šikare, šibljaci i drugo), a pogodno je za poljoprivrednu proizvodnju, smatra poljoprivrednim zemljištem. Podsjećam sve nas da sada u RH ima nekoliko stotina tisuća neobrađenog poljoprivrednog zemljišta.
HŠD je dalo primjedbe i na prijedlog Zakona o zaštiti prirode. One se ponajprije odnose na uporabu sredstava za zaštitu bilja u šumama, jer su kriteriji prema predloženom Prijedlogu u svezi s uporabom istih vrlo rigorozni i kao takvi znatno bi otežali poduzimanje učinkovitih mjera zaštite.
Isto tako dali smo vrlo konkretne primjedbe i na Nacrt prijedloga Zakona o strateškim investicijama, koji je u javnosti izazvao brojne i burne polemike i koji je realno gledajući prilično ispolitiziran.
Naše primjedbe odnosile su se isključivo na zaštitu šume i šumskog zemljišta, čija je uporaba za izgradnju strateških investicija i do sada bila primjereno regulirana.
Iako je Ministarstvo poljoprivrede imenovalo Povjerenstvo za izradu novog Zakona o šumama, nikakvih aktivnosti u svezi s tim nije bilo. U svrhu što kvalitetnije pripreme za rad navedenog povjerenstva, Upravni i Nadzorni odbor HŠD zadužio je svoju radnu skupinu da pripremi popis zakonodavnih akata koji nedostaju u šumarskom sektoru, kao i da naznači osnovne probleme koje bi trebao riješiti Novi zakon o šumama, a koji nisu riješeni postojećim zakonom. Oni su objavljeni u zapisniku 1. sjednice u Šumarskom listu 1– 2/2013. Od tada su i ogranci HŠD-a potakli rasprave o toj problematici i svoje prijedloge dostavljaju u središnjicu.
Sve ovo pripomoći će, nadamo se, predstavnicima HŠD-a u Povjerenstvu za izradu Zakona za zauzimanje kvalitetnih i prihvatljivih prijedloga.
Našu pozornost u promatranom razdoblju zaokupljala je i ekološka mreža NATURA 2000 koja obuhvaća područja važna za očuvanje vrsta i staništa ugroženih na europskoj razini i zaštićenih na temelju Direktive o pticama i Direktive o staništima. Ovaj projekt obuhvaća gotovo 37 % teritorija RH, u čemu zbog svoje velike bioraznolikosti, bogatstva zaštićenih, rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, svoje prirodnosti i stručnog gospodarenja značajno participiraju i šume.
Ocjenjujemo da su površine obuhvaćene mrežom koje su u postotnom iznosu najveće u Europi prevelike i da nam kao takve u budućnosti mogu činiti ne male probleme, posebice sa stajališta provođenja prostorno-planske dokumentacije, financiranja provođenja mjera očuvanja mreže itd.
HŠD kao suorganizator, pokrovitelj ili u nekoj drugoj formi sudjelovalo je u mnogim aktivnostima vezanih za šumarski sektor: tako smo aktivno sudjelovali u organizaciji FORMEC simpozija u Cavtatu, sajma AMBIENTA, IUFRO kongresa u Zagrebu itd.
Aktivno smo sudjelovali u aktivnostima Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS-a) čija smo najstarija i najbrojnija članica. Za nas je posebno zanimljivo što će naši članovi inženjeri (dipl. ing., inženjeri, prvostupnici i magistri struke) putem HIS-a postati članovi Europske federacije inžinjerskih udruga (FEANI). Za to će dobiti iskaznice koje će olakšati slobodni protok inžinjerskog rada u Europskoj uniji. Prema ažuriranoj evidenciji članstva, HŠD ima 1637 članova kojma će biti omogućeno članstvo u FEANI.
Iza nas je i 45. EFNS koji su Hrvatske šume d.o.o. i HŠD organizirali od 17. do 23. veljače na području Gorskog kotara, na kojemu je sudjelovalo preko 600 sudionika iz 21 europske zemlje. Višegodišnje pripreme ovog natjecanja podrazumijevale su izgradnju poligona za natjecanje sa svom infrastrukturom, osiguranje smještaja i prijevoza sudionika, stručnih

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 84     <-- 84 -->        PDF

i turističkih ekskurzija, stručnih predavanja, svečanog otvaranja i zatvaranja te organizacije tehničkog dijela natjecanja. Pisma pohvale koje dobivamo od svih sudionika potvrda su uspješno obavljenog posla i izuzetno uspješna promidžba ne samo Hrvatskog šumarstva nego i RH.
