DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Zastupljenost javora rebraša podiže konkurentnost Površinu Šumarije Vrbovsko karakteriziraju dva gorska masiva, na sjeverozapadu Litorić, a na istoka Bjelolasica, krov Gorskog kotara te kanjon rijeke Dobre koja ih razdvaja. Smješten u visinskom rasponu od gotovo tisuću metara šumski pokrov čine brojne šumske zajednice, od kojih dominiraju dvije: dinarska bukovo-jelova šuma i brdska bukova šuma s mrtvom koprivom. Šumarija je organizirana po revirima, pa je tako sedam gospodarskih jedinica podijeljeno u pet revira. Na ukupnoj obrasloj površini (9.879 ha) prosječna drvna zaliha iznosi 308 m3/ha, godišnji tečajni prirast 3,9 m3/ha i ukupni desetogodišnji etat 582.149 m3 (int. 19 %). Da joj šumska bogatstva ne postanu mrtvim kapitalom, od prvog dana vodi se briga o izgradnji šumskih prometnica, kojih ukupno danas ima 228,75 km (11,3 asfaltiranih!) pa ne čudi primarna otvorenost šuma od 24,92 km/1000ha. Relativno dobra opskrbljenost šumskom mehanizacijom (na četiri zglobna traktora dolazi 13 sjekača) osigurava kontinuitet rada bez zastoja i čekanja. No, kada dođe do zastoja, obično zbog duge snježne zime, onda se, kad to dozvoli vrijeme, udarnički nadoknađuje izgubljeno. Upravitelj Crnković iznio je zanimljiv podatak za kolovoz 2011. kada je organizacijom vlastitih kapaciteta uz pomoć kooperanata posječeno 11.527 m3 ili 19 % godišnjeg plana s istovremenom isporukom od 8.885 m3.Veličina radova na biološkoj obnovi (unos sadnog materijala, njega podmlatka, prorjede) usko je povezana s pitanjem sušenja jele, koje u pojedinim šumskim predjelima poput Griča ili Kozice u GJ "Litorić" prerasta u pravi problem. Prodaja drvnih sortimenata teče bez posebnih problema, ovisno o napadu vrijednih ili manje vrijednih sortimenata. Što znači vrijedni sortiment upravitelj je ilustrirao na primjeru javora rebraša, za kojega je prošle godine ostvarena do sada najviša cijena od 4.699,99 eur/m3 za partiju od 10,23 m3. Gospodareći s manjim dijelom od 2.400 ha velikog državnog otvorenog lovišta "Bjelolasica" (31.666 ha) jedna od djelatnosti dijela zaposlenog osoblja je i lovstvo.Kao glavne vrste divljači vode se jelen, srna, divlja svinja i smeđi medvjed. Lovište je dobro opskrbljeno lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima, a posjeduje i više lovačkih kuća i bivaka za smještaj mahom inozemnih lovaca. Svi radovi iz važeće lovnogospodarske osnove redovito se provode, uključivši zimsko prihranjivanje divljači. Zlatna vremena goranskog šumarstva Svoje poduže, ali zanimljivo izvješće upravitelj Crnković okončao je iznošenjem vrlo interesantnih podataka, crpeći ih iz uzorno vođenih šumskih kronika. Tako saznajemo da je od diplomanata Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za prvog upravitelja iza Drugog svjetskog rata imenovan, nama starijima dobro nam poznati šumarski inspektor, Vilim Hibler (1945.–1951.). Slijede: Ljudevit Vidas (1951–1952), Ivo Matota (1952–1960), Tomislav Heski (1960–1985), Zdravko Mihelčić (1985–1991), Mladen Vinski (1991–2007) te konačno od 2007. pa do danas naš domaćin mr.sc. Valter Crnković. Govoreći o zlatnim vremenima šumarstva (1951–1960) i sredstvima akumulacije koja su išla u fond šumarstva, saznali smo tako da je od tih sredstava podignuta današnja upravna zgrada šumarije, lovačka kuća Litorić, obnovljen dvorac u Severinu na Kupi, elektrificirana brojna sela, obnovljeni mostovi i dr. U kronici je zabilježeno da su prve dvije motorne pile šumariji dodijeljene 1961.g., koje su sjekači primili s dozom nepovjerenja. Da je devedesetih godina prošloga stoljeća pitanje sušenja jele preraslo u pravi problem, govore podaci da je bilo godina kad je praktički sav etat realiziran u sanitaru. Kronika šumarije toliko je zanimljiva i bogata da bi zaslužila jedan poseban prilog. Prema protokolu uslijedili su istupi mr. sc. Damira Delača, dipl. ing. šum., tajnika središnjice Hrvatskog šumarskog društva (HŠD) i kolegice Tijane Grgurić, dipl. ing. šum., predsjednice delničkog ogranka HŠD, koji su zbog poodmaklog vremena (zvona mjesne crkve sv. Ivana Nepomuka ili kako joj tepaju "male katedrale Gorskog kotara", već su odavno bila označila podne) bili kratki i sažetiji. Kolega Delač |