Kako je sve bilo organizirano možda najbolje govori završna rečenica izvješća tehničkog delegata natjecanja gospodina Siegfrida Kaltenbacha, citiram:
"EFNS u Delnicama bilo je prvorazredno organizirano natjecanje provedeno uz ogroman angažman.
U tehničkom području nije bilo nijedne slabe točke. 45. FENS 2013. proveden je na uzoran način i s mnogo srca. Svi sudionici puni su hvale." Kraj citata.
Zbog svega toga treba odati priznanje svima koji su pridonijeli ovom uspjehu, a posebno UŠP Delnice i HŠ d.o.o. kao cjelini, koje su još jednom pokazale svoje potencijale.
Preko naša dva člana, akademika Slavka Matića i Akademika Igora Anića i u 2012. godini nastavila se izvrsna suradnja s Razredom za prirodne znanosti HAZU. Akademik Igor Anić predstavio je i zbornik s okruglog stola HAZU "Šume, tla i vode, neprocjenjivo prirodno bogatstvo Hrvatske".
Aktivnostima HŠD-a kao cjeline značajno su pridonijele i naše sekcije koje su u okviru svoga rada održale i organizirale niz sastanaka i rasprava te sudjelovale na mnogim skupovima na kojima je tematika bila iz područja njihovog djelovanja.
O brojnim aktivnostima naših sekcija sve ste mogli pročitati na stranicama Šumarskog lista.
Moram spomenuti i dobru suradnju s Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije (HKIŠDT) koja je rezultirala potpisivanjem Ugovora o poslovnoj suradnji kojim se od 1. broja 2012. godine Šumarski list na kućnu adresu dostavlja svim ovlaštenim inženjerima, članovima HKIŠDT. Dobici su višestruki, kako za nas izdavača povećanjem naklade Šumarskog lista za više od 1000 komada, tako i za svakog ovlaštenog inženjera.
Detaljnije izvješće o 136-tom godištu Šumarskog lista dobit ćete od Glavnog urednika prof. Hrašovca, a ja Vas mogu izvijestiti da on izlazi redovito i da časopis drži, pa i povećava razinu kvalitete, čime osigurava visoki međunarodni znanstveni status glede A1 SCI bodova.
Od ostalih tiskarskih aktivnosti pomogli smo tiskanje monografije "Šumsko gospodarstvo Karlovac/Uprava šuma Podružnica Karlovac 1960.–2010" u izdanju karlovačkog ogranka HŠD-a. Kao i svake godine pomogli smo pri tiskanju jednog broja časopisa "Drvna industrija" i promidžbenih materijala i letaka Salona fotografija "Šuma okom šumara" te tradicionalnog trodijelnog kalendara HŠD-a. Tiskali smo i prikladne brošure, svojevrsne osobne karte Šumarskog društva i Hrvatskog šumarstva, na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, te ostale promidžbene materijale 45. EFNS. Pomogli smo i dr. sc. Juraju Medvedoviću pri tiskanju njegove knjižice "Ljepši život".
WEB stranice HŠD-a redovito se održavaju i uz aktualnosti donose nove rubrike: In memoriam i Na današnji dan. Uz Šumarski list koji je u cijelosti digitaliziran i dostupan, zatim cjelokupne biblioteke HŠD (4006 naslova, od čega 73 u punom sadržaju), koja se može pregledavati i "prelistavati", sada su obrađeni i novi sadržaji: Glasnik za šumske pokuse, Monografije Akademije šumarskih znanosti. Bibliografija šumara – u Imeniku hrvatskih šumara kompletirana je automatski generirana bibliografija za pojedinog autora koja sada, osim radova u Šumarskom listu sadrži i radove u Glasniku za šumske pokuse, a potom i radove u monografijama. Digitalna foto i filmska arhiva se redovito popunjavaju. Projekt digitalne šumarske biblioteke od interesa je za cjelokupnu šumarsku struku, a iziskuju znatna financijska ulaganja koja prelaze mogućnosti HŠD-a, pa se dio projekta lani financirao iz sredstava znanstveno-istraživačkog rada (50000 kuna). Ove godine povjerenstvo ZIR nije odobrilo financiranje ovog projekta, no ipak HŠD će ga nastaviti o svom trošku.
Na zgradi Šumarskog doma izmijenjeni su dotrajali krovni prozori, saniran je donji rub vanjske fasade zgrade i napravljeni su radovi sanacije zidova podrumskih prozora.
Uz sve ovo što sam iznio o radu u prošlom razdoblju pružali smo pomoć i Ograncima HŠD u njihovim aktivnostima: organizaciji brojnih stručnih predavanja, okruglih stolova, međunarodnih ili međusobnih stručnih ekskurzija, šumarskih zabava itd. To ćemo činiti i dalje.
Dame i gospodo!
Sve ovo što sam iznio i čime smo se bavili, a to je samo ono najbitnije, ne bi bilo moguće ostvariti da nije bilo doista izvrsne suradnje sa Akademijom šumarskih znanosti, Šumarskim fakultetom, Šumarskim institutom, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije i naravno Hrvatskim šumama d.o.o.
Svima se iskreno zahvaljujem na suradnji i pozivam da je razvijamo i dalje. Nadamo se da ćemo takav odnos u budućnosti ostvariti i sa Ministarstvom poljoprivrede, pa evo koristim priliku da novog pomoćnika ministra gospodina Šprema pozovem na sveobuhvatnu suradnju u cilju zajedničkog rješavanja mnogih pitanja koje danas pritišću i šumarstvo. Samo na taj način možemo vratiti dignitet šumarstvu i šumarskoj struci.
Dame i gospodo! Kolege i kolegice!
U proteklom razdoblju ima dosta pitanja s čijim rješavanjima članovi HŠD-a, ali i cijela šumarska struka nisu i ne mogu biti zadovoljni. Predlažu se pa i donose neka rješenja kojima

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 85     <-- 85 -->        PDF

se ne štiti šuma, kao da se zaboravilo ili nikad nije znalo da su šume i šumsko zemljište člankom 52. Ustava Republike Hrvatske utvrđene kao dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i da kao takve imaju njezinu osobitu zaštitu.
U jedno od takvih rješenja skoro bismo mogli svrstati višekratno smanjenje plaćanja naknade za korištenje OKFŠ-a, a kako se najavljuje i njezino potpuno ukidanje.
Zaboravlja se pritom da je racionalno koristeći ova financijska sredstva gospodarenje šumama na kršu podignuto na znatno višu razinu, što je posebno vidljivo u provođenju preventivnih mjera zaštite šuma od požara, koja su uz sve bolje organizirano i tehnički opremljeno vatrogastvo opožarene šumske površine dovele na prihvatljivu razinu. U proteklom razdoblju otkad je na snazi ova zakonska odredba u šumama RH uz ostale radove izgrađene su tisuće kilometara protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta. Iz ovih sredstava konstantno se vrši sanacija opožarenih površina, pošumljavaju se nove površine, uređuju šume, razminiravaju se minirane šumske površine i privode svrsi te provode sve Programima gospodarenja propisane mjere. Iz ove naknade financira se gospodarenje privatnim šumama i vatrogasne zajednice.
Sve ovo ne bi se moglo raditi da se zakonom nije utvrdio ovakav način financiranja.
Ako svemu ovome dodamo i sve veća potrebna ulaganja za sanaciju šuma ugroženih propadanjima, posebice jelovih i hrastovih šuma, onda je jasno kakve bi teške posljedice po gospodarenje šumama proizašle ukidanjem ove naknade. Posebno teško stanje, gotovo bezizlazno, nastalo bi za šume na kršu (oko 1 mil. ha) u kojima bi gospodarenje praktično stalo, ukoliko se ne bi definirao neki novi način financiranja (proračun RH, lokalna uprava i samouprava ili nešto treće). Ukidanje ove naknade vjerojatno bi prouzročilo i promjenu ustroja HŠ d.o.o.
Zato i ovom prilikom predlažemo svim državnim organima da naknada u cilju očuvanja naših šuma ostane i dalje na snazi.
Isto tako nezadovoljni smo i novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu koji je objavljen početkom travnja ove godine, koji svojim člankom 3. utvrđuje da su uz ostale degradacijske razvojne studije i makija poljoprivredno zemljište. Nije nam jasno i kome je to potrebno da uz stotine tisuća neobrađenog poljoprivrednog zemljišta makiju koja je još jednom ponavljamo – šuma, svrstavamo u poljoprivredno zemljište.
Iako je prošlo godinu i pol dana, šumarska struka još ni danas ne može prihvatiti činjenicu da šumarstva po prvi put nema u nazivu ministarstva kojemu sada pripada. I dalje se pitamo: je li to logičan odnos prema šumi i šumarstvu s obzirom na 250-godišnju tradiciju organiziranosti struke, 113-godišnju povijest fakultetske obrazovanosti šumarskih stručnjaka i potrajnom gospodarenju na gotovo polovici kopnene površine Hrvatske. Zahvaljujući upravo struci, naše šume su jedne od najočuvanijih u Europi, sirovinska su osnovica drvnoprerađivačkoj industriji, ali osiguravaju i mnogo značajniju općekorisnu funkciju. Još uvijek se nadamo da će, ponajprije ministar poljoprivrede gospodin Jakovina učiniti sve što je u njegovoj moći i u primjerenom trenutku ispraviti ovu povijesnu nepravdu. Tako je obećao.
Šumarsku struku iznenadilo je imenovanje novog pomoćnika ministra poljoprivrede za područje šumarstva nakon ostavke dosadašnjeg pomoćnika gospodina Rubina. Realno je bilo očekivati da će to biti šumarski stručnjak iz sfere šumarskih institucija (HŠ d.o.o., Šumarski fakultet, Šumarski institut, Ministarstvo poljoprivrede itd.) koji je upoznat s problematikom šumarstva. Međutim, zbog nama nepoznatih razloga pomoćnikom je imenovan poljoprivredni stručnjak doc. dr. Nikica Šprem. Cijenimo gospodina Šprema, njegovu stručnost u području sadašnjeg djelovanja, kao i njegovu osobnost, nudimo i očekujemo sveobuhvatnu suradnju u rješavanju nagomilanih problema u šumarstvu, ali smatramo da se prema šumarskoj struci još jednom maćehinski postupilo. Ne možemo shvatiti da među preko tisuću šumarskih inženjera, magistara specijalista i magistara znanosti, doktora znanosti, pa i akademika, nema nikoga koji bi bio dostojan ove funkcije. Ili možda nitko od navedenih ne želi prihvatiti tu odgovornu dužnost?
Hrvatsko šumarsko društvo i dalje će aktivno pratiti proces restrukturiranja HŠ d.o.o. koji je kao što svi znamo program Vlade RH. Na prošlogodišnjoj skupštini HŠD te sjednici Upravnog i Nadzornog odbora Predsjednik Uprave HŠ d.o.o. mr. sc. Ivan Pavelić naše članstvo podrobno je informirao o glavnim smjernicama ovoga procesa. O tome ste mogli čitati u "Šumarskom listu".
Mi kao HŠD očekujemo da će se procesom restrukturiranja postići uz ostalo i onaj potrebni stupanj decentralizacije koji bi omogućio veću učinkovitost cjelokupnog sustava HŠ d.o.o.
Isto tako, u okviru ovog procesa očekujemo i korektan odnos prema šumarskoj struci i pojedincu, imajući pri tom u vidu njihove ljudske, stručne i druge osobenosti, jer je statutarna obveza svake udruge, pa tako i naše, štititi dignitet svoje struke i svog članstva.
Također se nadamo, a to i tražimo da se najozbiljnije provode radovi BOŠ-a, jer priznat ćemo da se već nekoliko prethodnih godina takvi radovi u potpunosti ne provode. Što to znači za budućnost šuma i šumarstva u cjelini, suvišno je i govoriti.
Poštovane dame i gospodo, kolege i kolegice,
završavajući ovo moje izlaganje želim naglasiti da uz sve probleme naše struke, ali i šire s optimizmom gledam na budućnost.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Imamo sve uvjete za dulji razvoj naše struke, imamo kvalitetne šume i šumarske stručnjake, dugogodišnju šumarsku praksu, našu znanost i školstvo.
Sve navedeno pruža realnu osnovu za optimizam, a ukoliko budemo i dalje zajedno rješavali tekuće probleme te cijenili sve uzuse koji vladaju u šumarskoj struci i posebice u pravnoj državi, utoliko ćemo prije doći u stanje boljih životnih uvjeta za sve nas i šume koje našim radom činimo vječnim, na korist svih građana Hrvatske.
U nadi da ste na osnovi ovog izlaganja mogli dobiti kakav – takav uvid u naše aktivnosti tijekom protekla razdoblja, još jednom vas srdačno pozdravljam i zahvaljujem na pozornosti.
b)
Izvješće o Šumarskom listu podnio je Glavni urednik prof. dr. sc. Boris Hrašovec. Prošlogodišnje, 136-to godište Šumarskoga lista tiskano je na 660 stranica, držeći se vremenskih okvira, tako daje dvobroj 11–12 izašao iz tiska krajem 2012. godine. Gledajući strukturu ovoga našeg znanstveno-stručnog i staleškog glasila bilježimo kako je u njemu objavljeno: 31 znanstveni rad, od čega 26 izvornih znanstvenih radova, 3 prethodna priopćenja i 2 pregledna rada i plus 3 stručna rada. U ostalim rubrikama objavljeno je još 97 različitih napisa i izvješća. Značajno je da časopis drži, pa i povećava razinu kvalitete, čime osigurava visoki međunarodni znanstveni status glede Al SCI bodova.
c)
Kako je cjelovito Izvješće Nadzornog odbora HŠD-a objav­ljeno u Šumarskom listu 3–4/2013., član NO Ilija Gregorović, dipl. ing. šum., podnio je izviješće u skraćenom obliku.
Nadzorni odbor održao je sastanak dana 28. veljače 2013. godine i pregledao materijalno-financijsku dokumentaciju HŠD-a s devetnaest ogranaka, o čemu je podnio svoje Izvješće Upravnom odboru na sjednici održanoj 15. ožujka o.g.
Izvješće o ostvarenim prihodima i rashodima objavljeno je i u Šumarskom listu te je iz njega vidljivo da je u poslovanju u 2012. godini ostvaren višak prihoda u iznosu od 657.056,35 kn. Rezultat proizlazi iz ostvarenja većih prihoda od onih predviđenih Planom i to posebno u kategoriji prihoda od pretplate na Šumarski list – planirano je 425.000,00, a ostvareno 587.740,00 kuna. Razlog je povećanje broja pretplatnika putem Hrvatske komore inženjera šumarstva.
Istovremeno su ostvareni 10 % manji rashodi od planom predviđenih.
Kao i svih prethodnih godina HŠD je iz tekućih priliva sredstava redovito podmirivalo sve svoje financijske obveze. Sredstva koja nisu bila angažirana na obnavljanje zgrade Šumarskoga doma izdvojena su s redovnog računa kao namjenska i oročena u poslovnoj banci. Od planiranih radova izvršeni su radovi zamjene krovnih prozora na istočnom krilu zgrade, popravci na fasadi Šumarskoga doma te sanacija na tavanskom dijelu zgrade, u ukupnom iznosu od 115.000,00 kuna.
Povjerenstvo za popis imovine obavilo je popis dugotrajne imovine, novca na žiro računima i u blagajnama, stanja potraživanja i obveza, te utvrdilo da knjigovodstveno stanje odgovara stvarnom stanju. Popisne liste dugotrajne imovine, sitnog inventara kao i popis dugovanja i potraživanja iz 2012. godine sastavni su dio Izvješća povjerenstva za popis imovine.
Prijedlog Povjerenstva za popis imovine o rashodu dotrajale i neupotrebljive opreme u ukupnoj vrijednosti od 24.841,55 kuna smatramo opravdanim, o čemu smo izvijestili Upravni odbor.
Glede dugovanja bivšeg zakupca poslovnog prostora Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije isti je utužen i očekuje se naplata putem Suda.
Na temelju uvida u materijalno financijsku dokumentaciju, Izvješće Povjerenstva za popis imovine i potraživanja, Izvješće o izvršenju financijskog plana za 2012. godinu, te Izvješće o radu i financijskom poslovanju u kojemu su obrazložene stavke prihoda i troškova, Nadzorni odbor je prihvatio navedena Izvješća, te predlažio Upravnom odboru na sjednici održanoj 15. ožujka da u cijelosti prihvati Izvješća o poslovanju HŠD-a za 2012. godinu.
Ad. 4
Delegati su bez rasprave jednoglasno verificirali:
Izvješće o radu predsjednika HŠD-a
Izvješće Glavnog urednika Šumarskog lista
Izvješće Nadzornog odbora HŠD-a.
Ad. 5
Program rada i financijski plan HŠD-a za 2013. godinu, koji je objavljen u Šumarskom listu 11–12/2012. delegati su jednoglasno verificirali.
Ad. 6
Mr. sc. Marina Popijač pozdravila je skup kao direktorica "Sunčanih šuma", koje ima 21. zaposlenika od kojih su 10 članovi HŠD-a u 3 podružnice. Za pretpostaviti je da će HŠD imati sve više članova koji su izvan sustava Hrvatskih šuma d. o. o.. Svjedoci smo promjena u sektoru šumarstva gdje svakako ne treba zaboraviti privatne šumovlasnike, jer znamo da je 20 % površine šuma u privatnom vlasništvu i njih kao realnost treba ugraditi u buduću šumarsku regulativu te postaviti standarde, kako za državno poduzeće, tako i za privatna poduzeća. I sama bivša djelatnica

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 88     <-- 88 -->        PDF


ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 89     <-- 89 -->        PDF


ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 90     <-- 90 -->        PDF


ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Hrvatskih šuma d. o. o. svjesna sam duge tradicije kvalitetnog gospodarenja šumama i nadam se da će se i u budućnosti ona nastaviti. Većina mojih suradnika koji radimo u "Sunčanim šumama" bivši su djelatnici Hrvatskih šuma d. o. o. i iskustva koja su tamo stekli prenose i u privatnom poduzeću. Međutim, ti isti inženjeri koji su radili doznake u Hrvatskim šumama sukladno zakonu, ne mogu u privatnoj tvrtci. Hrvatske šume su poduzeće s dugom tradicijom kvalitetnog gospodarenja šumama i nadam se da će ostati i dalje takvo usprkos raznim političkim utjecajima. U okolnostima kada smo izgubili naziv u resornom ministarstvu, uz Zakon o šumama koji je nedorečen i nikako da se donese Novi, gdje se na ključna mjesta biraju osobe koje ne zadovoljavaju kriterije struke, mislim da bi Šumarsko društvo trebalo donijeti standarde za odabir ljudi koji nas predstavljaju. Glede OKFŠ nužno je da se kroz HŠD, ali i kroz sve šumarske institucije, borimo protiv njegova ukidanja, jer osim što omogućuje gospodarenje šumama na kršu, brojne su površine razminirane zahvaljujući baš OKFŠ-u. Općenito mislim da bi se kroz našu strukovnu udrugu HŠD, kao i naš Šumarski list, svi trebali više javljati i raspravljati o problemima struke.
Zapisnik sastavio:
Tajnik HŠD-a       Predsjednik HŠD-a
Mr. sc. Damir Delač, v. r.               Mr. sc. Petar Jurjević, v. r.
Ovjerovitelji Zapisnika:
Damir Miškulin, dipl. ing. šum., v. r. Mr. sc. Ivica Milković, v. r.
Stručna tema 117. sjednice Skupštine HŠD-a
"Izazovi Hrvatskoga šumarstva nakon ulaska u EU"
Kako je mr. sc. Goran Videc, načelnik Sektora šumarstva i lovstva Ministarstva poljoprivrede, koji je trebao iznijeti stručnu temu bio službeno odsutan, umjesto njega prezentaciju je nažalost bez dodatnih objašnjenja iznio djelatnik ministarstva Marko Tomljanović, dipl. ing šum.
Zbog odsutnosti kolege Videca, koji je pripremio prezentaciju i kao predstavnik Ministarstva poljoprivrede bio upućen u navedenu problematiku, izostala je stručna rasprava. Predloženo je svim zainteresiranim da u vezi sa tom problematikom E-mailom pošalju upit na njegovu adresu u Ministarstvu poljoprivrede.